Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Posle više od jednog veka, staro zvono na crkvi u Babinom Mostu na Kosovu i Metohiji zamenjeno je novim, koje su hramu darovali dobrotvori okupljeni oko humanitarne organizacije „Svi za Kosmet“ iz Beograda. Zvono je osveštano u prisustvu sveštenika i vernika iz srpskih sredina opštine Obilić.
Posle 102 godine, sa zvonika Crkve Pokrova Presvete Bogorodice u Babinom Mostu kod Obilića čuje se zvuk novog zvona koje vernike poziva na molitvu. Staro zvono, postavljeno još 1924. godine, skinuto je sa zvonika, a na njegovo mesto postavljeno je novo, dar dobrotvora okupljenih oko humanitarne organizacije „Svi za Kosmet“ iz Beograda.
Novo zvono osveštali su sveštenici iz lokalnih parohija Eparhije raško-prizrenske, uz prisustvo vernika iz srpskih sredina Opštine Obilić.
Za meštane Babinog Mosta ovaj događaj ima posebno značenje. Zvono je vekovima jedan od prepoznatljivih znakova života pravoslavnog hrama. Njime se vernici pozivaju na bogosluženje, praznike i molitvu, a njegov zvuk prati život parohijske zajednice.
Za pravoslavne Srbe u Babinom Mostu sada počinje novo poglavlje, ali sa istom namenom: da zvono sa hrama okuplja vernike i podseća ih na svetinju koja je opstala kroz različita vremena i iskušenja.
Prvo zvono postavljeno je 1924. godine
Paroh Srpske pravoslavne crkve u Babinom Mostu, sveštenik Aleksandar Našpalić, podseća da je prvo zvono na zvoniku postavljeno davne 1924. godine.
- Nakon 102 godine od postojanja prvog zvona koje je tu, koje smo skinuli, koje je, da kažem, odradilo svoj vek, ceo... Tako da smo mi, uz Božiju pomoć i uz pomoć donatora, uspeli da prikupimo neka sredstva. Kupilo se novo zvono i danas je, eto, po blagoslovu našeg Mitropolita osvećeno novo zvono od naše strane, našeg sveštenstva“, rekao je sveštenik Aleksandar, prenosi portal rts.rs.
U činu osvećenja učestvovali su namesnik mitrovački otac Staniša, paroh prištinski otac Nikola, paroh kosovskopoljski i domaći paroh, sveštenik Aleksandar Našpalić.
Sveštenik Aleksandar kaže da je za njega i vernike velika radost što je hram dobio novo zvono.
- Tu je bio namesnik mitrovački, otac Staniša, paroh prištinski, otac Nikola, paroh kosovskopoljski i ja, kao lokalni sveštenik, osvetili smo ovo zvono na radost svih nas, da nas poziva na molitvu i da zvoni, makar da traje kao i ovo naše 100 godina. A i mi da budemo tu, da obnavljamo ovaj naš hram, kao što ste i sami videli da se on obnavlja - rekao je otav Aleksandar.
Dodao je da posebnu radost predstavlja kada se u hram donese nešto što će služiti vernicima i narednih godina.
- Velika je radost kada se nešto novo i kupi i donese u hram, naročito kad su to neka velika dela, kao što je zvono koje poziva na molitvu svakoga dana - kazao je sveštenik Aleksandar.
Na novom zvonu ostavljena poruka o Kosovu i Metohiji
Novo zvono nosi i posebnu posvetu. Na njemu je zapisano da ga, „u slavu Hrista Boga Spasitelja, Bogorodice Bogomajke Marije Djeve“, kojoj je hram posvećen, kao i u čast Svetog Save, Svetog Simeona Mirotočivog, Svetog Stefana Dečanskog, Svetog kneza Lazara Kosovskog, Svetog Danila Drugog, arhiepiskopa srpskog, i svih svetih, crkvi daruju humanitarna organizacija „Svi za Kosmet“ i njeni donatori.
U posveti se navodi da je zvono namenjeno crkvi koja se nalazi „na mestu Kneževe večere i nad kostima junaka poginulih u Kosovskom boju i odbranama otadžbine“.
Njegova namena opisana je i kroz želju da „svojim zvukom poziva na molitvu, podseća i opominje na kosovski zavet, žrtvu i borbu za opstanak našeg stradalnog naroda na raspetome Kosovu i Metohiji“.
Tako je na zvonu ostavljena i poruka o mestu na kojem se nalazi hram i o njegovom značaju za srpski narod.
