U besedi za 12. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava šta se događa kada nezrele i nepobožne pomisli potisnu duhovnu mudrost, a čovek se udalji od Božjeg zakona koji mu daje red i unutrašnju snagu.
Kada se čovek udalji od Božjeg poretka, nered najpre nastaje u njegovoj unutrašnjosti, a potom se preliva i na njegov život. Upravo tu vezu između greha, raslabljenosti i gubitka duhovne čvrstine razotkriva vladika Nikolaj Velimirović u besedi za 12. nedelju po Duhovima, tumačeći proročke reči o vremenu u kojem nezrele pomisli i telesna mudrovanja preuzimaju vlast nad čovekom. Njegova pouka podseća da čovek ne postaje slobodan kada se prepusti svojim slabostima, već kada se vrati Božjem zakonu, koji njegovom životu ponovo daje red, razboritost i duhovnu snagu.
Beseda o raslabljenosti grešnika
"Narodu mojemu čine silu deca, i žene su im gospodari." (Isa. 3, 12)
Prekrasno je i premudro sve što je od Boga. Svaka tvar Božja ide poslušno onim putem, koji joj je Bog opredelio. I zvezde se kreću, i životinje žive, i vazdušne struje upravljaju, sve prema redu od Boga ustanovljenom.
Samo čovek, najrazumniji stvor, pada često u bezumlje i ostavljajući put Božji izmišlja nove putove prema pomislima svojim. Otuda se može dogoditi, da mesto staraca deca postanu starešine, i mesto muževa žene da zagospodare.
No kad deca starešuju nasilje vlada; i kad žene gospodare, obično nered caruje. Kada se to popusti od Boga, jer to ne biva bez greha narodnog i bez popuštenja Božjeg, onda se narod nalazi pod kaznom za grehe svoje, isto onako kao kad rat dođe i neprijatelj pokori zemlju, jer svako je nasilje rat, i svaki je nered kazna za greh.
Ali kao što nasilje i nered mogu zavladati u jednom narodu, tako mogu oni zavladati i u duši jednoga čoveka. Nezrele i nepobožne pomisli predstavljaju decu, a telesna čulna mudrovanja predstavljaju žene.
Kada preovladaju nezrele i nepobožne pomisli, onda one čine nasilje nad čovekom i vuku ga od zla ka zlu kao kad deca sude; i kada telesna mudrovanja preovladaju nad duhovnom, mužestvenom mudrošću, koja je od Boga, onda one zagospodare nad čovekom kao zla žena.
Pod ženama prorok podrazumeva ne samo ženske, nego i muške sa ženskim slabostima.
Da ne bi detinjsko bezumlje i ženska ćudljivost zavladali čovekom, ili narodom, potrebno je držati se strogo zakona Božjeg propisanog od Boga za ljude, kao što se sve stvorene tvari drže zakona Božjeg propisanog od Boga za njih.
O Gospode, Stvoritelju i Zakonodavče naš, prosveti nas i ukrepi nas. Prosveti nas blagodaću Duha, da uvek znamo zakon Tvoj, i ukrepi nas silom Duha, da uvek držimo zakon Tvoj. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
U besedi za subotu 11. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ogridski i Žički kroz reči proroka Isaije govori o nezahvalnosti, idolopoklonstvu i opasnosti udaljavanja od Gospoda, upućujući opomenu svakom verujućem čoveku.
U besedi za sredu 12. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni filosofija, ni umetnost, ni kultura, niti bilo koje zemaljsko dostignuće ne mogu dosegnuti visinu Crkve Hristove.
Tumačeći proročanske reči Isaije, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o prolaznosti telesnog izgleda, ali još više upozorava na ono što se događa sa dušom kada je čovek zapostavi zarad raskoši, gordosti i telesnih uživanja.
U besedi za petak 12. sedmice po Duhovima, Vladika Nikolaj poredi ratove hrišćanskih i neznabožačkih naroda, a zatim mnogo dublje govori o sukobu koji čovek vodi sa sopstvenim strastima i o miru koji počinje u duši.
U saopštenju se ističu brak, porodica i vaspitanje dece kao vrednosti koje treba čuvati, uz jasan apel da eventualno okupljanje ne preraste u vređanje, podele i sukobe.
U besedi za 12. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava šta se događa kada nezrele i nepobožne pomisli potisnu duhovnu mudrost, a čovek se udalji od Božjeg zakona koji mu daje red i unutrašnju snagu.
Probajte varivo od zrelog boba po receptu iz „Srbskog kuvara“ jeromonaha Jeroteja Draganovića, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za nedelju i duhovno se nadahnite poukom Svetog Pajsija Svetogorca.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika i arhiđakona Lavrentija po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Irinej. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Ruže Limske, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka optinskog starca o fariseju i mitaru pokazuje zašto je svest o sopstvenoj grešnosti dragocenija od uverenja da smo bolji od drugih i zbog čega bez nade u Božiju milost nema pravog puta ka spasenju.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za subotu 12. sedmice po Duhovima vodi nas mnogo dalje od priče o drevnom idolopoklonstvu i suočava sa pitanjem čemu danas poklanjamo svoje srce.
U besedi za utorak 12. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o snazi pokajanja i Božjoj milosti i otkriva kako se i najteži pad može preobraziti kada čovek prizna grehe i iskreno se okrene Bogu.
Tumačeći proročke reči Isaije, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da zabluda vođa slabi čitavu zajednicu i odvodi je sa puta istine, dok je povratak Bogu jedini put ka duhovnom ozdravljenju.
U besedi za 11. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o neblagodarnosti prema Bogu i upozorava na trenutak kada čovek, iako obdaren razumom, postaje slep za svog Tvorca i Hranitelja.
Probajte varivo od zrelog boba po receptu iz „Srbskog kuvara“ jeromonaha Jeroteja Draganovića, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za nedelju i duhovno se nadahnite poukom Svetog Pajsija Svetogorca.
Pouka optinskog starca o fariseju i mitaru pokazuje zašto je svest o sopstvenoj grešnosti dragocenija od uverenja da smo bolji od drugih i zbog čega bez nade u Božiju milost nema pravog puta ka spasenju.
Istorijski hram iz 14. veka ponovo je pretrpeo oštećenja, dok odluka tužioca da osumnjičenog nakon saslušanja pusti na slobodu otvara pitanje zaštite srpske verske i kulturne baštine na Kosovu i Metohiji