Slavski kolač nije obična pogača, naglašava sveštenik.
Polako se približava sezona krsnih slava, a sa njom i pripreme za jedan od najvažnijih porodičnih praznika kod pravoslavnih Srba. Upravo tim povodom, otac Dejan Krstić opomenuo je vernike da posebnu pažnju obrate na slavski kolač i da ga, kako ističe, ne kupuju u pekarama.
Slavski kolač, uz žito, slavsku sveću i vino, predstavlja jedno od glavnih obeležja krsne slave. On nije samo hleb koji se iznosi na slavsku trpezu, već ima posebno mesto u slavskom obredu i simbolizuje veru, zavet i blagoslov doma.
Ipak, zbog manjka vremena i brojnih svakodnevnih obaveza, mnoge domaćice se odlučuju da slavski kolač kupe gotov, ali otac Dejan upozorava da to ne treba činiti:
Gemini
Slavski kolač ne treba kupovati u pekarama
- Jedno kratko, ali važno upozorenje: nemojte kupovati slavske kolače u pekarama. Slavski kolač nije obična pogača, hleb. On nije proizvod, već molitva u testu, znak zaveta i blagoslova. Zamesite ga sami, u svom domu, kako znate i umete. Neka bude jednostavan, ali neka bude vaš, osvećen trudom, molitvom i ljubavlju.
Ne mora da bude savršen
Otac Dejan naglašava da izgled slavskog kolača nije važan. Čak i ako domaćin nema iskustva u njegovom mešenju, vremenom će, kako navodi, steći veštinu.
Rina
Slavski kolač se priprema uz molitvu
- Ne mora biti savršen po obliku. Važno je da bude pečat vaše vere i poštovanja prema svetitelju čije ime slavite. Ako ga budete sami mesili, svake godine će biti lepši i uspešniji. Ako nastavite da ga kupujete, nikada nećete savladati veštinu mešenja slavskog kolača.
Na kraju, otac Dejan podseća da se smisao slave ne meri spoljašnjim izgledom i savršenstvom, već odnosom prema veri i svetitelju koji se proslavlja.
- Slava nije stvar forme, već duha. Bolje je imati kolač koji ste sami zamesili sa molitvom, nego najlepši kupljeni, bez duše i bez blagoslova - objasnio je sveštenik.
Krsna slava nije samo porodična svetkovina, već sveti dan kada se vera, molitva i gostoprimstvo sjedinjuju u toplini doma, a domaćin s poštovanjem i radošću dočekuje svakog gosta kao brata u Hristu.
Prema crkvenom poretku, proslavljanje sveca zaštitnika doma ne započinje trpezom, već molitvom na večernjoj službi, kada vernik sabira srce i misli u zahvalnosti Bogu i svom svetitelju.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Kada su zbog svoje vere izvedeni pred sud, Onisifor i Porfirije nisu pokazali strah, već su otvoreno ispovedili da je Hristos istiniti Bog i Tvorac neba i zemlje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Obeležavanje svetitelja zaštitnika porodice kroz vekove je sačuvalo svoje mesto u životu srpskih porodica, ali su se uz molitvu, slavski kolač i sveću razvili i brojni narodni običaji koji nisu deo crkvenog učenja
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.