Obrok od svežih babura i domaćeg belog sira i danas unosi toplinu u domove, a uz bakine savete postaje savršen izbor i za dane kada je po tipiku dozvoljen beli mrs.
Sećanja na mirise iz bakine kuhinje uvek bude toplinu i osećaj doma. Među jelima koja su krasila trpezu tokom leta, kada su bašte bile pune zrelog povrća, posebno mesto zauzimale su paprike punjene sirom. Za razliku od poznatijih paprika sa mesom, ova jednostavnija varijanta nosi u sebi duh sela i starinskih običaja – domaćice su vešto koristile sveže babure i beli sir, praveći jelo koje je istovremeno hranljivo i lagano. Takve paprike bile su znak da je priroda darovala svoje najbolje plodove i da su porodice znale da uživaju u jednostavnim, ali bogatim ukusima.
Ovo jelo, puno sećanja i porodične topline, i danas može da oplemeni svaku trpezu. A posebna vrednost starinskog recepta jeste što paprike punjene sirom mogu biti odličan izbor i za posne dane kada je po tipiku dozvoljen beli mrs.
Sir usitnite, dodajte umućena jaja i griz, po potrebi posolite. Promešajte, dodajte sitno iseckan beli luk i peršun, pa sve sjedinite. Paprike babure operite, očistite od semena i punite smesom od sira. Ređajte ih uspravljene u nauljenu posudu, pa zapecite u rerni oko pola sata, na srednjoj temperaturi. Podjednako su ukusne i tople i hladne.
Bakini saveti:
Najbolje je koristiti masniji beli sir, poput domaćeg kravljeg ili ovčijeg sira, jer daje kremastu teksturu. Ako je sir suv, može se dodati malo pavlake. Ako želite laganiju teksturu, možete umutiti belanca posebno i dodati ih na kraju. Birajte sveže i čvrste babure srednje veličine. Manje paprike biće slađe, dok veće mogu imati blaži ukus.
Nastala kao spoj proje i pite, ova jednostavna, meka i sočna domaća čarolija gotova je za pola sata, a oduševiće i mlade domaćice i iskusne kuvarice koje cene proverene recepte.
Nekada skromno jelo sa prazničnog stola, danas se poslužuje kao egzotičan specijalitet – donosimo originalni recept iz Hercegovine koji možete pripremiti kod kuće.
Od pastirskih ognjišta do svečanih trpeza – saznajte kako da pripremite jedno od najčuvenijih jela sa Durmitora, koje je vekovima hranilo porodice i okupljalo goste.
Nekada nezaobilazno jelo na trpezama u Bosni, Sandžaku i na Kosovu i danas budi nostalgiju, dok jednostavni sastojci pričaju priču o okupljanju za Bajram, ali i za druge svečane prilike.
Njihovo žitije govori o mladiću koji je želeo da osvoji Justinu po svaku cenu, ali i o preobražaju čoveka koji je napustio dotadašnji put i postao Hristov služitelj.
Tokom praznične liturgije, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je vernike da Hrista stave na prvo mesto i upozorio na najveću opasnost za čoveka i narod.
Kukuruzno brašno, mleko i sitan sir dovoljni su za pripremu jednostavnog jela koje se spremalo kada je crkveni tipik dozvoljavao mrsnu hranu, a neobično ime dobilo je po načinu na koji se brašno ponaša dok se kuva.
Saznajte kako da pripremite jelo koje je nekada bilo nezaobilazno na slavskim trpezama i nedeljnim porodičnim ručkovima, a danas predstavlja pravo kulinarsko blago.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Iz Pres-službe Svete Stolice najavljeno je novo obaveštenje o oporavku poglavara Rimokatoličke crkve, koji se nalazi pod lekarskim nadzorom u rimskoj bolnici Đemeli.
U besedi za sredu 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava kako loša pomisao prerasta u greh, a loš primer može da odvede i druge na stranputicu.