Pečeni krompir sa sirom koji spaja porodicu - recept za starinsko jelo koje su bake pripremale u danima kada Crkva ne propisuje post, idealno za brze i zasitne ručkove kod kuće.
U danima kada Crkva ne propisuje post, naše bake su umele da okupe porodicu oko stola na kojem je uvek bilo nešto domaće, ukusno i zasito. Bile su prave majstorice, sposobne da od sastojaka koje imaju pri ruci stvore jela koja greju dušu i telo. Jedno od takvih starinskih jela je pečeni krompir sa sirom - jednostavno, a posebno, podseća na miris domaće kuhinje, detinjstvo i porodične ručkove koji spajaju generacije. U kombinaciji sa toplinom doma i mirisom rastopljenog sira iz rerne, ovo jelo i danas nosi utisak domaće i sigurne oaze za svakog ko sedne za stol.
Sastojci
1 kilogram krompira
3 kašike ulja
2 kašičice soli
crni biber po ukusu
5 jaja
300 ml pavlake za kuvanje
1 paradajz, sitno iseckan
veza mladog luka, sitno iseckanog
100 g šunke (ili mesnate slanne), isečene na kockice
200 g narendanog žutog sira
beli luk u prahu po ukusu
2 kašike putera
1 kašika prezli
shutterstock.com/Konstantin Kopachinsky
Zapečeni krompir sa šunkom i sirom
Priprema
Krompir oljuštite i narežite na kolutove srednje debljine. Stavite ga u veću posudu, dodajte maslinovo ulje, so i biber, pa sve dobro promešajte. U ovu smesu dodajte i manju količinu rendanog sira (oko 50 grama) kako bi krompir već u početnoj fazi dobio dodatnu aromu.
Vatrostalnu posudu premažite puterom, zatim je pospite prezlama kako se jelo ne bi lepilo. Rasporedite krompir tako da prekrije dno i blago strane posude. Stavite u prethodno zagrejanu rernu na 200 stepeni i pecite oko 15 minuta, dok krompir ne omekša.
U međuvremenu, u posebnoj posudi umutite jaja, pavlaku za kuvanje, so, biber i malo belog luka u prahu. Paradajz, mladi luk i šunku (ili slaninu) sitno iseckajte, a preostali sir narendajte. Sve ove sastojke dodajte u smesu od jaja i dobro sjedinite.
Nakon što krompir omekša, izvadite posudu iz rerne i ravnomerno prelijte pripremljenom smesom. Vratite u rernu i pecite još oko 30 minuta na 180 stepeni, dok se smesa ne stegne i površina ne dobije lepu zlatno-smeđu boju.
Kremasta teleća džigerica sa pasiranim paradajzom i aromatičnim začinima savršena je za zimske obroke, idealna za sve koji žele domaći ukus bez komplikacija.
Jednostavno jelo iz rerne, sastavljeno od onoga što se nađe u kuhinji, idealno je za sporu nedelju, razgovore za stolom i decu koja već posle prvog zalogaja pitaju ima li još.
Bez gotovih kora i bez žurbe, od kvasnog testa i sira, ovo jelo se peklo kad se htelo nešto jednostavno, sito i pošteno – baš onako kako se nekad kuvalo.
U besedi za ponedeljak 4. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako briga za bližnje povezuje zemaljsko i nebesko u jedinstvenom hrišćanskom životu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenike Evtropija, Kleonika i Vasiliska po starom kalendaru i Svetog apostola Aristovula po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetih Hilarija i Tacijana, muslimani su u mesecu ramazanu, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Ajeti 6:61-62 iz sure El-Enam podsećaju da nijedna duša ne prolazi mimo Allahove volje, da meleki prate svaki trenutak i da svaki vernik mora biti spreman za konačni obračun pred Stvoriteljem.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Tokom ramazana ovaj jednostavan specijalitet od brašna i vrele vode ponovo se nalazi na stolu – meka vrilica prelivena toplim mlekom i maslom podseća koliko malo je potrebno za pravi domaći obrok.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Mala Lutfije džamija, poznata i kao „Odbegla džamija“, skriva više od jednog veka istorije i vere, dok šum vode ispod temelja stvara jedinstvenu atmosferu koju turisti i vernici pamte zauvek.