Pečeni krompir sa sirom koji spaja porodicu - recept za starinsko jelo koje su bake pripremale u danima kada Crkva ne propisuje post, idealno za brze i zasitne ručkove kod kuće.
U danima kada Crkva ne propisuje post, naše bake su umele da okupe porodicu oko stola na kojem je uvek bilo nešto domaće, ukusno i zasito. Bile su prave majstorice, sposobne da od sastojaka koje imaju pri ruci stvore jela koja greju dušu i telo. Jedno od takvih starinskih jela je pečeni krompir sa sirom - jednostavno, a posebno, podseća na miris domaće kuhinje, detinjstvo i porodične ručkove koji spajaju generacije. U kombinaciji sa toplinom doma i mirisom rastopljenog sira iz rerne, ovo jelo i danas nosi utisak domaće i sigurne oaze za svakog ko sedne za stol.
Sastojci
1 kilogram krompira
3 kašike ulja
2 kašičice soli
crni biber po ukusu
5 jaja
300 ml pavlake za kuvanje
1 paradajz, sitno iseckan
veza mladog luka, sitno iseckanog
100 g šunke (ili mesnate slanne), isečene na kockice
200 g narendanog žutog sira
beli luk u prahu po ukusu
2 kašike putera
1 kašika prezli
shutterstock.com/Konstantin Kopachinsky
Zapečeni krompir sa šunkom i sirom
Priprema
Krompir oljuštite i narežite na kolutove srednje debljine. Stavite ga u veću posudu, dodajte maslinovo ulje, so i biber, pa sve dobro promešajte. U ovu smesu dodajte i manju količinu rendanog sira (oko 50 grama) kako bi krompir već u početnoj fazi dobio dodatnu aromu.
Vatrostalnu posudu premažite puterom, zatim je pospite prezlama kako se jelo ne bi lepilo. Rasporedite krompir tako da prekrije dno i blago strane posude. Stavite u prethodno zagrejanu rernu na 200 stepeni i pecite oko 15 minuta, dok krompir ne omekša.
U međuvremenu, u posebnoj posudi umutite jaja, pavlaku za kuvanje, so, biber i malo belog luka u prahu. Paradajz, mladi luk i šunku (ili slaninu) sitno iseckajte, a preostali sir narendajte. Sve ove sastojke dodajte u smesu od jaja i dobro sjedinite.
Nakon što krompir omekša, izvadite posudu iz rerne i ravnomerno prelijte pripremljenom smesom. Vratite u rernu i pecite još oko 30 minuta na 180 stepeni, dok se smesa ne stegne i površina ne dobije lepu zlatno-smeđu boju.
Kremasta teleća džigerica sa pasiranim paradajzom i aromatičnim začinima savršena je za zimske obroke, idealna za sve koji žele domaći ukus bez komplikacija.
Jednostavno jelo iz rerne, sastavljeno od onoga što se nađe u kuhinji, idealno je za sporu nedelju, razgovore za stolom i decu koja već posle prvog zalogaja pitaju ima li još.
Bez gotovih kora i bez žurbe, od kvasnog testa i sira, ovo jelo se peklo kad se htelo nešto jednostavno, sito i pošteno – baš onako kako se nekad kuvalo.
Pouka protojereja Valerijana Krečetova otkriva kako se duhovni život ne urušava naglo, već kroz male prekide koji deluju bezazleno, ali vremenom menjaju sve, i zašto je povratak moguć samo kroz upornost bez odlaganja.
Nakon godina duhovnog traganja i formacije, zaređen je za sveštenika Katoličke crkve u Zagrebu, u slavlju koje je okupilo Crkvu sa pet kontinenata i snažnoj poruci o pozivu koji menja život iz temelja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Od nekoliko skromnih sastojaka nastaje mekano i sočno jelo s kiselim mlekom, koje su domaćice pripremale kad je trebalo brzo, toplo i zasitno rešenje za mrsne dane ili Belu nedelju.
Ovo jelo od jagnjetine, pasulja i suve slanine kuvalo se polako i po tačno utvrđenom običaju - recept sačuvan kroz generacije i danas budi sećanja na pravu domaću kuhinju.
Starinsko jelo od pšenice, kajmaka i mleka otkriva kako su pravoslavni domovi spajali post i mrs, ali i kako je jedna jednostavna trpeza postajala simbol zajedništva, obilja i života u skladu sa crkvenim ritmom.
Mali zalogaji iz prošlih vremena ponovo osvajaju kuhinje: evo kako da uz par sastojaka napravite mekane i zlatne uštipke koji mirišu na detinjstvo i porodična okupljanja nakon liturgije i praznika.
Iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ otkrivamo jednostavno posno jelo koje u sebi nosi toplinu manastirske kuhinje i miris domaće, pažljivo pripremljene hrane.
Sa grčkog ostrva Spetses stiže recept za skromno, a ukusno manastirsko jelo koje u jednostavnim sastojcima čuva duh molitve, mora i tišine Istočnog petka.
Zapis iz „Svetogorskog kuvara“ monaha Onufrija otkriva kako kombinacija spanaća, oraha i tahinija stvara jelo koje iznenađuje i ukusom i jednostavnošću, posebno u danima posta na vodi.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ otkrivamo jednostavno posno jelo koje u sebi nosi toplinu manastirske kuhinje i miris domaće, pažljivo pripremljene hrane.
Hiljadugodišnji manastir na obali Dnjepra, povezan s počecima pravoslavlja u staroj Rusiji, u središtu je spora između ukrajinskih vlasti, crkvenih struktura i vernika koji strahuju za njegovu sudbinu.