ZAŠTO PRIJATELJE NE TREBA PRIMATI U KUĆU: Objašnjenje arhimandrita Amvrosija iznenadiće mnoge
Prevelika otvorenost, neumerena druženja i površni odnosi sa drugima mogu, kako uče duhovnici, lako narušiti bračnu harmoniju i uneti nemir u dom.
Zaljubljenost mora da pređe u ljubav da bi brak uspeo, tvrdio je Vladeta Jerotić.
U vremenu kada se ljubav često poistovećuje sa snažnim emocijama, strašću i prolaznim osećanjima, pravoslavno hrišćanstvo podseća da je istinska ljubav mnogo dublja i uzvišenija od same zaljubljenosti.
Dok zaljubljenost dolazi iznenada i čoveka ispunjava radošću, ushićenjem i idealizovanjem druge osobe, ljubav se gradi strpljenjem, žrtvom i svakodnevnim trudom.
Sveti oci učili su da je ljubav najveća hrišćanska vrlina, jer je sam Bog ljubav. Zato se i brak u Crkvi ne posmatra samo kao zajednica dvoje ljudi koji su se dopali jedno drugom, već kao sveta tajna u kojoj muž i žena zajedno koračaju putem spasenja.
Na tom putu nema mesta sebičnosti, gordosti i stalnom traženju sopstvenih prava, već pre svega služenju drugome.
Pravoslavna tradicija upravo u tome vidi razliku između prolaznog osećanja i istinske ljubavi. Ljubav nije samo ono što čovek oseća, već ono što čini za drugoga. Ona se pokazuje kroz praštanje, trpljenje, razumevanje i spremnost da se sopstvene želje ponekad stave u drugi plan zarad mira i zajedništva.
Takva ljubav ne traži stalnu potvrdu i ne vodi računa ko je dao više, a ko manje. Ona raste upravo onda kada čovek nauči da se odrekne dela svoje sebičnosti.
Zbog toga su mnogi duhovnici govorili da je brak škola ljubavi, mesto na kome čovek tokom celog života uči kako da voli bližnjeg na pravi način. Supružnici se ne sjedinjuju samo da bi zajedno delili lepe trenutke, već i da bi jedno drugome pomogli da postanu bolji ljudi, spremniji za žrtvu i bliži Bogu.
O toj razlici između zaljubljenosti i ljubavi govorio je i akademik Vladeta Jerotić:
"Divno je kad se ljudi zaljube jedno u drugo. Zaljubljenost je divno osećanje, tad vidimo boga u drugome, ali to božansko osećanje može da bude jako opasno zbog iracionalnog. Zaljubljenost mora da pređe u ljubav. A šta je ljubav nego odricanje. I šta je brak nego međusobno odricanje. Ljubav se ne može meriti, ali u braku ume da počne - pa kako si me voleo, šta je to sad s tobom, pa ja tebe i dalje volim... To ništa ne valja. Kad tako počne sve, piši propalo."
Prevelika otvorenost, neumerena druženja i površni odnosi sa drugima mogu, kako uče duhovnici, lako narušiti bračnu harmoniju i uneti nemir u dom.
U tom smislu, brak nije cilj sam po sebi, već sredstvo kroz koje se čovek približava Bogu.
Porodica se ne čuva velikim rečima, već svakodnevnom brigom, ljubavlju i spremnošću da čovek najpre menja sebe, a ne druge.
Otac Bojan, kroz jednu zanimljivu i duhovitu situaciju sa časa veronauke, zapravo je objasnio šta podrazumeva hrišćanski brak.
Statistika pokazuje da brak kao zajednica prolazi kroz ozbiljna iskušenja, dok se porodični odnosi sve češće lome pod pritiskom savremenih izazova.
Sveštenik Miloš Zekanović objašnjava zašto strpljenje, molitva i iskrena ljubav ostaju ključni za zajednicu koja traje, dok statistika pokazuje da se sve više brakova završava razvodom.
Crkva uči da je bračna vernost temelj porodičnog mira i duhovnog zdravlja.
Crkva gleda na razvod kao na krajnju meru i apeluje da se problemi u braku rešavaju.
Dobro delo gubi svoj pravi smisao kada čovek počne da ga čini zbog sebe.
Pitanje koje na prvi pogled deluje jednostavno otvara jednu od najdubljih tajni vere i suočava čoveka sa granicama sopstvenog poimanja.
U besedi za ponedeljak 16. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači značenje reči "početak" i objašnjava večnost Hrista, Sina Očevog.
Svetitelj upozorava da sukob može biti završen spolja, dok u čoveku nastavlja da traje mnogo duže i polako zauzima sve više prostora.
Dobro delo gubi svoj pravi smisao kada čovek počne da ga čini zbog sebe.
Sveti oci su uvek naglašavali da, ma kakvo dete da je, ne treba ga posmatrati kao problem koji treba "slomiti“, već kao ličnost koju treba oblikovati.
Duša poseduje svojevrsni duhovni mehanizam upravljanja telom, a kao primer za to je fantomski bol, tvrdi otac Danil.
Sveti oci nisu slučajno uzdržanje od hrane, kao i od alkohola, smatrali važnim delom duhovne borbe.
Profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava na moguću promenu odnosa među pomesnim crkvama i novo približavanje Zapadu.
Ispod površine akumulacije ponovo su se pojavili ostaci starog Karakurta, sela koje je potopljeno, a čiji verski objekti svedoče o zajedničkom životu muslimana i hrišćana.
Pravoslavni teolog Andrea Kereš objavila je snimak svadbenog veselja koji je veoma brzo privukao pažnju na društvenim mrežama.