ŠTA SA SLAVSKIM KOLAČEM KOJI OSTANE POSLE SLAVE: Otac Dejan o čestom pitanju vernika
Slavski kolač se osvećuje da bismo ga jeli i, upravo jedući ga, osvećujemo i sebe i dom u kome slavimo, objašnjava sveštenik.
Preslava se u praksi slavi jednostavnije od krsne slave, naglasio je otac Dejan.
Mnogi vernici u Srbiji redovno proslavljaju krsnu slavu, ali se često postavlja pitanje šta je zapravo preslava, po čemu se razlikuje od slave i da li jedna može da zameni drugu.
Ove nedoumice naročito su česte među mlađim generacijama koje nastoje da sačuvaju porodične običaje, ali i da ih pravilno razumeju.
Odgovarajući na pitanje jedne vernice, otac Dejan Krstić objasnio je da slava i preslava nisu isto i da jedna ne može da zameni drugu, a onda i objasnio kako se one slave i po čemu se razlikuju.
- Preslava je običaj koji se u narodu naziva i druga slava ili mala slava i predstavlja dodatni porodični ili seoski praznik pored krsne slave - istakao je na početku otac Dejan.
Otac Dejan je objasnio i po čemu se "mala slava" razlikuje od krsne slave i kako se one proslavljaju.
- Dok je krsna slava glavni duhovni praznik porodice i dan kada se proslavlja zaštitnik doma, preslava je obično vezana za nekog drugog svetitelja koji je važan za porodicu, selo ili kraj, često kao zavet ili uspomena na neki događaj iz prošlosti.
Preslava se u praksi, kako je naglasio, slavi jednostavnije od krsne slave.
- Ona se ponekad slavi samo u užem krugu porodice, ali u nekim krajevima može biti i vrlo svečana. Ona ne zamenjuje krsnu slavu, nego je dopunjuje kao još jedan dan blagodarnosti Bogu i svetitelju, i kao način čuvanja duhovnog i porodičnog identiteta - zaključio je sveštenik Dejan Krstić.
Zato je odgovor na pitanje koje često postavljaju vernici jednostavan – slava i preslava jesu slične jer su obe posvećene Bogu i svetiteljima, ali imaju različitu ulogu. Krsna slava ostaje glavni porodični praznik i duhovni temelj doma, dok je preslava dodatni izraz pobožnosti, zahvalnosti i čuvanja porodičnog predanja.
Slavski kolač se osvećuje da bismo ga jeli i, upravo jedući ga, osvećujemo i sebe i dom u kome slavimo, objašnjava sveštenik. Portal Religija.rs objavljuje faksimil odluke kojom je Hrvatska zaštitila "slavu", "krsnicu" i "krsno ime", uz običaje i simbole vekovima vezane za srpsku pravoslavnu tradiciju. Praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji se svake godine obeležava 21. maja, ove godine poklopio se sa Spasovdanom, velikim pokretnim praznikom i jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika, pa danas mnogi vernici istovremeno slave dve slave. Isti svetitelj, različiti praznici: Šta Crkva zapravo obeležava na „zimske“ i „letnje“ datume
ŠTA SA SLAVSKIM KOLAČEM KOJI OSTANE POSLE SLAVE: Otac Dejan o čestom pitanju vernika
HRVATSKA ZAŠTITILA KRSNU SLAVU: Da li je Zagreb državnim pečatom prisvojio vekovno srpsko nasleđe?
DANAS SE SLAVE DVE SLAVE: Retko preklapanje velikih praznika u crkvenom kalendaru
ZIMSKI I LETNJI SVECI: Zašto neki svetitelji imaju dva datuma
U besedi za subotu 4. sedmice po Duhovima, Sveti Vladika Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na razliku između prolazne slave i one koja dolazi od Boga.
Probajte kečigu u vinu po receptu iz "Pravoslavnog posnog kuvara", pročitajte kratke jutarnje molitve i pouku Svetog Filareta Moskovskog.
U sekundi posle greha, prema starcu Nikonu Voborjevu, odlučuje se unutrašnji ishod, a jedna kratka molitva menja tok onoga što sledi.
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
Gospod i pre nego što ga zamolimo sve čuje i sve zna, opominjao je starac Ilija.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Posetioci će 27. i 28. juna moći besplatno da vide najstariju sačuvanu srpsku ćiriličnu rukopisnu knjigu, dragoceni spomenik duhovnosti, pismenosti i umetnosti koji se retko izlaže javnosti.