Građani i Eparhija šabačka šokirani namerom da se porti Pokrovskog hrama promeni namena radi sportsko-rekreativnih sadržaja i nelegalnih objekata – traže hitno povlačenje spornog predloga
Loznica je ovih dana uzdrmana do temelja. Verni narod, zatečen i ogorčen, digao je glas protiv plana koji predviđa, ni manje ni više, nego oduzimanje i skrnavljenje crkvene imovine – porte Pokrovskog hrama Presvete Bogorodice, poznate među Lozničanima kao Bogorodični vrt.
Šta piše u saopštenju Eparhije šabačke?
– Na zaprepaštenje i ogorčenje vernih Lozničana, ali i svih drugih vernika Eparhije šabačke, Odeljenje za planiranje i izgradnju Grada Loznice unelo je u Nacrt izmene i dopune plana predloge kojima se direktno ugrožava i skrnavi sakralni prostor crkvene porte hrama Pokrova Presvete Bogorodice u Loznici, stoji u saopštenju Eparhije šabačke.
Koji delovi porte su ugroženi planom?
Predlog plana, iznet na javnoj raspravi, prema rečima Eparhije, predviđa da se jedan deo porte oduzme za javni parking, drugi deo za sportske i rekreativne sadržaje, dok bi treći deo poslužio kao prilazni put za nelegalno podignut objekat na crkvenom zemljištu.
– Nacrtom se atakuje na tri dela crkvene porte… Priprema se teren za buduću eksproprijaciju, to jest oduzimanje, od strane Grada Loznice, crkvene porte koja je privatna svojina Eparhije šabačke Srpske Pravoslavne Crkve zakonito upisana u katastar nepokretnosti, upozorava se u saopštenju.
Wikipedia/Ванилица
Pokrovski hram u Loznici
Zašto vernici ovo smatraju skrnavljenjem svetinje?
Ono što je posebno razgnevilo vernike jeste namera da se u svetoj porti, zemlji natopljenoj krvlju ustanika iz Prvog srpskog ustanka, izgrade čak i saune, solarijumi i ugostiteljski objekti.
– Uvredljivo je i ponižavajuće za svakog pravoslavnog Srbina da se sportske aktivnosti sa pratećom infrastrukturom, potencijalnim saunama, svlačionicama, tuševima i tako dalje, odvijaju na zemlji natopljenoj krvlju srpskih ustanika, ističe Eparhija, podsećajući da se tu nalazi i šanac iz Prvog srpskog ustanka, zakonom zaštićen kao kulturno dobro i spomenik kulture.
Kako ovakve izmene ugrožavaju kulturu sećanja?
Kako navode, ovaj plan ne samo da ugrožava svetinju i mesto molitve, već predstavlja i udar na nacionalnu kulturnu baštinu i kulturu sećanja, jer se profaniše memorijalno stratište na kojem počivaju uspomene na srpske junake.
– Prenamenom parcele na kojoj se nalaze porta i hram Pokrova Presvete Bogorodice, otvaraju se vrata urušavanju nacionalne kulturne baštine, potire se kultura sećanja, profaniše se stratište koje ima memorijalni značaj i vrši diskriminacija Srpske pravoslavne crkve kojoj se onemogućava da nesmetano vrši svoju liturgijsku i misionarsku delatnost, stoji u saopštenju.
You tube video printscreen
Saopštenje potpisuje Kancelarija episkopa šabačkog Jeroteja
Ko je odlučivao bez Crkve?
Građani Loznice i vernici sa nevericom su primili vest da je inicijativa za ovakve izmene doneta bez ikakvog prisustva predstavnika Eparhije, zakonitog vlasnika parcele.
– Važno je napomenuti da je inicijativa za ove skandalozne predloge došla sa sastanka na kome su prisustvovali predstavnici Gradske uprave, Odeljenja za planiranje i izgradnju i Osnovne škole „Anta Bogićević“, svi osim zakonitog vlasnika crkvene parcele Eparhije šabačke čiji predstavnici nisu bili ni pozvani na ovaj sastanak, naglašava Eparhija, dodajući da je sastanak održan za vreme mandata prethodnog gradonačelnika Vidoja Petrovića.
Posebno je izazvalo zaprepašćenje to što je Petrović, nosilac tri visoka crkvena ordena, dozvolio da ovakvi protivzakoniti predlozi uđu u plan.
