NIČEMU SE DEMONI NE RADUJU KAO OVOME: Arhimandrit Evsevije o dve vrste grešnika i po čemu ih Bog razlikuje na Strašnom sudu
Svi su, prema hrišćanstvu grešni, osim Isusa Hrista, ali i tu postoje razlike.
Pravoslavno predanje uči da se odnos sa Bogom ne stvara naglo niti samo spoljašnjim pravilima, već promenom srca i načina života.
U pravoslavnom duhovnom iskustvu, odnos s Bogom predstavlja temelj čovekovog života. Vera nije samo pripadnost tradiciji ili običaju, već živi odnos sa Stvoriteljem koji se gradi kroz molitvu, poverenje i trud da se čovek menja iznutra.
Međutim, mnogi vernici često priznaju da, iako se trude da žive pobožno, imaju osećaj da im taj odnos sa Bogom izmiče ili da ne uspevaju da ga uspostave onako kako bi želeli.
U svakodnevici punoj obaveza, briga i unutrašnjih nemira, čovek lako zaboravi da se okrene Bogu.
Misli su često opterećene strahovima, brigama i rečima koje donose nemir, pa srce ostaje zatvoreno za mir koji dolazi iz vere.
Pravoslavno predanje uči da se odnos sa Bogom ne stvara naglo niti samo spoljašnjim pravilima, već promenom srca i načina života. Kada čovek počne da se oslobađa onoga što ga udaljava od Boga, tada se i njegov duhovni put otvara jasnije.
Duhovnici često ukazuju da su prepreke koje čovek sam stvara u svom životu najčešći razlog zbog kojeg oseća udaljenost od Boga. Nije uvek reč o velikim grehovima, već o svakodnevnim navikama, mislima i strahovima koji polako zatvaraju prostor za poverenje u Božju volju.
Otac Goran Panjkov je objasnio koje četiri stvari čovek mora da prestane da radi ako želi da se približi Bogu.
- Prva stvar je da prestaneš da brineš. Briga pokazuje da ne veruješ dovoljno Bogu. Seti se da Bog sve kontroliše, a ne ti. Od njega zavisi tvoj život i uči se da mu veruješ.
- Drugo, prestani da govoriš negativne reči. Tvoje reči imaju silu. Reči koje govoriš mogu za tebe biti blagoslov ili prokletstvo. Govori samo one reči koje donose radost, napredak, utehu i blagoslov. Prestani roptati, bolje se moli i blagodari Bogu.
- Treće, prestani da se bojiš. Ti si hrabriji nego što misliš. Strah može da ti smeta da dobiješ sve ono što je dobro što je Bog pripremio za tebe. Ne gledaj na probleme i opterećenja koja te dovode do straha. Gledaj ka velikom i svemogućem Bogu, koji drži sve u svojim rukama, celu vaseljenu, a tako i tvoj život. Ne boj se, veruj Bogu.
- Četvrto, prestani da ugađaš ljudima. Božje mišljenje je jedino važno. Kada staviš ljudsko mišljenje iznad Božjeg, tada možeš da skreneš sa pravog puta. Svim srcem se trudi da ugađaš samo Bogu i On će te blagosloviti - istakao je otac Goran.
Svi su, prema hrišćanstvu grešni, osim Isusa Hrista, ali i tu postoje razlike. Oprost ne znači zaboraviti sve što se dogodilo niti opravdati zlo koje je učinjeno, već osloboditi srce mržnje i prepustiti sud Bogu. Crkva podseća da rat nikada ne donosi istinsku pobedu, već samo stradanje, razaranje i nove podele među ljudima. Kada se duša smiri pred Gospodom, utišaju se i nemiri koji potresaju čovekovo srce.

NIČEMU SE DEMONI NE RADUJU KAO OVOME: Arhimandrit Evsevije o dve vrste grešnika i po čemu ih Bog razlikuje na Strašnom sudu
PRED OVIM SE I ANĐELI KLANJAJU: Otac Stefan otkrio kad je čovek najveći u očima Boga
KAKO PRAVOSLAVCI TREBA DA SE ODNOSE PREMA RATU: Jasan i precizan odgovor arhimandrita Hrizostoma
ZAŠTO SU NEKI LJUDI U DRUŠTVU OMILJENI, A OD DRUGIH SVI BEŽE! Sveti Serafim Sarovski sve jasno objasnio!
Crkva nas uči da se istinska snaga ne rađa iz samodovoljnosti, već iz smirenja i svesti da bez Boga ne možemo ništa učiniti.
Susret sa Bogom u pravoslavlju ne dešava se samo jednom, već se stalno događa – u srcu čoveka, u molitvi, kroz liturgiju, kroz Sveto pismo i svete tajne.
Pravoslavno učenje nas podseća da život nije dat da bismo ga u potpunosti razumeli, već da bismo ga živeli u veri, strpljenju i poslušanju.
Nije čoveku dato da bude sudija bližnjima, niti da meri tuđu veru i padove, već da bdije nad sopstvenim mislima, rečima i delima.
To nije nagli pad, već postepeno udaljavanje od istine, koje počinje onda kada čovek prestane da prepoznaje sopstvenu unutrašnju težinu.
Spontani pobačaj često ne donosi samo tugu, već i niz teških pitanja, preispitivanja i unutrašnjih borbi.
Promenljiv početak i fiksni završetak čine ovaj post posebnim u crkvenom kalendaru, a njegova suština ne iscrpljuje se u jelovniku - naglasak je na unutrašnjem preobražaju, molitvi i pričešću kao središtu hrišćanskog života.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 3. sedmice po Vaskrsu otvara se pitanje koje ne nudi utehu, već suočavanje sa silama koje nadilaze ljudsku prirodu.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Promenljiv početak i fiksni završetak čine ovaj post posebnim u crkvenom kalendaru, a njegova suština ne iscrpljuje se u jelovniku - naglasak je na unutrašnjem preobražaju, molitvi i pričešću kao središtu hrišćanskog života.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 3. sedmice po Vaskrsu otvara se pitanje koje ne nudi utehu, već suočavanje sa silama koje nadilaze ljudsku prirodu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Simeona Persijskog po starom i Svetog prepodobnog Jakova Ispovednika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Pija V, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.