ILINDANSKA AVANTURA: Pravoslavna priča za decu (VIDEO)
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Obraćajući se roditeljima i prosvetnim radnicima, mitropolit crnogorsko-primorski istakao odgovornost odraslih i značaj vrednosti koje se deci usađuju od najranijeg uzrasta.
Početak nove školske godine za decu i mlade nije samo povratak u školske klupe, uz nove knjige i obaveze. To je i trenutak kada se ponovo otvara pitanje šta obrazovanje treba da pruži mladom čoveku i kakva je uloga roditelja, učitelja, profesora i čitave zajednice u njegovom odrastanju.
Povodom početka nove školske i akademske godine, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije uputio je poruku deci, roditeljima, vaspitačima, učiteljima i profesorima, podsećajući da obrazovanje ne može biti odvojeno od vaspitanja, ali ni od duhovnog razvoja čoveka.
Na početku obraćanja mitropolit govori i o onome što je najvidljivije kada počinje nova školska godina, od pripreme dece i nabavke knjiga i pribora do uzbuđenja zbog ponovnog susreta sa drugarima i nastavnicima. Međutim, iza svakodnevnih školskih obaveza, kako ističe, postoji mnogo važniji zadatak: pomoći detetu da se pravilno razvija i pronađe svoje mesto u životu.
Pozivajući se na primer blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija, Joanikije ističe da savremeno obrazovanje samo po sebi nije dovoljno. Uz pedagoško vaspitanje, detetu je potrebno i duhovno obrazovanje, jer se čovek ne formira samo usvajanjem znanja već i izgradnjom karaktera.
- Čovek je biće koje se ne rađa kao prazna tabla, već kao bogolika ličnost obdarena mnogim talentima - poručuje mitropolit, ukazujući da svaki dečji talenat predstavlja dar, ali i odgovornost odraslih koji treba da pomognu detetu da taj dar usmeri prema dobru.
Upravo zato posebnu odgovornost imaju roditelji i učitelji. Mitropolit upozorava da veliki talenti sami po sebi nisu garancija da će čovek svoje sposobnosti koristiti na pravi način. Ako dete ne dobije zdrave i blagoslovene temelje, njegovi darovi mogu biti pogrešno usmereni i postati štetni i za njega i za zajednicu.
U pravoslavnom poimanju čoveka, zbog toga je pitanje vaspitanja mnogo šire od školskog uspeha. Dete treba da stekne znanje, ali istovremeno i da nauči šta je dobro, šta je odgovornost, kako da poštuje drugoga i kako da svoje sposobnosti koristi na korist bližnjih.
Mitropolit Joanikije posebno podvlači neraskidivu vezu između vaspitanja i obrazovanja. Obrazovanje, prema njegovim rečima, treba da doprinese očuvanju Božijeg obraza u čoveku, zbog čega duhovna, etička i moralna načela ne bi trebalo da budu odvojena od procesa odrastanja i sticanja znanja.
Govoreći o svetu u kojem današnja deca odrastaju, mitropolit ukazuje na brojne izazove savremene civilizacije. Otuđenost, nedostatak ljubavi, duhovna i moralna raslabljenost, trka za materijalnim dobrima i ubrzan razvoj tehnike i tehnologije samo su neki od uticaja kojima su mladi izloženi.
Ipak, odgovornost za vaspitanje dece, kako poručuje, ne može se prebaciti samo na školu ili institucije. Ona najpre počinje od odraslih i njihovog ličnog primera.
- Zato svako vaspitanje i obrazovanje mora početi od nas samih. Ako mi, odrasli, budemo živeli u miru, ljubavi, istini, slobodi i odgovornosti, onda će se to prenositi i na decu - navodi mitropolit Joanikije.
Ova poruka posebno dobija na značaju u vremenu u kojem deca veliki deo svog vremena provode uz različite izvore informacija i digitalne sadržaje. U takvom okruženju primer roditelja, učitelja, profesora i drugih odraslih postaje još važniji, jer dete vrednosti ne usvaja samo kroz ono što mu se govori već i kroz ono što svakodnevno vidi.
Mitropolit se u svojoj poruci osvrće i na odnos prema drugim narodima i kulturama. Učenje stranih jezika, upoznavanje drugih kultura i običaja vidi kao način da mladi prošire svoje vidike i nauče da prihvataju i poštuju drugačijeg.
Ali, pre upoznavanja tuđeg, potrebno je dobro poznavati sopstveno nasleđe. Zato Joanikije posebno govori o srpskom jeziku i ćirilici, naglašavajući njihovu vezu sa istorijom, kulturom, tradicijom i duhovnošću srpskog naroda.
- Pre svega, naša najsvetija dužnost je da čuvamo i negujemo srpski jezik i ćirilično pismo. Bez njih teško da možemo razumeti svoju slavnu istoriju, kulturu, tradiciju i duhovnost - ističe mitropolit.
