“BOLI KADA SRBIN ZABRANJUJE SRBINU DA BLAGOSLOVI SVETOSAVSKU DECU”: Posle incidenta u lozničkoj školi, opomena akademika Svetislava Božića odjeknula Srbijom
Shutterstock/PrintscreenOsnovna škola "Anta Bogićević", smeštena je u neposrednoj blizini hrama Pokrova Presvete Bogorodice u Loznici
Odluka direktorke osnovne škole "Anta Bogićević" da spreči sveštenike da na Savindan osveštaju slavske darove izazvala je buru u javnosti, a akademik Božić u emotivnom pismu poziva na buđenje i odbranu duhovnih vrednosti.
Na praznik Svetog Save, kada srpske škole odzvanjaju pesmom i molitvom u slavu prvog srpskog arhiepiskopa i prosvetitelja, u Loznici se dogodio nezapamćeni incident. U Osnovnoj školi "Anta Bogićević", smeštenoj u neposrednom zagrljaju hrama Pokrova Presvete Bogorodice, sveštenicima Srpske pravoslavne crkve onemogućeno je da preseku slavski kolač i osveštaju darove, što je izazvalo buru reakcija u javnosti. Ova zabrana, koja je potekla od same direktorke škole, izazvala je duboku uznemirenost među vernicima, ali i pokrenula pitanje poštovanja verskih prava u obrazovnim ustanovama.
Eparhija šabačka je u zvaničnom saopštenju ukazala na pravnu i moralnu neprihvatljivost ovog čina, podsećajući da čak 97% učenika ove škole pohađa versku nastavu. "Kako je moguće da se baš na Svetog Savu, u ustanovi koja nosi ime srpskog junaka i rodoljuba, donese odluka koja ponižava pravoslavnu tradiciju i verska osećanja dece?" – pitaju se mnogi.
Wikipedia
Osnovna škola "Anta Bogićević", smeštena je u neposrednoj blizini hrama Pokrova Presvete Bogorodice u Loznici
Na ovu duhovnu ranu i povredu svetosavske časti osvrnuo se i akademik Svetislav Božić, koji se Lozničanima obratio potresnim otvorenim pismom:
- Bolno je odjeknula vest da na Svetog Savu Srpskog, posle osam vekova, direktor Osnovne škole "Anta Bogićević" u Loznici, smeštenoj u porti i večnom duhovnom i materijalnom zagrljaju hrama Pokrova Presvete Bogorodice, nije dopustio svešteniku da preseče slavski kolač i blagoslovi školsku slavu - ispakao je akademik Božić, a potom je postavi retoričko pitanja nad kojim svi treba duboko da se zamislimo:
- Kako je moguće da je toliko ohladnelo srce naše da je na srpskoj zemlji osveštanoj svetosavljem, Srbin zabranio Srbinu, Svetom Savi, da uđe u svoju školu i blagoslovi svetosavsku decu? Trgnimo se hitro, dok tama ne navali gusta u naše živote u koje se uvukao zaborav i ne pretvori ga u jecaj i lelek. U nadi da se ova duhovna tragedija može ublažiti i sramota ukloniti, primite izraze moje velike ljubavi i zavičajne odanosti.
Shutterstock
Osnovna škola "Anta Bogićević", smeštena je u neposrednoj blizini hrama Pokrova Presvete Bogorodice u Loznici
Reči akademika Božića odjeknule su kao opomena i poziv na osvešćenje. Njegova poruka nosi dublje značenje – u vremenu kada se na duhovnim vrednostima prelama sudbina naroda, svaka nepravda naneta svetosavskom duhu može imati dalekosežne posledice.
Reakcije vernog naroda u Loznici pokazuju da je ova rana duboka, ali i da postoji snaga da se kroz molitvu i svetosavsku ljubav prebrodi svaka nepravda. Kao što je Sveti Sava znao da smirenošću i mudrošću vodi svoj narod kroz iskušenja, tako i danas ostaje uzor za odgovor na ovakve izazove – ne mržnjom, već odlučnošću da svetosavska luča u srpskim školama ne sme biti ugašena.
Blaženopočivši episkop Atanasije smatra se za jednog od najistaknutijih pravoslavnih teologa, a o najmlađim vernicima je često govorio naglašavajući važnost budnog motrenja nad njima.
Posle učestalih žalbi veroučitelja i roditelja iz Loznice, Eparhija šabačka oglasila se saopštenjem pozivajući na sprečavanje svih oblika diskriminacije u srpskim školama, uključujući i onu kojoj su izloženi učenici koji žele da pohađaju versku nastavu.
Na Savindan, koji se proslavlja i kao školska slava, portal religija.rs pokreće novu akciju u kojoj ćemo objavljivati pripovetke za najmlađe. U narednom periodu očekujte nove tekstualne i video verzije priča nadahnutim pravoslavnim predanjem, koje donose mudrost, ljubav i veru.
Odluka direktorke Osnovne škole „Anta Bogićević“ da onemogući verski obred na dan školske slave izazvala je buru nezadovoljstva u Loznici i glasnu reakciju Eparhije šabačke.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.
U Vaskršnjoj poslanici patrijarh Porfirije i arhijereji SPC pozivaju verni narod i sve ljude dobre volje da se odreknu individualizma i vrate Bogu i liturgijskom životu, jer je to jedini pravi odgovor na savremene krize i nesuglasice koje potresaju društvo.
Plaštanica se iznosi, inače, u toku pojanja stihovnjih stihira na večernjem bogosluženju Velikog Petka i polaže se uvek zajedno sa Jevanđeljem na sredinu hrama na poseban sto.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
U Vaskršnjoj poslanici patrijarh Porfirije i arhijereji SPC pozivaju verni narod i sve ljude dobre volje da se odreknu individualizma i vrate Bogu i liturgijskom životu, jer je to jedini pravi odgovor na savremene krize i nesuglasice koje potresaju društvo.
U najdubljoj tišini Velikog petka, iz redova blaga koje je Sveti vladika Nikolaj ostavio srpskom narodu, izvire molitveni biser za koji prepodobni Justin Ćelijski kaže da je deo večnog Srpskig Jevanđelja – reči koje danas zvuče snažnije nego ikada.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.
U Vaskršnjoj poslanici patrijarh Porfirije i arhijereji SPC pozivaju verni narod i sve ljude dobre volje da se odreknu individualizma i vrate Bogu i liturgijskom životu, jer je to jedini pravi odgovor na savremene krize i nesuglasice koje potresaju društvo.
U tišini hramova, na Veliki četvrtak, dan kada je Hristos oprao noge apostolima, u manastirima i sabornim crkvama vrši se duboko simboličan čin koji menja ljudsku predstavu o moći — čin ljubavi koja se izražava delima, a ne rečima.
Otac Andrej Konanos u svom autorskom tekstu ukazuje na opasnost od spoljašnjih obreda koji se svode na formalnost, dok pravu duhovnu promenu – kroz pokajanje, ljubav i smirenje – zanemarujemo, te poziva na dublje samorazmatranje i iskrenu transformaciju unutar nas samih.