Miris jagoda, putera i oraha vraća se u domaćinstva uz jednostavnu pripremu koja je nekada bila rezervisana za dane kada trpeza nije bila posna.
U ritmu pravoslavnog kalendara, kada se smenjuju posni i mrsni dani, postoje oni tihi trenuci kada se u kući ponovo otvara prostor za jednostavne radosti trpeze. Tada, u danima kada crkva ne propisuje post, u starinskim srpskim domovima miris putera, jaja i svežih jagoda postajao je deo svakodnevice, a recepti koji se prenose s kolena na koleno dobijaju svoj puni smisao.
Bake su upravo tada, bez žurbe i umereno, pripremale kolače koji nisu bili samo poslastica, već mali znak porodičnog okupljanja i zahvalnosti. Meko testo, zrele jagode i lagani sloj umućenih belanaca spajali su se u slatku sliku domaće topline koja se pamti duže od samog ukusa.
Sastojci
6 žumanaca
50 g šećera
200 g putera
pola kašičice praška za pecivo
250 g brašna
Fil
6 belanaca
300 g šećera
500 g jagoda
1 vanilin šećer
Magnific / KamranAydinov
Starinski kolač sa jagodama
Priprema
Umutiti najpre žumanca i šećer, zatim dodati puter, a na kraju brašno i prašak za pecivo. Utapkati testo u podmazan pleh i peći na 180 stepeni.
Pripremiti 100 g mlevenih oraha. Umutiti čvrst sneg od šest belanaca, 300 g šećera i 1 vanilin šećera. Kada je testo rumeno, posuti ga mlevenim orasima, rasporediti jagode i sve prekriti umućenim belancima, pa vratiti u rernu da se suši na oko 100 stepeni.
Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.
Poslastica koja se ne jede na brzinu – prhka osnova od oraha i lagani šne od belanaca stvaraju desert koji opstaje danima i vraća duh porodičnih okupljanja.
Bakina sveska otkriva recept koji se priprema za manje od sat vremena, savršen za nedeljna okupljanja i neočekivane goste koji dolaze baš kada kuća najlepše miriše.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Pokrov Presvete Bogorodice po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Prepodobnu mati Paraskevu. Katolička crkva spominje Svetog Kalista Prvog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
Nekada obavezan na trpezama posle nedeljne liturgije i prazničnih ručkova, ovaj jednostavan kolač vraća miris starinskih kuhinja – sočan, mekan i neodoljivo domaći desert koji osvaja na prvi zalogaj.
Zaboravite na sate sušenja u rerni — uz samo jedno jaje, malo šećera i mikrotalasnu rernu, dobićete savršeno hrskave zalogaje koji podsećaju na bakin dom i onu tihu sreću nedeljnih popodneva.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.