Miris jagoda, putera i oraha vraća se u domaćinstva uz jednostavnu pripremu koja je nekada bila rezervisana za dane kada trpeza nije bila posna.
U ritmu pravoslavnog kalendara, kada se smenjuju posni i mrsni dani, postoje oni tihi trenuci kada se u kući ponovo otvara prostor za jednostavne radosti trpeze. Tada, u danima kada crkva ne propisuje post, u starinskim srpskim domovima miris putera, jaja i svežih jagoda postajao je deo svakodnevice, a recepti koji se prenose s kolena na koleno dobijaju svoj puni smisao.
Bake su upravo tada, bez žurbe i umereno, pripremale kolače koji nisu bili samo poslastica, već mali znak porodičnog okupljanja i zahvalnosti. Meko testo, zrele jagode i lagani sloj umućenih belanaca spajali su se u slatku sliku domaće topline koja se pamti duže od samog ukusa.
Sastojci
6 žumanaca
50 g šećera
200 g putera
pola kašičice praška za pecivo
250 g brašna
Fil
6 belanaca
300 g šećera
500 g jagoda
1 vanilin šećer
Magnific / KamranAydinov
Starinski kolač sa jagodama
Priprema
Umutiti najpre žumanca i šećer, zatim dodati puter, a na kraju brašno i prašak za pecivo. Utapkati testo u podmazan pleh i peći na 180 stepeni.
Pripremiti 100 g mlevenih oraha. Umutiti čvrst sneg od šest belanaca, 300 g šećera i 1 vanilin šećera. Kada je testo rumeno, posuti ga mlevenim orasima, rasporediti jagode i sve prekriti umućenim belancima, pa vratiti u rernu da se suši na oko 100 stepeni.
Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.
Poslastica koja se ne jede na brzinu – prhka osnova od oraha i lagani šne od belanaca stvaraju desert koji opstaje danima i vraća duh porodičnih okupljanja.
Bakina sveska otkriva recept koji se priprema za manje od sat vremena, savršen za nedeljna okupljanja i neočekivane goste koji dolaze baš kada kuća najlepše miriše.
Jedan od poznatijih ruskih pravoslavnih podvižnika XX veka objašnjava da vernik ne može da poznaje tajnu svešteničke službe ni dubinu nečijeg pokajanja, jer samo Bog vidi čovekovo srce i njegovu borbu.
Sabrat manastira Toma Lazarević primio je monaški postrig i dobio ime Makarije, a svečani čin uoči Petrovdana okupio je brojne vernike u drevnoj ribničkoj svetinji.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Po sastojcima skroman, a po ukusu raskošan desert, idealan za dane kada tipik dopušta beli mrs, sa slojevima vanile, keksa i čokolade koji se tope u ustima.
Ova neobična pita sa kajmakom, sirom ili mašću bila je deo trpeza u različitim balkanskim krajevima i imala svoje mesto u danima kada se nije postilo, kao i na ramazanskim večerama.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Polaganje rize Presvete Bogorodice po starom i Svete mučenike Kirika i Julitu po novom kalendaru. Katolici obeležava spomendan Svetog Bonaventure, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki duhovnik sa Svete Gore objašnjava zašto svakodnevne brige i rasuta pažnja zahtevaju dodatni trud onih koji žele da sačuvaju mir srca i sabranost uma.
Crkveno predanje govori o putu dragocene odežde Majke Božje, koju su dvojica carigradskih plemića prenela u prestonicu Vizantije, gde je položena u čuvenoj vlahernskoj crkvi i vekovima bila mesto molitve i utehe za vernike.