“BOLI KADA SRBIN ZABRANJUJE SRBINU DA BLAGOSLOVI SVETOSAVSKU DECU”: Posle incidenta u lozničkoj školi, opomena akademika Svetislava Božića odjeknula Srbijom
Shutterstock/PrintscreenOsnovna škola "Anta Bogićević", smeštena je u neposrednoj blizini hrama Pokrova Presvete Bogorodice u Loznici
Odluka direktorke osnovne škole "Anta Bogićević" da spreči sveštenike da na Savindan osveštaju slavske darove izazvala je buru u javnosti, a akademik Božić u emotivnom pismu poziva na buđenje i odbranu duhovnih vrednosti.
Na praznik Svetog Save, kada srpske škole odzvanjaju pesmom i molitvom u slavu prvog srpskog arhiepiskopa i prosvetitelja, u Loznici se dogodio nezapamćeni incident. U Osnovnoj školi "Anta Bogićević", smeštenoj u neposrednom zagrljaju hrama Pokrova Presvete Bogorodice, sveštenicima Srpske pravoslavne crkve onemogućeno je da preseku slavski kolač i osveštaju darove, što je izazvalo buru reakcija u javnosti. Ova zabrana, koja je potekla od same direktorke škole, izazvala je duboku uznemirenost među vernicima, ali i pokrenula pitanje poštovanja verskih prava u obrazovnim ustanovama.
Eparhija šabačka je u zvaničnom saopštenju ukazala na pravnu i moralnu neprihvatljivost ovog čina, podsećajući da čak 97% učenika ove škole pohađa versku nastavu. "Kako je moguće da se baš na Svetog Savu, u ustanovi koja nosi ime srpskog junaka i rodoljuba, donese odluka koja ponižava pravoslavnu tradiciju i verska osećanja dece?" – pitaju se mnogi.
Wikipedia
Osnovna škola "Anta Bogićević", smeštena je u neposrednoj blizini hrama Pokrova Presvete Bogorodice u Loznici
Na ovu duhovnu ranu i povredu svetosavske časti osvrnuo se i akademik Svetislav Božić, koji se Lozničanima obratio potresnim otvorenim pismom:
- Bolno je odjeknula vest da na Svetog Savu Srpskog, posle osam vekova, direktor Osnovne škole "Anta Bogićević" u Loznici, smeštenoj u porti i večnom duhovnom i materijalnom zagrljaju hrama Pokrova Presvete Bogorodice, nije dopustio svešteniku da preseče slavski kolač i blagoslovi školsku slavu - ispakao je akademik Božić, a potom je postavi retoričko pitanja nad kojim svi treba duboko da se zamislimo:
- Kako je moguće da je toliko ohladnelo srce naše da je na srpskoj zemlji osveštanoj svetosavljem, Srbin zabranio Srbinu, Svetom Savi, da uđe u svoju školu i blagoslovi svetosavsku decu? Trgnimo se hitro, dok tama ne navali gusta u naše živote u koje se uvukao zaborav i ne pretvori ga u jecaj i lelek. U nadi da se ova duhovna tragedija može ublažiti i sramota ukloniti, primite izraze moje velike ljubavi i zavičajne odanosti.
Shutterstock
Osnovna škola "Anta Bogićević", smeštena je u neposrednoj blizini hrama Pokrova Presvete Bogorodice u Loznici
Reči akademika Božića odjeknule su kao opomena i poziv na osvešćenje. Njegova poruka nosi dublje značenje – u vremenu kada se na duhovnim vrednostima prelama sudbina naroda, svaka nepravda naneta svetosavskom duhu može imati dalekosežne posledice.
Reakcije vernog naroda u Loznici pokazuju da je ova rana duboka, ali i da postoji snaga da se kroz molitvu i svetosavsku ljubav prebrodi svaka nepravda. Kao što je Sveti Sava znao da smirenošću i mudrošću vodi svoj narod kroz iskušenja, tako i danas ostaje uzor za odgovor na ovakve izazove – ne mržnjom, već odlučnošću da svetosavska luča u srpskim školama ne sme biti ugašena.
Blaženopočivši episkop Atanasije smatra se za jednog od najistaknutijih pravoslavnih teologa, a o najmlađim vernicima je često govorio naglašavajući važnost budnog motrenja nad njima.
Posle učestalih žalbi veroučitelja i roditelja iz Loznice, Eparhija šabačka oglasila se saopštenjem pozivajući na sprečavanje svih oblika diskriminacije u srpskim školama, uključujući i onu kojoj su izloženi učenici koji žele da pohađaju versku nastavu.
Na Savindan, koji se proslavlja i kao školska slava, portal religija.rs pokreće novu akciju u kojoj ćemo objavljivati pripovetke za najmlađe. U narednom periodu očekujte nove tekstualne i video verzije priča nadahnutim pravoslavnim predanjem, koje donose mudrost, ljubav i veru.
Odluka direktorke Osnovne škole „Anta Bogićević“ da onemogući verski obred na dan školske slave izazvala je buru nezadovoljstva u Loznici i glasnu reakciju Eparhije šabačke.
Poslednji ispraćaj sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Promenljiv početak i fiksni završetak čine ovaj post posebnim u crkvenom kalendaru, a njegova suština ne iscrpljuje se u jelovniku - naglasak je na unutrašnjem preobražaju, molitvi i pričešću kao središtu hrišćanskog života.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 3. sedmice po Vaskrsu otvara se pitanje koje ne nudi utehu, već suočavanje sa silama koje nadilaze ljudsku prirodu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Simeona Persijskog po starom i Svetog prepodobnog Jakova Ispovednika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Pija V, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Građani i Eparhija šabačka šokirani namerom da se porti Pokrovskog hrama promeni namena radi sportsko-rekreativnih sadržaja i nelegalnih objekata – traže hitno povlačenje spornog predloga
Promenljiv početak i fiksni završetak čine ovaj post posebnim u crkvenom kalendaru, a njegova suština ne iscrpljuje se u jelovniku - naglasak je na unutrašnjem preobražaju, molitvi i pričešću kao središtu hrišćanskog života.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 3. sedmice po Vaskrsu otvara se pitanje koje ne nudi utehu, već suočavanje sa silama koje nadilaze ljudsku prirodu.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Od dovratnika do vitrine, neke navike u rasporedu svetinja potiču iz pogrešnih tumačenja, a prema učenju Crkve, mesto koje im dajemo otkriva koliko razumemo njihovu pravu ulogu u svakodnevnom životu.
Dok je javnost gledala glamur, iza zatvorenih vrata vodila se tiha borba za starateljstvo, pravo na izbor i detinjstvo oslobođeno uticaja kontroverzne verske organizacije kojoj je bivši suprug glumice Kejti Holms ostao veran.
U strahu od nove državne podele i potrage za sigurnim osloncem, deo stanovnika dalmatinskog ostrva prešao je u pravoslavnu veru, što je pokrenulo niz reakcija, sukoba i dugotrajan proces koji će se završiti tek posle Drugog svetskog rata.