“BOLI KADA SRBIN ZABRANJUJE SRBINU DA BLAGOSLOVI SVETOSAVSKU DECU”: Posle incidenta u lozničkoj školi, opomena akademika Svetislava Božića odjeknula Srbijom
Shutterstock/PrintscreenOsnovna škola "Anta Bogićević", smeštena je u neposrednoj blizini hrama Pokrova Presvete Bogorodice u Loznici
Odluka direktorke osnovne škole "Anta Bogićević" da spreči sveštenike da na Savindan osveštaju slavske darove izazvala je buru u javnosti, a akademik Božić u emotivnom pismu poziva na buđenje i odbranu duhovnih vrednosti.
Na praznik Svetog Save, kada srpske škole odzvanjaju pesmom i molitvom u slavu prvog srpskog arhiepiskopa i prosvetitelja, u Loznici se dogodio nezapamćeni incident. U Osnovnoj školi "Anta Bogićević", smeštenoj u neposrednom zagrljaju hrama Pokrova Presvete Bogorodice, sveštenicima Srpske pravoslavne crkve onemogućeno je da preseku slavski kolač i osveštaju darove, što je izazvalo buru reakcija u javnosti. Ova zabrana, koja je potekla od same direktorke škole, izazvala je duboku uznemirenost među vernicima, ali i pokrenula pitanje poštovanja verskih prava u obrazovnim ustanovama.
Eparhija šabačka je u zvaničnom saopštenju ukazala na pravnu i moralnu neprihvatljivost ovog čina, podsećajući da čak 97% učenika ove škole pohađa versku nastavu. "Kako je moguće da se baš na Svetog Savu, u ustanovi koja nosi ime srpskog junaka i rodoljuba, donese odluka koja ponižava pravoslavnu tradiciju i verska osećanja dece?" – pitaju se mnogi.
Wikipedia
Osnovna škola "Anta Bogićević", smeštena je u neposrednoj blizini hrama Pokrova Presvete Bogorodice u Loznici
Na ovu duhovnu ranu i povredu svetosavske časti osvrnuo se i akademik Svetislav Božić, koji se Lozničanima obratio potresnim otvorenim pismom:
- Bolno je odjeknula vest da na Svetog Savu Srpskog, posle osam vekova, direktor Osnovne škole "Anta Bogićević" u Loznici, smeštenoj u porti i večnom duhovnom i materijalnom zagrljaju hrama Pokrova Presvete Bogorodice, nije dopustio svešteniku da preseče slavski kolač i blagoslovi školsku slavu - ispakao je akademik Božić, a potom je postavi retoričko pitanja nad kojim svi treba duboko da se zamislimo:
- Kako je moguće da je toliko ohladnelo srce naše da je na srpskoj zemlji osveštanoj svetosavljem, Srbin zabranio Srbinu, Svetom Savi, da uđe u svoju školu i blagoslovi svetosavsku decu? Trgnimo se hitro, dok tama ne navali gusta u naše živote u koje se uvukao zaborav i ne pretvori ga u jecaj i lelek. U nadi da se ova duhovna tragedija može ublažiti i sramota ukloniti, primite izraze moje velike ljubavi i zavičajne odanosti.
Shutterstock
Osnovna škola "Anta Bogićević", smeštena je u neposrednoj blizini hrama Pokrova Presvete Bogorodice u Loznici
Reči akademika Božića odjeknule su kao opomena i poziv na osvešćenje. Njegova poruka nosi dublje značenje – u vremenu kada se na duhovnim vrednostima prelama sudbina naroda, svaka nepravda naneta svetosavskom duhu može imati dalekosežne posledice.
Reakcije vernog naroda u Loznici pokazuju da je ova rana duboka, ali i da postoji snaga da se kroz molitvu i svetosavsku ljubav prebrodi svaka nepravda. Kao što je Sveti Sava znao da smirenošću i mudrošću vodi svoj narod kroz iskušenja, tako i danas ostaje uzor za odgovor na ovakve izazove – ne mržnjom, već odlučnošću da svetosavska luča u srpskim školama ne sme biti ugašena.
Blaženopočivši episkop Atanasije smatra se za jednog od najistaknutijih pravoslavnih teologa, a o najmlađim vernicima je često govorio naglašavajući važnost budnog motrenja nad njima.
Posle učestalih žalbi veroučitelja i roditelja iz Loznice, Eparhija šabačka oglasila se saopštenjem pozivajući na sprečavanje svih oblika diskriminacije u srpskim školama, uključujući i onu kojoj su izloženi učenici koji žele da pohađaju versku nastavu.
Na Savindan, koji se proslavlja i kao školska slava, portal religija.rs pokreće novu akciju u kojoj ćemo objavljivati pripovetke za najmlađe. U narednom periodu očekujte nove tekstualne i video verzije priča nadahnutim pravoslavnim predanjem, koje donose mudrost, ljubav i veru.
Odluka direktorke Osnovne škole „Anta Bogićević“ da onemogući verski obred na dan školske slave izazvala je buru nezadovoljstva u Loznici i glasnu reakciju Eparhije šabačke.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Mamanta po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik Nikita Got. Katolička crkva obeležava spomendan Gospe Žalosne, dok Jevreji danas obeležavaju četvrti dan meseca tišrija, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Kratka, ali snažna pouka svetitelja govori o nečemu što je mnogo dublje od običnog spokojstva i otkriva zbog čega unutrašnja tišina ima posebno mesto u hrišćanskom životu.
U besedi povodom velikog praznika govorio je o tome šta povezuje generacije, zašto različitost ne sme da bude prepreka zajedništvu i zbog čega vera mora da se potvrđuje svakodnevnim životom.
U selu Mešinci kod Čačka Slobodan i Slađana s troje dece obeležili su krsnu slavu uz osvećenje slavskog kolača u domu, pokazujući kako pravoslavlje i običaji ostaju stubovi porodičnog života.
Meštani ovog sela veruju u čudotvorne moći ove crkve, tvrdeći da mnogi posetioci, zahvaljujući veri, ubrzo dobiju potomstvo ili dožive poboljšanje u životu.
Prema crkvenom poretku, proslavljanje sveca zaštitnika doma ne započinje trpezom, već molitvom na večernjoj službi, kada vernik sabira srce i misli u zahvalnosti Bogu i svom svetitelju.
Kratka, ali snažna pouka svetitelja govori o nečemu što je mnogo dublje od običnog spokojstva i otkriva zbog čega unutrašnja tišina ima posebno mesto u hrišćanskom životu.
Jedni na groblje odlaze baš tog dana i naručuju parastos, dok drugi smatraju da za tim nema potrebe. Sveštenik objašnjava šta je u ovakvoj situaciji najvažnije.
Tri jufke, sočan nadev od mlevenog mesa i luka i posebna završnica u kojoj se krajevi testa preklapaju preko nadeva daju mu izgled i ukus koji se pamte.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.