– Iznenađujuće je i za čuđenje da je gospodin Petrović, kao vernik koga je Srpska Pravoslavna Crkva istakla kao primer drugim vernicima, dopustio da ovi protivzakoniti i anticrkveni predlozi uđu u Nacrt izmene i dopune plana generalne regulacije, konstatuje Eparhija.
Na kraju, Eparhija šalje snažnu poruku svim vlastima, ali i vernom narodu:
– Eparhija šabačka će nastaviti, koristeći sva raspoloživa zakonska i institucionalna sredstva, da odlučno brani svoju imovinu… Zahtevamo od gradskih i državnih vlasti da iz Nacrta izmene i dopune plana uklone sve predloge koji su na štetu Pokrovskog hrama i njegove porte, a verni narod Loznice i Eparhije šabačke pozivamo da ne dopuste ovo javno otimanje crkvenih svetinja.
– Ne damo svetinje! Ne damo portu Pokrovskog hrama – Bogorodični vrt! poručuje na kraju Kancelarija episkopa šabačkog Jeroteja.
U kripti svetog Nikolaja Srpskog, episkop šabački rukopoložio je dvojicu služitelja i poručio vernicima da liturgija osvećuje ne samo hram, već i svakoga ko joj sa verom pristupa.
Mališani iz Beograda, Šapca i Loznice dočekala su vladiku u Soko Gradu, gde su mu pokazala kako izrađuju mozaike i pripremaju prosfore, učeći o veri, tradiciji i životu u Hristu.
Episkop šabački služio je liturgiju u hramu Sabora Srba Svetitelja i besedio o veri rimskog kapetana, smirenosti pred Bogom i čistoti duše koju Hristos traži od svakoga,
Na obeležavanju hramovne slave Petropavlovskog hrama Podvorja Srpske pravoslavne crkve u Moskvi služena je liturgija uz prisustvo srpskih ministara i ruskih mitropolita, dok je episkop Stefan upozorio na stradanje hrišćana u Damasku, Ukrajini i na Kosovu.
Kosovsko-albanski advokat Toma Gaši tražio uklanjanje srpskog hrama, dok Crkva upozorava na direktan govor mržnje, istorijsku netrpeljivost i ugrožavanje svetinja u postkonfliktnom okruženju.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.
Sve više vernika priznaje da im se molitva pretvorila u praznu naviku, ali pouka starca sa Atosa pokazuje da problem nije u rečima, već u odnosu koji gradimo sa Bogorodicom i Bogom.
Dan sećanja kada je trogodišnja Marija dovedena pred lice Gospodnje Crkva čuva kao jedan od ključnih trenutaka duhovne istorije – praznik koji vernike poziva na Liturgiju, pričešće i unutrašnje sabiranje.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Grad Loznica planira da deo porte Pokrovskog hrama pretvori u parking i sportske terene, dok Eparhija šabačka upozorava da je reč o svetinji i kulturnom dobru natopljenom krvlju srpskih ustanika.
Odluka direktorke Osnovne škole „Anta Bogićević“ da onemogući verski obred na dan školske slave izazvala je buru nezadovoljstva u Loznici i glasnu reakciju Eparhije šabačke.
Na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, vladika šabački Jerotej služio je liturgiju u svetinji staroj više od sedam vekova, čija istorija objedinjuje podvige svetitelja, iskušenja pod turskom vlašću i neprolaznu duhovnu snagu.
U Kasarskim Livadama služen je pomen Radu Ćiriću, a vladika Jerotej poručio da njegov život ostaje svedočanstvo hrišćanske hrabrosti i primer koji nadahnjuje generacije.
Kosovsko-albanski advokat Toma Gaši tražio uklanjanje srpskog hrama, dok Crkva upozorava na direktan govor mržnje, istorijsku netrpeljivost i ugrožavanje svetinja u postkonfliktnom okruženju.
Svečanom akademijom u Domu kulture, uz besede mitropolita Atanasija i umetnički program, u Prijepolju je obeleženo 850 godina od rođenja prvog srpskog arhiepiskopa.
U prvu nedelju Božićnog posta, Hram Svetog Save bio je ispunjen vernicima koji su se kroz liturgiju i besedu poglavara Srpske pravoslavne crkve podsetili na najveću hrišćansku vrlinu.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.