Ova tradicionalna pita sa mesom i sušenom ovčetinom krasila je nedeljne trpeze u planinskim domaćinstvima, šireći miris koji budi uspomene i donosi osećaj zajedništva.
U duhu starih zimskih okupljanja, kada se oko ognjišta širio miris domaće hrane i zajedničke radosti, pita pastrmajlija zauzimala je posebno mesto na trpezi. Ova tradicionalna pita, poznata po svom bogatom mesnom nadevu i izduženom ovalnom obliku, najčešće se spremala vikendom, oko 10 ili 11 sati pre podneva, posle liturgije, kada bi cela porodica ili prijatelji seli za sto bez žurbe. Tog dana nije bilo klasičnog ručka — pastrmajlija je bila središte druženja i topline doma. Uz svinjsko ili teleće meso, sušenu ovčetinu i mirisno testo, ova pita čuvala je duh zajedništva, kakav je i danas duboko ukorenjen u starinskim domovima, naročito u zimskom periodu u toku praznika i posle Božićnog posta.
Sastojci:
500 g brašna
paketić kvasca
250 ml vode
kašičica soli
500 g svinjskog ili telećeg mesa
100 g suve ovčetine
4 jajeta
biber, aleva paprika
Shutterstock_EfteskiStudio
Pastrmajlija se poslužuje topla
Priprema:
Dan pre pripreme iseckajte meso na sitne kockice, posolite ga i dodajte biber i alevu papriku. Sve dobro promešajte i ostavite da prenoći na hladnom, kako bi se ukusi sjedinili i meso postalo mekše i mirisnije.
Sledećeg jutra razmutite kvasac u malo tople vode sa kašičicom šećera i malo brašna, pa ga ostavite da nadođe. U velikoj činiji prosejte brašno, dodajte kašičicu soli i nadošli kvasac, a zatim sipajte toplu vodu i zamesite glatko, meko testo. Pokrijte ga i ostavite na toplom da naraste oko sat vremena. Kada testo udvostruči svoj volumen, premesite ga i podelite na dve loptice.
Svaku lopticu pažljivo rastanjite u plehu u ovalnom obliku i po ivici oblikujte venac od testa. Namastite testo, a po sredini rasporedite mesni nadev koji ste pripremili dan ranije. (Ako želite bogatiji ukus, meso možete kratko izdinstati pre nego što ga stavite.)
Pastrmajliju pecite u rerni zagrejanoj na 220 °C oko 30 minuta, dok testo ne dobije zlatnu koricu, a miris mesa ne ispuni celu kuću. U međuvremenu umutite jaja viljuškom i kada je pita gotovo pečena, prelijte ih preko nadeva. Venac od testa premažite mašću i vratite pleh u rernu na još nekoliko minuta, samo da se jaja blago zapeku.
Savet:
Poslužite je dok je još topla, uz turšiju ili kiseli kupus, i uživajte u ukusu koji podseća na stare zimske nedelje i porodična okupljanja.
Obrok od svežih babura i domaćeg belog sira i danas unosi toplinu u domove, a uz bakine savete postaje savršen izbor i za dane kada je po tipiku dozvoljen beli mrs.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Autentični recept iz Ohrida u kojem sporo kuvanje i pažljivo birani sastojci pretvaraju jednostavne namirnice u raskoš ukusa i mirisa koji vraćaju toplinu doma na trpezu.
Od zapečenog kukuruznog brašna do slojeva suhog mesa i kajmaka – naučite kako pripremiti ovo hranljivo jelo balkanske tradicije koje vekovima spaja ukuse i običaje naših predaka.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
Svinjski vrat, slanina, ćevapi i pečene paprike daju punoću ukusa ovom omiljenom jelu juga Srbije, a pravi način pripreme čini razliku između običnog ručka i specijaliteta kao iz leskovačkog restorana.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Nastala kao spoj proje i pite, ova jednostavna, meka i sočna domaća čarolija gotova je za pola sata, a oduševiće i mlade domaćice i iskusne kuvarice koje cene proverene recepte.
Kukuruzno brašno, mleko i sitan sir dovoljni su za pripremu jednostavnog jela koje se spremalo kada je crkveni tipik dozvoljavao mrsnu hranu, a neobično ime dobilo je po načinu na koji se brašno ponaša dok se kuva.
Od nekoliko skromnih sastojaka nastaje mekano i sočno jelo s kiselim mlekom, koje su domaćice pripremale kad je trebalo brzo, toplo i zasitno rešenje za mrsne dane ili Belu nedelju.
Bez gotovih kora i bez žurbe, od kvasnog testa i sira, ovo jelo se peklo kad se htelo nešto jednostavno, sito i pošteno – baš onako kako se nekad kuvalo.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.