Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U vreme kada se oko slavske sveće i kolača okupljamo u molitvi i radosti, trpeza u pravoslavnom domu odiše posebnom toplinom i pažnjom. Pored slavskih znamenja, domaćice su odvajkada s mnogo ljubavi pripremale i najlepše praznične poslastice. Među njima je počasno mesto na slavskoj trpezi nekada imala torta "španski vetar", raskošna starinska torta čiji nas bogat ukus i danas podseća na lepotu porodičnih sabranja i negovanje domaće tradicije.
(Sastojci su izraženi po jednoj kori - ukupno se peku tri iste kore)
3 belanca (ukupno 9 belanaca za sve tri kore)
3 kašike šećera
3 kašike seckanih oraha (ili lešnika) (ukupno 9 kašika)
1 ravna kašika mlevenog keksa (ili brašna)
par kapi jabukovog ili alkoholnog sirćeta (ili soka od limuna)
Za žuti fil sa orasima:
9 žumanaca (preostala od kora)
150 g šećera u prahu
200 g domaćeg maslaca (ili margarina)
150 g mlevenih oraha (ili lešnika)
Za čokoladni fil:
100 g čokolade za kuvanje
50 g maslaca (ili par kašika toplog fila/mleka za otapanje)
Za dekoraciju:
300 ml slatke pavlake (ili šlaga)
po želji mlevenih i seckanih oraha (za posipanje)
Priprema
Rernu unapred zagrejte na 130–140 °C, a pleh za pečenje (dimenzija oko 22 × 30 cm) obložite papirom za pečenje. U odgovarajućoj posudi umutite 3 belanca u čvrst sneg. Postepeno dodajte 3 kašike šećera i nastavite sa mućenjem dok se šećer potpuno ne rastopi i ne dobijete čvrstu, sjajnu masu.
Kuhinjskom špatulom lagano umešajte 3 kašike seckanih oraha, 1 kašiku mlevenog keksa i par kapi sirćeta.
Smesu ravnomerno rasporedite u pleh i sušite u rerni oko 40–45 minuta (kora treba da se osuši i dobije blagu zlatnu nijansu).
Postupak ponovite još dva puta kako biste dobili tri jednake kore. Ostavite ih da se potpuno ohlade na sobnoj temperaturi.
Žumanca i šećer u prahu penasto umutite mikserom. Smesu prebacite u posudu za kuvanje na pari i kuvajte uz neprekidno mešanje dok se fil ne zgusne (oko 15–20 minuta). Sklonite sa vatre i ostavite da se fil potpuno ohladi, uz povremeno mešanje kako se na površini ne bi stvorila korica. U posebnoj posudi penasto umutite omekšali maslac, pa ga postepeno sjedinite sa ohlađenim žumancima.
Dobijeni fil podelite na dva dela. Prvi (veći) deo: Umešajte 150 g mlevenih oraha. Drugi (manji) deo: Umešajte 100 g prethodno otopljene i prohlađene čokolade.
Na odgovarajuću posudu ili tacnu ređajte tortu sledećim redosledom:
Prva kora: Premažite polovinom žutog fila sa orasima.
Druga kora: Premažite čokoladnim filom.
Treća kora: Premažite preostalim žutim filom sa orasima (i tanko premažite bočne stranice torte).
Celu tortu bogato obložite umućenom slatkom pavlakom ili šlagom.
Površinu ukrasite seckanim i mlevenim orasima po želji.
Tortu je najbolje pripremiti dan ranije i ostaviti je u frižideru najmanje 24 časa. Tako će kore omekšati i lepo upiti filove, a svi ukusi će se savršeno prožeti.
Otkrijte korak po korak kako da pripremite starinsku poslasticu koja je krasila praznične trpeze i krsne slave – mekana piškota, bogati krem i karamel šne od belanaca čine svaki zalogaj posebnim.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
Svinjski vrat, slanina, ćevapi i pečene paprike daju punoću ukusa ovom omiljenom jelu juga Srbije, a pravi način pripreme čini razliku između običnog ručka i specijaliteta kao iz leskovačkog restorana.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Nekada je bila ponos porodičnih slavlja, a priprema se od nekoliko lako dostupnih sastojaka. Bogat krem, mleveni orasi i pažljivo složeni slojevi vraćaju ukus svečanih trpeza iz detinjstva.
Kretoš torta donosi spoj sočnog patišpanja, bogatog fila od oraha, čokolade i keksa i nežnog svilenog šlaga, pa je odličan izbor za slavu, praznik ili porodično okupljanje.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
Svinjski vrat, slanina, ćevapi i pečene paprike daju punoću ukusa ovom omiljenom jelu juga Srbije, a pravi način pripreme čini razliku između običnog ručka i specijaliteta kao iz leskovačkog restorana.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.