Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
Ovaj starinski kolač nosi upravo onu jednostavnost zbog koje su nekadašnji recepti ostajali u porodičnim sveskama i prenosili se s kolena na koleno. Moruznica se pravi od nekoliko sastojaka koje gotovo svako domaćinstvo ima pri ruci, bez skupih namirnica i komplikovanih postupaka, a rezultat je mirisan, mekan kolač koji se lako priprema.
Moruznica se pravila danima kada crkveni tipik dozvoljava mrsnu hranu, kao jednostavna poslastica uz kafu ili čaj, i podseća na vreme kada je umeće domaćice često bilo upravo u tome da od malo namirnica napravi nešto ukusno i lepo.
Sastojci
1 šolja brašna
3 jaja
5 kašika šećera
1 kašičica limuntusa
1 šolja vrele vode
1 kašičica sode bikarbone
2 kašike ulja
1 kesica vanilin šećera
šećer u prahu za posipanje
narendana korica pomorandže po želji
Mila Bond/Shutterstock
Moruznica, starinski kolač od svega nekoliko jednostavnih sastojaka
Priprema
Najpre umutite jaja sa šećerom dok ne postanu penasta, pa dodajte ulje, vanilin šećer i brašno. Sve dobro promešajte špatulom, a zatim dodajte sodu bikarbonu, limuntus i toplu vodu. Sjedinite smesu i ostavite je da odstoji oko 10 minuta, dok se rerna zagreva.
Smesu sipajte u pleh i pecite na 200 stepeni dok kolač ne dobije zlatnobraon boju. Da biste proverili da li je pečen, zabodite čačkalicu u sredinu kolača. Ako čačkalica izađe suva, moruznica je gotova.
Kada se kolač malo ohladi, obilno ga pospite šećerom u prahu i, po želji, narendanom koricom pomorandže. Ostavite da odstoji najmanje 30 minuta pre serviranja.
Recept iz domaće kuhinje donosi jednostavnu poslasticu od nekoliko sastojaka, sa vazdušastim slojevima i bogatim čokoladnim punjenjem koje će obradovati i najmlađe i odrasle.
Pouka kiparskog arhijereja govori o takvim trenucima: rasejanost, umor i osećaj da ništa ne dobijamo dok stojimo u hramu lako postanu opravdanje za ostanak kod kuće.
Mitropolit budimljansko-nikšićki besedio je o nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske tokom pomena u Pivskom manastiru, što je ponovo otvorilo pitanje granica crkvene besede i verskih sloboda u Crnoj Gori.
Pimen Veliki podvizavao se u 5. veku i svojim životom ostao upamćen kao primer monaha koji je sve podredio molitvi, poslušanju, radu i unutrašnjem miru.
Kretoš torta donosi spoj sočnog patišpanja, bogatog fila od oraha, čokolade i keksa i nežnog svilenog šlaga, pa je odličan izbor za slavu, praznik ili porodično okupljanje.
Od osušenih ostataka nastaju puding sa jabukama i suvim grožđem, carski drobljenac i mirisne prezle za knedle, baš po receptima koji su čuvali svaku koricu.
Kukuruzno brašno, mleko i sitan sir dovoljni su za pripremu jednostavnog jela koje se spremalo kada je crkveni tipik dozvoljavao mrsnu hranu, a neobično ime dobilo je po načinu na koji se brašno ponaša dok se kuva.
U besedi za utorak 15. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički povezuje Isaijino viđenje Hristovog stradanja sa tajnom Božjeg sveznanja i onim što Bog vidi u dubini ljudskog srca.