Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Oktobar donosi sedam krsnih slava, a prva je 6. oktobra, kada se proslavlja Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja. Potom slede Miholjdan, Pokrov Presvete Bogorodice, Tomindan, Srđevdan, Sveta Petka i Lučindan.
Datumi slava ove godine padaju različitim danima u nedelji, pa će slavske trpeze biti i mrsne i posne. Jedina oktobarska slava uz koju je ove godine propisan post jeste Pokrov Presvete Bogorodice, koji se obeležava 14. oktobra, u sredu.
6. oktobar: Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja
Prema Jevanđelju, Sveti Jovan bio je sin sveštenika Zaharije i pravedne Jelisavete. Zahariji je anđeo Gospodnji objavio da će njegova žena, iako u poznim godinama, začeti sina kome će dati ime Jovan.
Sveti Jovan Preteča i Krstitelj imao je posebnu ulogu u istoriji spasenja jer je pripremao narod za dolazak Hrista i propovedao pokajanje. Njegovo začeće Crkva praznuje kao jedan od događaja koji prethode njegovom rođenju i kasnijoj propovedi.
Ove godine 6. oktobar pada u utorak, a prema crkvenom kalendaru tog dana nije propisan post.
12. oktobar: Miholjdan
Na Miholjdan, 12. oktobra, praznuje se Prepodobni Kirijak Otšelnik, svetitelj poznat i kao Kirijak Pustinjak. Ovaj praznik u srpskom narodu poznat je pod imenom Miholjdan i jedna je od krsnih slava koje se proslavljaju u oktobru.
Prepodobni Kirijak rođen je u Korintu. Još kao mladić zamonašio se i život posvetio molitvi, postu i podvigu. Predanje ga pamti kao velikog podvižnika koji je proveo decenije u pustinji.
Miholjdan ove godine pada u ponedeljak. Tog dana nije propisan post, pa se slava priprema uz mrsnu trpezu.
14. oktobar: Pokrov Presvete Bogorodice
Pokrov Presvete Bogorodice praznuje se 14. oktobra. Praznik je posvećen događaju koji se, prema crkvenom predanju, dogodio u Vlahernskoj crkvi u Carigradu.
Tokom molitve Presveta Bogorodica javila se Svetom Andreju Jurodivom i njegovom učeniku Epifaniju. Oni su je videli kako stoji u vazduhu iznad naroda, raširenih ruku, sa omoforom kojim je zaklanjala okupljene vernike.
Otuda i naziv praznika Pokrov, koji govori o zaštiti i zastupništvu Presvete Bogorodice.
Pokrov 2026. godine pada u sredu, pa je tog dana propisan post na ulju. Porodice koje slave ovaj praznik treba da pripreme posnu slavsku trpezu u skladu sa crkvenim tipikom.
19. oktobar: Tomindan
Sveti apostol Toma praznuje se 19. oktobra, a ovaj dan u narodu je poznat kao Tomindan. Sveti Toma bio je jedan od dvanaestorice Hristovih apostola.
Njegovo ime posebno se vezuje za događaj koji je usledio nakon Hristovog vaskrsenja. Kada su mu drugi apostoli rekli da su videli Gospoda, Toma nije odmah poverovao. Kada se Hristos potom javio i njemu, apostol Toma ispovedio je veru rečima: „Gospod moj i Bog moj!“
Tomindan ove godine pada u ponedeljak i nije postan dan.
20. oktobar: Srđevdan
Samo dan kasnije, 20. oktobra, praznuju se Sveti mučenici Sergije i Vakho. U srpskom narodu ovaj praznik poznat je kao Srđevdan i jedna je od krsnih slava koje se obeležavaju u oktobru.
Sergije i Vakho bili su rimski vojnici i visoki državni službenici koji su, prema crkvenom predanju, postradali zbog vere u Hrista. Njihovo mučeništvo Crkva pamti kao svedočanstvo istrajnosti u veri.
Srđevdan 2026. godine pada u utorak, a tog dana nije propisan post.
27. oktobar: Sveta Petka
Jedna od najpoznatijih oktobarskih krsnih slava jeste praznik Prepodobne mati Paraskeve, koji se u narodu najčešće naziva Sveta Petka. Proslavlja se 27. oktobra.
Sveta Petka rođena je u Epivatu, u blizini Carigrada, u pobožnoj hrišćanskoj porodici. Posle smrti roditelja napustila je svetovni život i posvetila se molitvi i podvigu. Njene mošti danas se nalaze u Jašiju u Rumuniji.
Poštovanje Svete Petke veoma je rasprostranjeno među pravoslavnim Srbima, a njen praznik ima posebno mesto i u životu mnogih porodica koje je proslavljaju kao krsnu slavu.
Ove godine Sveta Petka pada u utorak i nije postan dan.
31. oktobar: Lučindan
Poslednja oktobarska krsna slava je Lučindan, koji se praznuje 31. oktobra. Tog dana Crkva proslavlja Svetog apostola i jevanđelista Luku.
Sveti Luka jedan je od četvorice jevanđelista i autor Jevanđelja po Luki i Dela apostolskih. Prema crkvenom predanju, bio je i lekar, a Crkva ga pamti i kao prvog hrišćanskog ikonopisca.
U Mršincima kraj Čačka kapija doma Klisarića širom se otvara za miris slavskog kolača, decu koja uče običaje svojih predaka i priče koje povezuju prošlost sa sadašnjošću.
Sveća i dalje gori, kolač se lomi, ali su gosti često na ekranu – dok jedni žale za starim običajima, drugi tvrde da se suština nije pomerila ni za korak i da slava i dalje okuplja, samo na drugačiji način.
Portal Religija.rs objavljuje faksimil odluke kojom je Hrvatska zaštitila "slavu", "krsnicu" i "krsno ime", uz običaje i simbole vekovima vezane za srpsku pravoslavnu tradiciju.
Obeležavanje svetitelja zaštitnika porodice kroz vekove je sačuvalo svoje mesto u životu srpskih porodica, ali su se uz molitvu, slavski kolač i sveću razvili i brojni narodni običaji koji nisu deo crkvenog učenja
Od Ilindana do Uspenja Presvete Bogorodice, vernici će tokom ovog meseca proslaviti neke od najpoštovanijih svetitelja, a posebnu pažnju obratiće na to da slavska trpeza bude pripremljena u skladu sa crkvenim pravilima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Tomu. Katolička crkva obeležava Svetog Bruna, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U besedi za utorak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o granicama ljudskog saznanja i upozorava da se Božja istina prima čistim i smirenim srcem.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Tomu. Katolička crkva obeležava Svetog Bruna, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Njegove reči otvaraju pitanje koje se često prećuti kada nestanu bliskost, strpljenje i razumevanje, a odgovor ne upućuje prvo na drugoga, već na naš odnos prema Bogu.