Tri jufke, sočan nadev od mlevenog mesa i luka i posebna završnica u kojoj se krajevi testa preklapaju preko nadeva daju mu izgled i ukus koji se pamte.
Miris domaćeg testa, luka i mesa koji se širi iz rerne ume da vrati uspomene na kuhinje u kojima se jelo pripremalo bez mnogo merenja, ali sa mnogo strpljenja i pažnje. Takav je i bosanski pogačnjak, starinsko, gotovo zaboravljeno jelo od tankih jufki i sočnog nadeva od mlevenog mesa i luka, koje se ne pravi kao klasična pita, a u pojedinim bosanskim krajevima i danas čuva uspomenu na jednostavna porodična jela. Nekada je bio neizostavan deo porodične trpeze, a danas se obično pravi za iftar, kada majke i nane vole da se podsete starinskih jela.
Bosanskom pogačnjaku posebnost daju tri jufke, od kojih je prva najveća i ostavlja se preko ivica tepsije, dok se druge dve razvlače direktno u njoj. Nadev se raspoređuje između slojeva, a na kraju se sve zatvara krajevima prve jufke. Pogačnjak se zatim peče dok ne dobije rumenu, mirisnu koricu.
Sastojci
Za jufke:
600 g glatkog brašna
1 kašičica soli
oko 350 ml mlake vode
3 kašike ulja
Za nadev:
600 g mlevene junetine
2 veće glavice crnog luka
3 čena belog luka
1 kašičica soli
½ kašičice mlevenog crnog bibera
2 kašike ulja
Za razvlačenje i premazivanje:
80-100 ml ulja
Gemini
Bosanski pogačnjak
Priprema
Od brašna, soli, 3 kašike ulja i mlake vode zamesite meko i elastično testo. Vodu dodajte postepeno, jer količina može malo da varira u zavisnosti od brašna. Testo treba da bude mekano, ali da se ne lepi za ruke.
Dobro ga izradite, oblikujte u loptu i podelite na tri dela. Od svakog dela napravite jufku. Svaku jufku premažite uljem, pokrijte i ostavite da odstoji najmanje 30 minuta. Odmaranje je važno kako bi se testo kasnije lako razvlačilo bez cepanja.
Za nadev sitno iseckajte crni i beli luk, pa ih pomešajte sa mlevenim mesom. Dodajte so, biber i 2 kašike ulja. Nadev ne morate prethodno da pržite.
Prvu, najveću jufku razvijte tako da bude veća od tepsije. Tepsiju premažite uljem i pažljivo položite jufku tako da njeni krajevi prelaze preko svih ivica. Taj višak testa nemojte savijati niti seći, jer ćete njime na kraju zatvoriti pogačnjak.
Preko prve jufke ravnomerno rasporedite deo nadeva, ostavljajući dovoljno za sloj između druge i treće jufke.
Drugu jufku razvucite, premažite uljem i položite preko prve i nadeva. Rukama je zatim razvlačite direktno u tepsiji, sve do ivica.
Preko druge jufke rasporedite preostali nadev od mlevenog mesa i luka.
Treću jufku takođe razvucite, premažite uljem i položite preko nadeva. I nju rukama pažljivo razvlačite po tepsiji do njenih ivica. Ako se testo skuplja, ostavite ga nekoliko minuta da odstoji, pa nastavite razvlačenje.
Na kraju uzmite krajeve prve, najveće jufke koji su ostali preko ivica tepsije i preklopite ih prema sredini tako da potpuno zatvorite nadev. Površinu još jednom blago premažite uljem.
Ostavite pogačnjak desetak minuta da odstoji dok zagrevate rernu.
Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 200 °C oko 40-45 minuta, odnosno dok površina ne dobije lepu zlatnosmeđu koricu, a meso i testo budu potpuno pečeni.
Ova neobična pita sa kajmakom, sirom ili mašću bila je deo trpeza u različitim balkanskim krajevima i imala svoje mesto u danima kada se nije postilo, kao i na ramazanskim večerama.
Krompir, brašno i jaja dovoljni su za osnovu ovog starinskog specijaliteta, koji se kuva poput knedli, a zatim oblaže prženim prezlama ili začinjava alevom paprikom.
Posebno je važno obratiti pažnju na nekoliko stvari pre nego što izgovorite ono što vas opterećuje, a jedan detalj mnogima može pomoći da se oslobode početne treme i lakše saberu misli.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Čovek često tek nakon razgovora shvati da je rekao nešto što nije trebalo, a ruski svetitelj savetuje da pred počinak preispita sve što je tog dana izgovorio.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.