“BOLI KADA SRBIN ZABRANJUJE SRBINU DA BLAGOSLOVI SVETOSAVSKU DECU”: Posle incidenta u lozničkoj školi, opomena akademika Svetislava Božića odjeknula Srbijom
Shutterstock/PrintscreenOsnovna škola "Anta Bogićević", smeštena je u neposrednoj blizini hrama Pokrova Presvete Bogorodice u Loznici
Odluka direktorke osnovne škole "Anta Bogićević" da spreči sveštenike da na Savindan osveštaju slavske darove izazvala je buru u javnosti, a akademik Božić u emotivnom pismu poziva na buđenje i odbranu duhovnih vrednosti.
Na praznik Svetog Save, kada srpske škole odzvanjaju pesmom i molitvom u slavu prvog srpskog arhiepiskopa i prosvetitelja, u Loznici se dogodio nezapamćeni incident. U Osnovnoj školi "Anta Bogićević", smeštenoj u neposrednom zagrljaju hrama Pokrova Presvete Bogorodice, sveštenicima Srpske pravoslavne crkve onemogućeno je da preseku slavski kolač i osveštaju darove, što je izazvalo buru reakcija u javnosti. Ova zabrana, koja je potekla od same direktorke škole, izazvala je duboku uznemirenost među vernicima, ali i pokrenula pitanje poštovanja verskih prava u obrazovnim ustanovama.
Eparhija šabačka je u zvaničnom saopštenju ukazala na pravnu i moralnu neprihvatljivost ovog čina, podsećajući da čak 97% učenika ove škole pohađa versku nastavu. "Kako je moguće da se baš na Svetog Savu, u ustanovi koja nosi ime srpskog junaka i rodoljuba, donese odluka koja ponižava pravoslavnu tradiciju i verska osećanja dece?" – pitaju se mnogi.
Wikipedia
Osnovna škola "Anta Bogićević", smeštena je u neposrednoj blizini hrama Pokrova Presvete Bogorodice u Loznici
Na ovu duhovnu ranu i povredu svetosavske časti osvrnuo se i akademik Svetislav Božić, koji se Lozničanima obratio potresnim otvorenim pismom:
- Bolno je odjeknula vest da na Svetog Savu Srpskog, posle osam vekova, direktor Osnovne škole "Anta Bogićević" u Loznici, smeštenoj u porti i večnom duhovnom i materijalnom zagrljaju hrama Pokrova Presvete Bogorodice, nije dopustio svešteniku da preseče slavski kolač i blagoslovi školsku slavu - ispakao je akademik Božić, a potom je postavi retoričko pitanja nad kojim svi treba duboko da se zamislimo:
- Kako je moguće da je toliko ohladnelo srce naše da je na srpskoj zemlji osveštanoj svetosavljem, Srbin zabranio Srbinu, Svetom Savi, da uđe u svoju školu i blagoslovi svetosavsku decu? Trgnimo se hitro, dok tama ne navali gusta u naše živote u koje se uvukao zaborav i ne pretvori ga u jecaj i lelek. U nadi da se ova duhovna tragedija može ublažiti i sramota ukloniti, primite izraze moje velike ljubavi i zavičajne odanosti.
Shutterstock
Osnovna škola "Anta Bogićević", smeštena je u neposrednoj blizini hrama Pokrova Presvete Bogorodice u Loznici
Reči akademika Božića odjeknule su kao opomena i poziv na osvešćenje. Njegova poruka nosi dublje značenje – u vremenu kada se na duhovnim vrednostima prelama sudbina naroda, svaka nepravda naneta svetosavskom duhu može imati dalekosežne posledice.
Reakcije vernog naroda u Loznici pokazuju da je ova rana duboka, ali i da postoji snaga da se kroz molitvu i svetosavsku ljubav prebrodi svaka nepravda. Kao što je Sveti Sava znao da smirenošću i mudrošću vodi svoj narod kroz iskušenja, tako i danas ostaje uzor za odgovor na ovakve izazove – ne mržnjom, već odlučnošću da svetosavska luča u srpskim školama ne sme biti ugašena.
Blaženopočivši episkop Atanasije smatra se za jednog od najistaknutijih pravoslavnih teologa, a o najmlađim vernicima je često govorio naglašavajući važnost budnog motrenja nad njima.
Posle učestalih žalbi veroučitelja i roditelja iz Loznice, Eparhija šabačka oglasila se saopštenjem pozivajući na sprečavanje svih oblika diskriminacije u srpskim školama, uključujući i onu kojoj su izloženi učenici koji žele da pohađaju versku nastavu.
Na Savindan, koji se proslavlja i kao školska slava, portal religija.rs pokreće novu akciju u kojoj ćemo objavljivati pripovetke za najmlađe. U narednom periodu očekujte nove tekstualne i video verzije priča nadahnutim pravoslavnim predanjem, koje donose mudrost, ljubav i veru.
Odluka direktorke Osnovne škole „Anta Bogićević“ da onemogući verski obred na dan školske slave izazvala je buru nezadovoljstva u Loznici i glasnu reakciju Eparhije šabačke.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
Jedan od najpoštovanijih pravoslavnih podvižnika, upozoravao je da će se presudna razlika između onih koji će prepoznati obmanu i onih koji će joj poverovati pokazati tamo gde je mnogi najmanje traže.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Osiju po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetog sveštenomučenika Zinovija i njegovu sestru, Svetu mučenicu Zinoviju. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani klanjaju džuma-namaz.
Proslavljamo starozavetnog svetitelja koji je ukoravao Izrailj i Judu zbog idolopoklonstva, proricao propast Samarije i dolazak Gospoda, ali i govorio o Božjoj milosti prema onima koji ostanu verni Bogu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U selu Mešinci kod Čačka Slobodan i Slađana s troje dece obeležili su krsnu slavu uz osvećenje slavskog kolača u domu, pokazujući kako pravoslavlje i običaji ostaju stubovi porodičnog života.
Meštani ovog sela veruju u čudotvorne moći ove crkve, tvrdeći da mnogi posetioci, zahvaljujući veri, ubrzo dobiju potomstvo ili dožive poboljšanje u životu.
Prema crkvenom poretku, proslavljanje sveca zaštitnika doma ne započinje trpezom, već molitvom na večernjoj službi, kada vernik sabira srce i misli u zahvalnosti Bogu i svom svetitelju.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Proslavljamo starozavetnog svetitelja koji je ukoravao Izrailj i Judu zbog idolopoklonstva, proricao propast Samarije i dolazak Gospoda, ali i govorio o Božjoj milosti prema onima koji ostanu verni Bogu.
Jedan od najpoštovanijih pravoslavnih podvižnika, upozoravao je da će se presudna razlika između onih koji će prepoznati obmanu i onih koji će joj poverovati pokazati tamo gde je mnogi najmanje traže.