Jednostavno, sočno i izdašno jelo koje se nekada pripremalo u danima kada crkva ne propisuje post, a danas može da postane omiljeni ručak svakog dana.
Postoje jela koja se generacijama prenose iz kuhinje u kuhinju, čuvajući mirise i ukuse starih vremena. Među njima, ćuftice u starinskom belom sosu zauzimaju posebno mesto: nekada su se pripremale za porodične ručkove u danima kada crkva ne propisuje post, dok se stolovalo uz miris sveže pečenog hleba i zvuke zvona.. Bogatstvo mesa, nežnost belog sosu i jednostavnost pripreme čine ovo jelo više od obroka – to je mala gozba koja okuplja porodicu oko stola i podseća na tradiciju, veru i toplinu doma.
1 glavica luka (sitno seckana)
1 jaje
2 kašike prezli
1 čen belog luka (sitno iseckan)
So i crni biber po ukusu
Malo sitno seckanog peršuna
Ulje za prženje
Za beli sos:
30 g putera
1 kašika brašna
400 ml mleka (ili 200 ml mleka + 200 ml pavlake za kuvanje)
So, beli biber po ukusu
Prstohvat muškatnog oraščića
Timolina/Shutterstock
Ćufte u belom sosu
Priprema
U činiji pomešajte mleveno meso, luk, jaje, prezlu, beli luk, so, biber i peršun. Dobro sjedinite smesu i ostavite 10–15 minuta da odstoji.
Oblikujte male kuglice (ćuftice) i pržite ih u zagrejanom ulju sa svih strana dok ne dobiju zlatno-smeđu boju. Alternativno, možete ih kratko propržiti, a potom dinstati u sosu za zdraviju verziju.
U tiganju na laganoj vatri rastopite puter, dodajte brašno i brzo mešajte da dobijete svetlu zapršku bez grudvica. Postepeno dodajte mleko (ili kombinaciju mleka i pavlake), stalno mešajući da izbegnete grudvice. Kuvajte dok se sos ne zgusne. Začinite sos solju, belim biberom i muškatnim oraščićem.
Dodajte ćuftice u gotov sos, pokrijte i dinstajte na laganoj vatri 10–15 minuta da se ukusi prožmu. Poslužite toplo, najbolje uz pire krompir ili kuvani pirinač.
Pečeni krompir sa sirom koji spaja porodicu - recept za starinsko jelo koje su bake pripremale u danima kada Crkva ne propisuje post, idealno za brze i zasitne ručkove kod kuće.
Ovaj jednostavan recept čuva duh porodičnih doručaka i večera, dok mirisi domaćih sastojaka podsećaju na vreme kada su jela bila više od hrane - simbol zajedništva i topline doma.
Bez bacanja, bez raskoši i bez suvišnih reči – male pitice nastajale iz poštovanja prema hrani i blagoslovu trpeze, a nestajale brže od „prave“ pite, dok je dom još mirisao na testo i sir.
Dragutin Lalatović i Marinko Jovanović zakoračili su putem poslušnosti, molitve i unutrašnjeg preobražaja u jednoj od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u Crnoj Gori
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne oce ubijene u manastiru Svetog Save Osvećenog po starom i Prepodobnog Tita Čudotvorca po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Franju Paolskog, dok Jevreji danas slave Pashu, a muslimani nemaju većeg opšteg praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Običaj koji nema uporište u crkvenim knjigama, ali ima snagu da spoji porodicu oko stola - donosimo provereni recept za domaće perece čiji ukus pretvara kuću u mesto topline i zajedništva.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.