Praznici i sveci 06.11.2026 | 18:30

Odbili da se odreknu Nikejskog simbola vere, pa brutalno ubijeni: Sutra slavimo Svete mučenike Markijana i Martirija

Odbili da se odreknu Nikejskog simbola vere, pa brutalno ubijeni: Sutra slavimo Svete mučenike Markijana i Martirija
Foto: SPC

Markijan je bio čtec, a Martirije ipođakon, dok su obojica obavljala i dužnost notara, odnosno sekretara patrijarha.

Srpska pravoslavna crkva 7. novembra proslavlja Svete mučenike Markijana i Martirija, ranohrišćanske stradalnike koji su život položili zbog ispovedanja pravoslavne vere u vreme cara Konstancija II, sredinom 4. veka u Carigradu.

Markijan i Martirije živeli su u vreme velikih crkvenih sukoba oko učenja o Svetoj Trojici. Obojica su služila u Carigradskom sabornom hramu, gde su svojim radom bili vezani za patrijarha Pavla Ispovednika.

Markijan je bio čtec, a Martirije ipođakon, dok su obojica obavljala i dužnost notara, odnosno sekretara patrijarha.

Njihovo stradanje dogodilo se u periodu kada je car Konstancije II pružao podršku arijanskom učenju, koje je bilo suprotno veri ispovedanoj na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji.

Dok su njegova braća Konstantin i Konstans podržavala nikejsko pravoslavlje, Konstancije je, nakon njihove smrti i sukoba sa uzurpatorom Magnecijem, nastojao da arijanstvo nametne kao jedino prihvatljivo versko učenje u carstvu.

Foto: SPC / Mitropolija crnogorsko-primorska
Sveti mučenici Markijan i Martirije

 

Zbog sukoba sa carskom vlašću i protivljenja arijanstvu, mnogi pravoslavni episkopi i sveštenici bili su izloženi progonima. Među njima je bio i patrijarh Pavle Ispovednik, koji je 350. godine prognan iz Carigrada u jermenski grad Kukuz. Tamo je, dok je služio Svetu liturgiju, napadnut od arijanaca, koji su ga zadavili njegovim arhijerejskim omoforom.

U takvim okolnostima Markijan i Martirije nisu odstupili od nikejskog Simbola vere. Ostali su verni učenju Crkve, zbog čega su uhapšeni i izvedeni pred eparha Filipa. U tamnici su bili izloženi mučenju, ali ih ni pretnje ni stradanja nisu naveli da se odreknu svojih uverenja.

Na kraju im je, po naređenju eparha, mačem odsečena glava. Vernici su uzeli njihova tela i sahranili ih kod Melandijeve kapije u Carigradu.

Posle pobede nikejskog pravoslavlja nad arijanstvom, Markijan i Martirije počeli su da se poštuju kao sveti mučenici širom carstva.

Njihovom spomenu naročito je doprineo Sveti Jovan Zlatousti, koji je u njihovu čast podigao crkvu i sastavio službu.

Kanon za ovu službu napisao je Josif Pesmopisac, a njihovo praznovanje u crkvenom kalendaru ustanovljeno je za 25. oktobar po julijanskom, odnosno 7. novembar po gregorijanskom kalendaru.

Bonus video