OVE LJUDE UVEK DRŽITE NA KULTURNOJ DISTANCI! Starac Tadej objasnio da za to postoji veliki razlog!
Pravoslavna vera uči da ljubav ne isključuje rasuđivanje, niti praštanje podrazumeva odsustvo mudrosti.
Ono što je važno jeste da hrišćanin ne zaboravi Boga onda kada mu je dobro, niti da se udalji od molitve čim oseti da je nastupio mir.
U duhovnom životu čovek prolazi kroz različita stanja. Nekada oseća mir, radost i blizinu Božiju, molitva mu ide lakše, srce je ispunjeno zahvalnošću, a svakodnevne teškoće ne izgledaju toliko velike.
Međutim, prema učenju svetih otaca, takvi trenuci blagodatnog mira ne znače da su iskušenja zauvek prošla.
Pravoslavna duhovnost čoveka uči da upravo u trenucima kada oseti blagodat treba da bude naročito pažljiv. Blagodat nije razlog za opuštanje i duhovnu samouverenost, već poziv na još veću budnost.
Čovek tada ne treba da pomisli da je postao nepobediv pred iskušenjima, već da se još usrdnije moli i čuva svoje misli i srce.
Iskušenja dolaze na različite načine. Nekada kroz spoljašnje okolnosti, nevolje i nesporazume, a nekada kroz unutrašnju borbu, nemir, sumnju, strah ili naglu slabost.
Ono što je važno jeste da hrišćanin ne zaboravi Boga onda kada mu je dobro, niti da se udalji od molitve čim oseti da je nastupio mir.
Starac Josif Isihasta posebno je govorio o vezi između blagodati i iskušenja, upozoravajući da čovek ne sme da bude duhovno nespreman kada posle perioda mira naiđe borba.
Njegove reči pozivaju na trezvenost i stalnu unutrašnju budnost, jer se duhovna borba ne prekida time što je čovek na trenutak osetio utehu i blagodat.
"Znaj da blagodat uvek prethodi iskušenjima, kao neka vrsta obaveštenja za pripremu. I odmah, kad vidite i osetite blagodat, napregnite se i recite: Došla je objava rata! Čuvaj se, glino, vidi gde zli boj trubi! Često dolazi ubrzo, obično posle dva ili tri dana. U svakom slučaju, očekujte iskušenje, sigurno će doći."
BONUS VIDEO
Pravoslavna vera uči da ljubav ne isključuje rasuđivanje, niti praštanje podrazumeva odsustvo mudrosti.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Bog nikad ljude ne ostavlje same, pogotovo u teškim iskušenjima.
Najveća zabluda savremenog sveta jeste sigurnost u "novo sutra".
Svetogorski starac podseća da pravoslavni duhovni život ne podrazumeva bekstvo od iskušenja, već istrajnost u borbi protiv greha, pokajanje i neprestano okretanje Bogu.
Ko zaboravi sopstveni put, lako može zaboraviti i šta ga je oblikovalo.
Bitno je samo ne gubiti nadu.
Duhovi zla u ljudski um unose misli koje podstiču strah, očajanje, mržnju, zavist, gordost i beznađe.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
Pravoslavna vera nije spojiva sa sujeverjem.
Pravoslavna vera poziva čoveka da se ne predaje očajanju i strahu zbog porodične prošlosti, već da svoj život usmerava prema Bogu.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
Obeležamo praznik posvećen čudesnom javljanju Majke Božje u carigradskoj crkvi Vlaherni.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Pravoslavna vera poziva čoveka da se ne predaje očajanju i strahu zbog porodične prošlosti, već da svoj život usmerava prema Bogu.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
U obraćanju vernicima u australijskoj prestonici, poglavar SPC istakao značaj svetosavskog nasleđa, zajedništva u Hristu i pomirenja među Srbima.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.