ŠTA SA SLAVSKIM KOLAČEM KOJI OSTANE POSLE SLAVE: Otac Dejan o čestom pitanju vernika
Slavski kolač se osvećuje da bismo ga jeli i, upravo jedući ga, osvećujemo i sebe i dom u kome slavimo, objašnjava sveštenik.
Preslava se u praksi slavi jednostavnije od krsne slave, naglasio je otac Dejan.
Mnogi vernici u Srbiji redovno proslavljaju krsnu slavu, ali se često postavlja pitanje šta je zapravo preslava, po čemu se razlikuje od slave i da li jedna može da zameni drugu.
Ove nedoumice naročito su česte među mlađim generacijama koje nastoje da sačuvaju porodične običaje, ali i da ih pravilno razumeju.
Odgovarajući na pitanje jedne vernice, otac Dejan Krstić objasnio je da slava i preslava nisu isto i da jedna ne može da zameni drugu, a onda i objasnio kako se one slave i po čemu se razlikuju.
- Preslava je običaj koji se u narodu naziva i druga slava ili mala slava i predstavlja dodatni porodični ili seoski praznik pored krsne slave - istakao je na početku otac Dejan.
Otac Dejan je objasnio i po čemu se "mala slava" razlikuje od krsne slave i kako se one proslavljaju.
- Dok je krsna slava glavni duhovni praznik porodice i dan kada se proslavlja zaštitnik doma, preslava je obično vezana za nekog drugog svetitelja koji je važan za porodicu, selo ili kraj, često kao zavet ili uspomena na neki događaj iz prošlosti.
Preslava se u praksi, kako je naglasio, slavi jednostavnije od krsne slave.
- Ona se ponekad slavi samo u užem krugu porodice, ali u nekim krajevima može biti i vrlo svečana. Ona ne zamenjuje krsnu slavu, nego je dopunjuje kao još jedan dan blagodarnosti Bogu i svetitelju, i kao način čuvanja duhovnog i porodičnog identiteta - zaključio je sveštenik Dejan Krstić.
Zato je odgovor na pitanje koje često postavljaju vernici jednostavan – slava i preslava jesu slične jer su obe posvećene Bogu i svetiteljima, ali imaju različitu ulogu. Krsna slava ostaje glavni porodični praznik i duhovni temelj doma, dok je preslava dodatni izraz pobožnosti, zahvalnosti i čuvanja porodičnog predanja.
Slavski kolač se osvećuje da bismo ga jeli i, upravo jedući ga, osvećujemo i sebe i dom u kome slavimo, objašnjava sveštenik. Portal Religija.rs objavljuje faksimil odluke kojom je Hrvatska zaštitila "slavu", "krsnicu" i "krsno ime", uz običaje i simbole vekovima vezane za srpsku pravoslavnu tradiciju. Praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji se svake godine obeležava 21. maja, ove godine poklopio se sa Spasovdanom, velikim pokretnim praznikom i jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika, pa danas mnogi vernici istovremeno slave dve slave. Isti svetitelj, različiti praznici: Šta Crkva zapravo obeležava na „zimske“ i „letnje“ datume Budi deo Religija.rs zajednice.
ŠTA SA SLAVSKIM KOLAČEM KOJI OSTANE POSLE SLAVE: Otac Dejan o čestom pitanju vernika
HRVATSKA ZAŠTITILA KRSNU SLAVU: Da li je Zagreb državnim pečatom prisvojio vekovno srpsko nasleđe?
DANAS SE SLAVE DVE SLAVE: Retko preklapanje velikih praznika u crkvenom kalendaru
ZIMSKI I LETNJI SVECI: Zašto neki svetitelji imaju dva datuma
Porodica je odbila da prinese žrtvu lažnim bogovima, zbog čega su svi bili osuđeni na strašne muke.
Široj javnosti bio je poznat i kao dugogodišnji duhovnik srpskih pritvorenika u Haškom tribunalu, koje je posećivao, ispovedao i pričešćivao.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Gosti su naglasili da su želeli da rad koji im predstoji započnu posetama Gračanici i Visokim Dečanima, saopštila je Eparhija raško-prizrenska.
Otac Goran Panjkov objasnio je da takvo tumačenje nema nikakvo uporište u crkvenom učenju.
Gledajući kako nevini ljudi stradaju, Nestor nije mogao da ostane ravnodušan.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Slavski kolač nije obična pogača, naglašava sveštenik.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 11. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Otac Goran Panjkov objasnio je da takvo tumačenje nema nikakvo uporište u crkvenom učenju.
Molitva nije rezervisana samo za trenutke velike nevolje, bolesti ili straha, već predstavlja važan deo svakodnevnog života hrišćanina.
Sveti velikomučenik Dimitrije ostao je upamćen kao zaštitnik Soluna, ali i kao svetitelj kome se vernici obraćaju u trenucima straha, bolesti i životnih iskušenja.
Porodica je odbila da prinese žrtvu lažnim bogovima, zbog čega su svi bili osuđeni na strašne muke.
Široj javnosti bio je poznat i kao dugogodišnji duhovnik srpskih pritvorenika u Haškom tribunalu, koje je posećivao, ispovedao i pričešćivao.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Gosti su naglasili da su želeli da rad koji im predstoji započnu posetama Gračanici i Visokim Dečanima, saopštila je Eparhija raško-prizrenska.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.
Svako žrtvoprinošenje je pagansko i nema uporišta u Svetoj nam Crkvi, istakao je otac Milan.