Foto: Religija.rs
Hram Pokrova Presvete Bogorodice u Babinom Mostu
Hram podignut na temeljima oltara iz vremena posle Kosovske bitke
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Babinom Mostu sagrađena je na temeljima oltara za koji se, prema predanju, veruje da je podignut nakon Kosovske bitke. Prema tom predanju, oltar je podigla kneginja Milica, supruga kneza Lazara, u čast srpskih junaka poginulih na Gazimestanu.
Zbog toga se ovaj hram vezuje za jedno od najdubljih mesta srpskog istorijskog i duhovnog pamćenja. Sećanje na kosovske junake ovde nije samo deo istorije. Ono je utkano i u život crkvene zajednice koja se okuplja oko hrama.
Posle sukoba 1999. godine u Babinom Mostu ostalo je da živi oko 150 srpskih porodica. Crkva je zato i danas mesto okupljanja i molitve za Srbe koji su ostali da žive u ovom delu Kosova i Metohije.
Obnova hrama dobija dodatni značaj upravo zato što se odvija u zajednici koja je, uprkos teškim okolnostima, nastavila da živi i okuplja se oko svoje svetinje.
U planu su i novi radovi na hramu
Postavljanje novog zvona deo je šire obnove Crkve Pokrova Presvete Bogorodice. Sveštenik Aleksandar Našpalić nada se da će uskoro biti osvećeni i freskopis i postavljeno novo osvetljenje, kako bi hram pred praznik Pokrova Presvete Bogorodice bio spreman u punom sjaju.
Tako će se obnova nastaviti korak po korak, a novo zvono biće jedan od njenih najvidljivijih znakova. Kada se bude začuo njegov zvuk, biće to poziv na molitvu vernicima okupljenim oko hrama u Babinom Mostu, ali i nastavak priče o svetinji koja je opstala na mestu gde se, prema predanju, kneginja Milica molila za duše kosovskih junaka.
Pravoslavni vernici u okolini Orahovca uznemireni zbog nestanka bogoslužbenog predmeta, dok Eparhija raško-prizrenska traži da se utvrdi da li slučaj ima elemente verske ili etničke netrpeljivosti.
Meštani Rezale gotovo dve decenije sami su gradili i čuvali mesto okupljanja, a pred dolazak mehanizacije iz njega su izneli sve osim onoga što je za njih imalo posebno značenje.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
U naselju Šipurske Livade gradiće se crkva Rođenja Presvete Bogorodice. Svečanom činu osvećenja temelja prisustvovali su gradonačelnik Aleksandar Pajić, sveštenstvo, deca koja pohađaju veronauku i brojni vernici.
Poglavar Carigradske patrijaršije stigao je u Sofiju na poziv Bugarske pravoslavne crkve, ali su ga ispred njenog sedišta dočekali demonstranti sa teškim optužbama.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Istoričarka umetnosti otkriva potresna svedočenja o tragovima benzina, zakašneloj reakciji medija i pritiscima na monaštvo nakon požara u kojem su nestali dragoceni manastirski letopisi.
Prijave se podnose isključivo elektronski, uz obaveznu dokumentaciju i preporuku parohijskog sveštenika, a rezultati konkursa biće objavljeni krajem novembra 2026. godine.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
U naselju Šipurske Livade gradiće se crkva Rođenja Presvete Bogorodice. Svečanom činu osvećenja temelja prisustvovali su gradonačelnik Aleksandar Pajić, sveštenstvo, deca koja pohađaju veronauku i brojni vernici.
Svečanost je okupila učenike, roditelje i nastavnike, a poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio je poruku o veri, obrazovanju i očuvanju srpskog identiteta među mladim generacijama u Australiji.
Na praznik Pokrova Presvete Bogorodice, mitropolit dalmatinski je u kninskom hramu besedio o istrajnosti u veri, podsetivši na snagu pravoslavlja i onda kada je vernika malo.
Stipendije i smeštaj u studentskim domovima omogućavaju mladima iz srpskih zajednica van Srbije da steknu obrazovanje, izgrade svoju budućnost i ostanu povezani sa narodom iz kojeg potiču
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Svečanost je okupila učenike, roditelje i nastavnike, a poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio je poruku o veri, obrazovanju i očuvanju srpskog identiteta među mladim generacijama u Australiji.
U Srbskom kuvaru iz 1855. godine sačuvan je recept za pripremu ovog jednostavnog obroka, koji se uz beli sir, beli luk i peršun može obogatiti i pretvoriti u još izdašnije jelo.
U besedi za subotu 20. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto najpre treba prepoznati sopstvene slabosti, kako ispraviti bližnjega bez povređivanja i zašto i opravdana ljutnja mora imati granicu.