UKUSNE STARINSKE OBLANDE OD SMOKAVA I ORAHA: Zdrava poslastica za dane posta na vodi, spremna za nekoliko minuta
Raskoš ukusa u samo nekoliko minuta pripreme, idealna za dane kada želimo slatko, a ipak skromno i zdravo
Poslastica koja se ne jede na brzinu – prhka osnova od oraha i lagani šne od belanaca stvaraju desert koji opstaje danima i vraća duh porodičnih okupljanja.
Na trpezi koja se priprema danima, između slavskog kolača, žita i sveće koja tiho gori, uvek se nađe i mesto za sitne kolače koji nose priču dužu od jednog popodneva. Iz bakine sveske, ispisane urednim, strpljivim rukopisom, izdvajaju se bele štanglice od oraha - kolač koji ne traži pažnju samo dok se pravi, već i dok se čuva, danima, dok se ukućani smenjuju za stolom i uz kafu posežu za još jednim zalogajem.
U toj jednostavnoj meri oraha i šne od belanaca krije se nešto više od ukusa, veza sa vremenima kada se sve radilo sporije, a svaka poslastica imala svoje mesto i svoj razlog.
Za osnovu:
250 g sitno mlevenih oraha
250 g prah šećera
1 celo jaje
1 žumance
Za bele puslice:
1 belance

U većoj činiji sjedinite mlevene orahe, prah šećer, celo jaje i žumance. Rukama umesite kompaktnu smesu.
Radnu površinu blago pospite sa malo brašna, pa prebacite smesu i podelite je na tri jednaka dela.
Svaki deo oblikujte u valjak, zatim ga rukama spljoštite i oklagijom razvucite u pravougaonu ploču. Debljina treba da bude otprilike jedan prst, a širina oko tri prsta.
Belance umutite sa prstohvatom soli dok ne zapeni, potom postepeno dodajte prah šećer. Zatim dodajte limunov sok i mutite dok ne dobijete čvrst, sjajan sneg.
Dobijenom puslicom ravnomerno premažite sve tri ploče od oraha. Oštrim nožem secite na štanglice širine oko 1 cm. Nož povremeno obrišite vlažnim ubrusom kako bi rezovi ostali čisti.
Štanglice pažljivo poređajte u pleh obložen papirom za pečenje.
Sušite u rerni zagrejanoj na 100 do 120 stepeni oko 1 sat (u zavisnosti od jačine rerne), zatim smanjite temperaturu na 75 stepeni i nastavite da ih sušite još 30 minuta. Puslica treba da ostane bela.
Po vađenju iz rerne, ostavite štanglice da se potpuno ohlade, a zatim ih poslužite ili odložite u kutiju. Na hladnom mestu mogu stajati veoma dugo i zadržati puninu ukusa.
Tokom sušenja obratite pažnju na štanglice, jer se rerne često razlikuju po jačini i rasporedu toplote. Moguće je da će biti potrebno blago prilagoditi temperaturu ili vreme pečenja kako bi puslica ostala bela, a štanglice savršeno osušene, bez tamnjenja.
Raskoš ukusa u samo nekoliko minuta pripreme, idealna za dane kada želimo slatko, a ipak skromno i zdravo
Ovaj recept bez mleka, jaja i ulja pokazuje da jednostavnost ne znači odricanje - naučite kako pripremiti mekane kore i bogat fil koji će uneti toplinu u svaki postni trenutak.
Brza priprema i bogat ukus izdvajaju ovu poslasticu koja potiče iz manastirske tradicije i lako se pravi u svakoj kuhinji.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.
Po sastojcima skroman, a po ukusu raskošan desert, idealan za dane kada tipik dopušta beli mrs, sa slojevima vanile, keksa i čokolade koji se tope u ustima.
Jednostavna smesa, proverena mera i miris vanilije koji vraća u dane praznika, mrsnih ručkova i tihog porodičnog mira.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
Predanje sa Kosova i Metohije čuva priču o salati koja je pratila svečane obroke, jednostavna, a puna ukusa.
Recept koji se vekovima prenosi iz sveske u svesku čuva sećanje na vreme kada je jednostavno testo sa sirom bilo znak i običaja i domaće raskoši.
Ova poslastica se nalazila i na slavskim i na ramazanskim stolovima, a njen stari način pripreme i danas ostaje isti kao pre stotinu godina.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
Kroz slike ognja i malja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako Božja poruka u jednima budi utehu i snagu, a u drugima razotkriva unutrašnju tvrdoću i pokreće duboko preispitivanje.
Kroz kratka, precizna pitanja i odgovore, ova pouka razotkriva naše slabosti, navike i zablude, ali i pokazuje put ka unutrašnjoj snazi, miru i istinskoj veri, kakva se retko prepoznaje u svakodnevici.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jovana Dekapolita po starom i Svetog proroka Jeremiju po novom kalendaru. Katolici obeležavaju praznik Svetog Josifa Radnika, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.