Tumačeći drevno proročanstvo proroka Isaije, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu koji je došao iz Davidovog roda i otkriva zašto je Njegovo božanstvo ostalo skriveno pod ljudskom prirodom, čak i pred onima koji su Mu bili najbliži.
Proročanstvo proroka Isaije o „šibljici iz stabla Jesejeva“ u besedi Svetog vladike Nikolaja dobija puno značenje kroz tajnu Hristovog rođenja: iz Davidovog roda dolazi Onaj u kome se ponovo projavljuje pravda koju je čovek grehom pogazio. U besedi za subotu 12. sedmice po Duhovima, vladika Nikolaj Velimirović ovu starozavetnu sliku povezuje sa Hristovom božanskom i ljudskom prirodom, pokazujući zašto je pred očima ljudi stajao Bogočovek, a oni u Njemu nisu prepoznali Boga.
Beseda o božanskom izdanku iz korena Jesejeva
"Ali će izaći šibljika iz stabla Jesejeva i izdanak iz korena njegova izniknuće." (Isa. 11, 1)
Kod ovakvih jasnih proročanstava o Hristu Gospodu, zašto Jevreji ne poverovaše u Njega kao Mesiju? Zbog bezumne gordosti svoje, i zbog bezumnih zločina svojih nad svetim i pravednim ljudima.
Ko je ta šibljika iz stabla Jesejeva drugi do Gospod Hristos? Jesej je bio otac Davida cara, a iz kolena Davidova očekivao se Mesija. Iz kolena Davidova On se javio, i iz Vitlejema grada Davidova.
Šibljika iz stabla Jesejeva označava telesno proishođenje Gospoda od Deve Marije, potomkinje Jesejeve i Davidove, a izdanak iz korena njegova - Jesejeva - označava u Njemu projavljenu onu pravdu, koja je od mnogih careva iz doma Davidova bila pogažena.
Pogažena pravda je kao osušen panj. No iz korena takvog panja ponekad nikne zelen izdanak. Takav samonikli izdanak biće i Gospod Isus.
Po materi On će biti iz kolena Davidova, no po božanskom Začeću Svome On će biti od Duha svetoga. U večnosti od Oca bez matere, u vremenu od Matere bez oca.
U večnosti ideja očovečenja stajala je pod pokrivalom Božanstva; u vremenu Božanstvo Njegovo pak stajalo je pod pokrivalom čovečanstva.
Pilat je uzalud gledao u tu šibljiku iz stabla Jesejeva i uzviknuo je: Gle, čoveka! Kao kad bi neko video žicu sprovodnicu električne sile među mnogim običnim žicama, i uzviknuo: Gle, žice! Niti ovaj poznaje električnu silu u žici, niti je onaj poznao Boga u čoveku.
O Gospode Isuse, Bogočoveče čovekoljubivi, učini nas Bogoljubivim, i spasi nas. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
U besedi za petak 12. sedmice po Duhovima, Vladika Nikolaj poredi ratove hrišćanskih i neznabožačkih naroda, a zatim mnogo dublje govori o sukobu koji čovek vodi sa sopstvenim strastima i o miru koji počinje u duši.
U besedi za 12. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava šta se događa kada nezrele i nepobožne pomisli potisnu duhovnu mudrost, a čovek se udalji od Božjeg zakona koji mu daje red i unutrašnju snagu.
Na visokom prestolu ukazao mu se Gospod, dok su šestokrilni serafimi objavljivali Njegovu svetost, a vladika Nikolaj objašnjava šta je čoveku zaista dato da vidi.
U besedi za petak 13. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Isaijino proročanstvo o rođenju Spasitelja i otkriva duboko značenje imena kojima je Hristos najavljen.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve zahvalio je Australiji što je mnogim Srbima pružila novi dom, a domaćini su istakli doprinos srpske zajednice i značaj njegovih poruka mira, dijaloga i međusobnog razumevanja.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Ruski svetitelj nas uči da pohvale i pokude ne određuju čovekovu vrednost, već da je najvažnije ostati veran istini i pred Bogom i pred sopstvenom savešću.
Podignuta 1969. godine prilozima srpskih doseljenika, svetinja bi uskoro mogla da dobije priznanje, kao potvrdu značaja nasleđa koje Srbi čuvaju daleko od otadžbine.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
U besedi za ponedeljak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta je Isus Hristos doneo ljudima i kako se otkriva neizmerna ljubav Nebeskog Oca
U besedi za nedelju 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava na grehe, odricanje od vere i mržnju prema bližnjima, koji mogu imati dalekosežne posledice.
U besedi za subotu 19. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zašto se put ka Gospodu ne prelazi ohološću i uzdizanjem sebe, već ljubavlju, smirenjem i spremnošću da tvorimo volju Božju.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Ruski svetitelj nas uči da pohvale i pokude ne određuju čovekovu vrednost, već da je najvažnije ostati veran istini i pred Bogom i pred sopstvenom savešću.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Sveštenik Jevgenije Murzin otkriva zašto strah od Božje kazne nije isto što i strahopoštovanje prema Bogu i kako savršena ljubav oslobađa čoveka od strepnje.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.