U njegovoj poruci očuvanje jezika i pisma nije predstavljeno samo kao pitanje kulturnog nasleđa, već i kao odnos prema prethodnim generacijama koje su upravo kroz jezik i pismo sačuvale i prenele svoje duhovno i kulturno iskustvo.
- Odreknemo li se srpskog jezika i ćirilice, odrekli smo se i svojih slavnih predaka, koji su ih vekovima negovali, čuvali i na njima stvarali najveličanstvenija dela - poručuje Joanikije.
Obraćajući se na kraju direktno deci i mladima, mitropolit ih podseća da u njima vidi buduće naučnike, profesore, lekare, književnike, umetnike, sveštenike, zanatlije i vredne domaćine. Njegove reči istovremeno predstavljaju ohrabrenje mladima, ali i podsećanje odraslima da imaju zadatak da im pomognu na putu odrastanja i sazrevanja.
Nova školska godina tako u njegovoj poruci postaje više od početka još jednog ciklusa učenja. Ona je prilika da se znanje poveže sa vrlinom, a obrazovanje sa odgovornošću i ljubavlju prema bližnjem.
Svoju poruku mitropolit Joanikije završava molitvom i očinskim blagoslovom upućenim deci, roditeljima, vaspitačima, učiteljima i profesorima, sa željom da im Bog podari snagu za sve što ih očekuje.
- Povodom nove školske godine, sa trona i od kivota Svetog Petra Cetinjskog šaljem molitve i očinski blagoslov svoj deci, roditeljima, vaspitačima, učiteljima i profesorima da Bog podari zdravlja, strpljenja, ljubavi i dobrog nastrojenja za čitanje, učenje i usavršavanje, kako u znanju tako i u vrlini i svakom dobrom delu - zaključuje mitropolit Joanikije.
BONUS VIDEO
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga. Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka. Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo. Jedna neobična avantura naučila je Milicu da se ne plaši sujeverja, već da veruje Bogu i čini dobro.
Zašto mitropolit Joanikije posebno govori o srpskom jeziku i ćirilici
ILINDANSKA AVANTURA: Pravoslavna priča za decu (VIDEO)
TAJNA STARE DRVENE KUTIJE: Pravoslavna priča za decu (VIDEO)
ZVUK CRKVENOG ZVONA SA MESTA GDE NEMA ZVONIKA: Pravoslavna priča za decu (VIDEO)
BUNAR, CRNA MAČKA I JEDNO VELIKO IZNENAĐENJE: Pravoslavna priča za decu (VIDEO)
Kroz molitvu, liturgiju, radionice i druženje više od dve stotine dece deo letnjeg raspusta provodi u duhu vere, ljubavi i zajedništva.
Odluka direktorke osnovne škole "Anta Bogićević" da spreči sveštenike da na Savindan osveštaju slavske darove izazvala je buru u javnosti, a akademik Božić u emotivnom pismu poziva na buđenje i odbranu duhovnih vrednosti.
Posle učestalih žalbi veroučitelja i roditelja iz Loznice, Eparhija šabačka oglasila se saopštenjem pozivajući na sprečavanje svih oblika diskriminacije u srpskim školama, uključujući i onu kojoj su izloženi učenici koji žele da pohađaju versku nastavu.
Veliki broj učenika, nastavnika i roditelja okupio se u sabornom duhu, moleći za blagosloven i uspešan početak nove školske godine, a mitropolit sremski naglasio je važnost duhovnog obrazovanja.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice u drevnoj svetinji služena je sveta liturgija, a nakon pričešća usledili su praznični litijski ophod i osvećenje slavskih darova.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
U manastiru Preobraženje Ovčarsko obavljen je svečani čin monaškog postriga u malu shimu, pred brojnim sveštenstvom, monaštvom i vernim narodom.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve služio liturgiju u hramu Nerukotvorenog Obraza Gospodnjeg i pozvao vernike da u svakom čoveku prepoznaju lik Božji.
Otvoreno je ispovedio da veruje u Hrista i ostao nepokolebljiv pred pretnjama i mukama.
On primećuje promenu, prepoznaje bol i pokušava da pomogne čak i onda kada druga osoba nema snage da zatraži pomoć.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Pravoslavna vera uči da je pokajanje put povratka Bogu i da čovek ne treba da veruje da je njegov greh veći od Božje milosti.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
U besedi za ponedeljak 14. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ovo nije samo slika budućeg raja, već tajna povezana sa dolaskom Hrista.
Dani prolaze dok se najvažnije duhovne obaveze pomeraju za kasnije, ali prema ovoj svetogorskoj poruci postoji trenutak posle kojeg više nema mogućnosti za promenu.