DOMAĆI MANASTIRSKI MAJONEZ: Obradujte decu zdravim namazom po receptu oca Jeroteja iz 1855.
Otkrijte kako su naši preci pravili majonez bez aditiva i pojačivača ukusa, prema receptu monaha iz Manastira Krušedol.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
U mirisu domaćeg hleba i dimljenog mesa skriva se duh starih vremena, kada su trpezom vladali mir, radost i zajedništvo. Ričet, starinsko i pomalo zaboravljeno jelo iz bakine sveske, ne samo da greje stomak, već i srce, podsećajući vas na jednostavne, a dragocene trenutke provedene oko ognjišta.
Ovaj recept za ričet spaja ječam, pasulj, povrće i dimljeno meso i vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući tradiciju i ukuse balkanske kuhinje kroz generacije. Uz ovo jelo odrastale su porodice širom Balkana, a u različitim krajevima nosi različite nazive: ričet, ječmenka, orzo, varivo sa ječmom – svaka verzija nosi bogatu istoriju i porodične uspomene.
300 g pasulja
300 g oljuštenog ječma
1 glavica crnog luka
1 šargarepa
1 kašika masti
1 šoljica paradajz paste
2–3 čena belog luka
1 kašika aleve paprika
1 kašika brašna
So po ukusu
Suvo meso, slanina, kobasica – po izboru
Potopite pasulj preko noći u vodi. Sledećeg dana prospite tu vodu, nalijte novu i kratko prokuvajte. Ponovo prospite vodu, dodajte ječam i suvo meso, pa sipajte dovoljno vode da sve ogrezne. Kuvajte na laganoj vatri oko sat vremena dok pasulj i ječam ne omekšaju.
Na masti propržite sitno seckani crni luk i šargarepu isečenu na kolutove, dodajte malo vode i kratko propržite. Sipajte proprženo povrće u lonac sa skuvanim pasuljem i ječmom. Začinite usitnjenim belim lukom, dodajte so, kašiku brašna, koncentrat paradajza i kašiku aleve paprike i kuvajte još nekoliko minuta dok se ukusi ne povežu.
Najbolje je koristiti beli pasulj (tetovac), ali može i crveni ili šareni, a pasulj potopi preko noći kako bi se brže skuvao i bio lakši za varenje. Oljušteni (perl) ječam je najpogodniji jer se brže kuva i daje jelu prijatnu gustinu. Tradicionalno se koristi svinjska mast jer daje bogatiji ukus, ali možeš koristiti i ulje ili puter. Alevu papriku ne prži dugo da ne bi postala gorka, a beli luk dodaj pred kraj kuvanja da zadrži aromu. Prvu vodu u kojoj se kuva pasulj bacite nakon 10–15 minuta kako bi jelo bilo lakše za varenje, a paradajz pastu dodajte tek kada su pasulj i ječam skoro skuvani, jer kiseli sastojci mogu usporiti omekšavanje.
Otkrijte kako su naši preci pravili majonez bez aditiva i pojačivača ukusa, prema receptu monaha iz Manastira Krušedol. Ovaj specijalitet od jednostavnih sastojaka danas doživljava renesansu i podseća na ognjišta koja su grejala srpska sela. Ova posebna varijanta omiljenog jela Balkana spaja kukuruzno brašno, jaja, mleko, mast i kajmak u bogat i sočan obrok, koji budi uspomene na detinjstvo i miris toplog doma. Nekada nezaobilazno jelo na trpezama u Bosni, Sandžaku i na Kosovu i danas budi nostalgiju, dok jednostavni sastojci pričaju priču o okupljanju za Bajram, ali i za druge svečane prilike. Gusta čorba od mesa i povrća koja se vekovima pripremala u selima, danas vraća miris doma i tradiciju starih majstora kuhinje. Obrok od svežih babura i domaćeg belog sira i danas unosi toplinu u domove, a uz bakine savete postaje savršen izbor i za dane kada je po tipiku dozvoljen beli mrs.
Priprema:
Saveti:
DOMAĆI MANASTIRSKI MAJONEZ: Obradujte decu zdravim namazom po receptu oca Jeroteja iz 1855.
CRNOTRAVSKI ZELJANIK – NAJUKUSNIJA PITA OD ZELJA KAKVU SU PEKLE NAŠE BAKE: Stari recept koji spaja veru, prirodu i domaću trpezu
ZABORAVLJENA SRPSKA GIBANICA OD KUKURUZNOG BRAŠNA: Starinski recept koji vraća miris domaće trpeze
KALJA SA KROMPIROM I MESOM – ZABORAVLJENI UKUS PRAZNIČNE TRPEZE: Starinsko jelo koje je nekada bilo znak radosti i zajedništva
RINŠTAJH – TRADICIONALNO SRPSKO SELJAČKO JELO VRAĆA DETINJSTVO NA TRPEZU: Ovaj starinski recept donosi toplinu starih domova u svakom zalogaju
RECEPT ZA BAKINE PAPRIKE PUNJENE SIROM KOJI SE PRENOSI GENERACIJAMA: Ovo jednostavno starinsko jelo osvaja ukusom i budi sećanja iz detinjstva
Saznajte kako da pripremite jelo koje je nekada bilo nezaobilazno na slavskim trpezama i nedeljnim porodičnim ručkovima, a danas predstavlja pravo kulinarsko blago.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Ova tradicionalna pita sa mesom i sušenom ovčetinom krasila je nedeljne trpeze u planinskim domaćinstvima, šireći miris koji budi uspomene i donosi osećaj zajedništva.
Autentični recept iz Ohrida u kojem sporo kuvanje i pažljivo birani sastojci pretvaraju jednostavne namirnice u raskoš ukusa i mirisa koji vraćaju toplinu doma na trpezu.
Iako se priprema od istih osnovnih sastojaka, svaka kuhinja mu daje svoj potpis, čuvajući duh jela koje je preživelo generacije.
Od osnovnih sastojaka bez jaja i mleka, ova posna pogača spaja karamelizovani luk i kim u mekano, mirisno testo koje je jednostavno za pripremu, a dovoljno posebno da se pamti i u danima posta na ulju.
Jednostavan recept iz domaće kuhinje koji se pripremao u mrsne dane, uz pažljivo birane sastojke i strpljenje koje svakoj trpezi daje posebnu toplinu i punoću ukusa.
Brza priprema i bogat ukus izdvajaju ovu poslasticu koja potiče iz manastirske tradicije i lako se pravi u svakoj kuhinji.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Protojerej Srpske pravoslavne crkve poznat kao Father Vlad, iz sopstvene borbe stvorio je program za roditelje koji se suočavaju sa dijagnozama, iscrpljenošću i strahom, nudeći im oslonac kada deluje da izlaza nema.
Iako medicina nudi odgovore i pokušava da objasni uzroke ovog problema, pravoslavno učenje podseća da nastanak života ne može biti sveden isključivo na biološki proces.
Marko Princ, član parohije napadnutog Sabornog hrama, tvrdi da se iza razbijenog vitraža ne krije samo nasilje na ulici, već i nevidljivi sukob koji deli ljude, gradove i vere i koji, kako kaže, ima svoju jasnu duhovnu logiku.