OVAJ JEDNOSTAVNI KOLAČ DANAS SE RETKO PRAVI, A NEKADA JE BIO PRVI IZBOR: Nekoliko sastojaka i voće pretvaraju se u mekan zalogaj
Nema skupih namirnica ni komplikovanih koraka, a višnje mu daju posebnu sočnost i miris.
Nekada se pravio kada gosti iznenada pokucaju na vrata, a danas je idealan izbor za sve koji žele raskošan desert bez dugog stajanja kraj šporeta.
Najbolji recepti često nisu nastajali uz precizne vage i komplikovana uputstva, već u kuhinjama naših baka, koje su znale kako da od nekoliko jednostavnih sastojaka naprave poslasticu kojoj se svi raduju. Takvi recepti prenosili su se iz sveske u svesku, prepisivali od žene do žene i čuvali kao male kuhinjske dragocenosti.
Među njima je i ovaj stari recept, nastao iz potrebe da se zbog iznenadnih gostiju nabrzinu pripremi nešto slatko, danima kada crkveni tipik ne propisuje post. Zato su ga bake zvale najbržim kolačem na svetu, jer je za njegovu pripremu potrebno svega pet minuta, a rezultat je kremasta i izdašna poslastica kojoj je teško odoleti.
1 jaje
U šerpi umutite jaje, so, šećer, vanilin šećer, brašno i skrob dok smesa ne postane glatka. Uz neprekidno mešanje postepeno sipajte mleko.
Kuvajte smesu na srednjoj temperaturi, neprekidno mešajući dok se ne zgusne. Sklonite sa vatre i umešajte maslac dok se potpuno ne sjedini sa kremom i dok smesa ne postane glatka.
U posudi za pečenje poređajte podlogu od čokoladnog keksa. Preko keksa sipajte deo toplog krema i ravnomerno ga rasporedite. Ponavljajte postupak ređanja slojeva keksa i krema, tako da završni sloj na vrhu bude krem.
TRI KORE, ORASI I JEDAN NEOBIČAN TRIK: Ovako se u raškom kraju pravi baklava koja se “posada” u pleh
U posudi pomešajte mlečnu čokoladu i pavlaku za kuvanje, pa mešajte dok se ne otope i sjedine. Umešajte mleveni kikiriki.
Ravnomerno prelijte čokoladno-kikiriki preliv preko vrha kolača. Stavite kolač u frižider da se potpuno ohladi i stegne pre sečenja i služenja.
BONUS VIDEO
Nema skupih namirnica ni komplikovanih koraka, a višnje mu daju posebnu sočnost i miris.
Samo nekoliko osnovnih sastojaka potrebno je za mekan i sočan kolač natopljen mlekom, koji se nekada često nalazio na porodičnom stolu, bez čekanja na poseban povod.
Testo se mesi od svega nekoliko sastojaka, a u sredini krije džem i orahe.
Bez skupih sastojaka i dugog kuvanja, ova neobična poslastica bila je doručak u danima kada je bio dozvoljen beli mrs.
Crkva predviđa jedan jedini izuzetak od redovnog načina vršenja Svete tajne krštenja, koji je strogo regulisan crkvenim zakonom.
Od Hristovih reči o Pričešću do Tomine sumnje i pažljivo usmerene svetlosti, svaki prizor na čuvenom remek-delu ima svoje značenje, a perspektiva stvara utisak da se i posmatrač nalazi za trpezom.
U besedi za subotu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički donosi snažno razmišljanje o onome što ljudi smatraju najvećim blagom i o putu kojim se, prema Hristovim rečima, dolazi do Oca.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Jevstatija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita. Katolička crkva obeležava Svetog Dionizija Areopagita, Jevreji obeležavaju Šmini aceret, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
Ovaj stari slatkiš posebno je prikladan za dane posta na vodi, ali su ga deca rado jela i danima kada je po tipiku dozvoljena mrsna hrana.
Kulinarski tim Artis centra rekonstruisao je jelo nadahnuto srednjovekovnom kuhinjom, a završni premaz od meda i crnog vina daje mesu rubinsku, hrskavu koricu.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
Bojovićima je stigla pomoć vredna oko milion dinara, dok radovi na novom domu napreduju kako bi zimu dočekali pod svojim krovom.
Oštećeni su fasada, lim na zvoniku i bakarni oluk, dok policija utvrđuje okolnosti događaja i traga za počiniocem.