Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Na mesnom groblju kod manastira Kosijerevo, u 14 časova, sahranjen je dvanaestogodišnji Jovan Knežević, čiji je iznenadni odlazak prekinuo detinjstvo i potresao porodicu, prijatelje i širu zajednicu. Odrastao u svešteničkoj porodici, uz oca protojereja Ostoju, majku popadiju Viktoriju i sestru Kseniju, Jovan je bio deo zajednice koja ga je tog dana ispratila u tišini i molitvi.
Pre toga, u crkvi manastira Kosijereva u Petrovićima - Banjani, služena je Sveta zaupokojena liturgija i opelo nad njegovim odrom. Službu su predvodila trojica arhijereja: mitropoliti crnogorsko-primorski Joanikije, budimljansko-nikšićki Metodije i zahumsko-hercegovački i stonsko-primorski Dimitrije, uz sasluženje brojnog sveštenstva i sveštenomonaštva, u prisustvu porodice i vernog naroda.
Mitropolija crnogorsko-primorska
Sveštenik Ostoja Knežević nad odrom svoga sina Jovana
U tišini ispunjenoj molitvom, vaskršnji pozdrav „Hristos vaskrse - Vaistinu vaskrse“ odzvanjao je snažnije nego inače. Upravo tim rečima započeo je svoju besedu mitropolit Dimitrije, podsećajući da su se njima prvi hrišćani molili i čekali Carstvo Božije.
- Zato apostol Pavle, kao što smo čuli, kaže: Svi nećemo pomreti, ali svi ćemo se promeniti“, rekao je, ukazujući na veru da smrt nema poslednju reč.
Govoreći o smislu Hristovog dolaska, naglasio je da je Bog „kao dobri domaćin ovoga sveta sve što je mogao uradio za ovaj svet“, darujući čoveku život, slobodu, ljubav i razum. Ali, kako je istakao, nije se zaustavio na stvaranju:
Posebnu težinu imale su njegove reči kada se prisetio trenutka kada je saznao vest o Jovanovoj smrti.
- Bili smo zajedno sa njegovim ocem, kada smo čuli tu vest i nadali smo se da će biti nešto privremeno... Ali Gospod je tako odredio i suočio nas sa time“, rekao je mitropolit Dimitrije.
Obraćajući se porodici, govorio je smireno i jasno:
- Promisao Božiji nesaglediv je za nas do kraja - kazao je vladika pozivajući na molitvu i strpljenje. Podsetio je da je čoveku darovan život bez ograničenja u večnosti i da znamo da ćemo se svi ponovo sresti u danu u kome nema rastanka-.
O malom Jovanu govorio je kao o detetu koje je uzeto da zloba ne dotakne srce njegovo.
- Kao anđeo je uzet ispred nas i kao neki propovednik vaskrsenja Hristovog i privremenosti ovoga život“, naglasio je, ostavljajući poruku da njegov odlazak obavezuje žive da drugačije gledaju na sopstveni život.
Na kraju besede, mitropolit Dimitrije je poručio:
- Sve to je Gospod opredelio za našeg Jovana... a nama da bude za ugled da hitamo ka tom cilju. Neka je Carstvo nebesko, večan pomen, a porodici uteha i blagoslov Božiji. Hristos vaskrse - Vaistinu vaskrse!
Protojerej-stavrofor Žarko Uskoković podizao je svetinje i u godinama rata čuvao narod i nadu, ostajući na svom mestu onda kada je bilo najteže i najneizvesnije.
Jerej Igor Gurčenkov stradao je u saobraćajnoj nesreći, a vest o njegovoj smrti izazvala je šok i duboku tugu među vernicima parohije Svetog arhangela Mihaila u Getingenu.
Uz molitve poglavara Srpske pravoslavne crkve, sveštenstva, porodice i prijatelja, na večni počinak ispraćena majka bivšeg predsednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Gotovo četiri decenije otac Slobodan bio je oslonac parohijanima, predvodio sveštenstvo kao arhijerejski namesnik i ostavio snažan trag u crkvenom životu.
Reči svetitelja razotkrivaju zašto ono što vas danas muči nije ni približno veliko kao što izgleda i kako da povratite unutrašnji mir, bez obzira na okolnosti
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Prisustvo čestice moštiju Svetog Nektarija Eginskog u prostorijama u kojima se svakodnevno vodi borba za živote pretvorilo je medicinsko okruženje u mesto zajedničke molitve, sabranja i duhovne podrške svim prisutnima.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Na praznik Prepodobne Efrosinije i Prepodobnog Sergija Radonješkog u Crkvi Svete Trojice u Donjem Ostrogu služena je zaupokojena liturgija za pokoj duše oca Ilije.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Prisustvo čestice moštiju Svetog Nektarija Eginskog u prostorijama u kojima se svakodnevno vodi borba za živote pretvorilo je medicinsko okruženje u mesto zajedničke molitve, sabranja i duhovne podrške svim prisutnima.
U prisustvu sveštenstva, majstora i meštana završen važan korak u izgradnji crkve, a poruke vladike ukazale na značaj istrajnosti, vere i dela koja, kako je naglasio, imaju trajnu vrednost i ne prolaze s vremenom.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Sveštenik Dmitrij Baricki tumači dramatičan jevanđelski događaj i upozorava na skrivenu opasnost – kada čovek odbije milost, ni čudo ne donosi mir, a rana nastavlja da upravlja njegovim životom.
Poslastica koja se ne jede na brzinu – prhka osnova od oraha i lagani šne od belanaca stvaraju desert koji opstaje danima i vraća duh porodičnih okupljanja.