NEMA MESA, A IZGLEDA KAO KOBASICA: Recept iz Rukumije pokazuje koliko je bogata posna trpeza na vodi
Monahinja Atanasija Rašić zapisala je pripremu ovog neobičnog jela od pšenice koje vekovima prati duh jednostavnosti i posta.
Slatki kupus, pirinač, paradajz i luk dovoljni su za zasitno jelo koje se lako prilagođava pravilima posta, bilo da se priprema na vodi.
Posna trpeza ne mora biti jednolična ni oskudna, jer su naše domaćice kroz generacije osmišljavale brojna ukusna jela od namirnica koje su dozvoljene tokom posta. Takvi recepti sačuvani su i u "Pravoslavnom posnom kuvaru", štampanom po blagoslovu episkopa niškog Irineja, potonjeg patrijarha srpskog. Među njima se nalazi i recept za sarmu od slatkog kupusa, tradicionalno jelo koje se može pripremiti na ulju, ali i potpuno bez ulja, na vodi. Ova posna sarma jednostavna je za pripremu, zasitna i pogodna za dane posta kada se na trpezi želi domaće jelo pripremljeno od skromnih, dostupnih namirnica.
1 glavica kupusa
Prodinstati očišćen i iseckan crni luk na malo vode. Dodati polovinu od ukupne količine prethodno opranog, oljuštenog i iseckanog paradajza, sve posoliti, pa dinstati dok tečnost ne ispari. Pred kraj dodati brašno.
Pirinač očistiti i oprati, pa obariti da omekša i ocediti. Listove kupusa kratko obariti, ocediti i iseći im zadebljale delove.
Pomešati pirinač i paradajz, posoliti, dodati alevu papriku i biber. Praviti sarme i ređati ih u posudu, na čije je dno složeno nekoliko listova barenog kupusa. Preko sarmi složiti preostali paradajz, naliti malo vode i staviti u rernu da se zapeče na slaboj vatri.
BONUS VIDEO
Monahinja Atanasija Rašić zapisala je pripremu ovog neobičnog jela od pšenice koje vekovima prati duh jednostavnosti i posta. Krompir, šargarepa i luk pretvaraju se u zasitan obrok, a jednostavan način pripreme posebno odgovara danima posta na vodi. Tanke jufke uvijaju se u krug i kuvaju preko krompira, a ovaj zasitni specijalitet može da se pripremi i za post na ulju. Loptice od kuvanog krompira, praziluka i brašna najpre se kuvaju, zatim uvaljaju u prezle i peršun, pa zapeku do zlatne korice, a uz domaći kuvani paradajz postaju jednostavan i zasitan obrok.
1 kg paradajza
3 glavice crnog luka
3 šoljice pirinča
1 kašika brašna
Aleva paprika
So
Biber

Priprema
NEMA MESA, A IZGLEDA KAO KOBASICA: Recept iz Rukumije pokazuje koliko je bogata posna trpeza na vodi
HILANDARSKA ČORBA OD KROMPIRA BEZ KAPI ULJA: Stari monaški recept od samo nekoliko sastojaka za ukusan obrok
OKO SELA TESTO: Starinsko sremačko jelo od krompira i luka koje izgleda neobično, a sprema se od sasvim običnih sastojaka
PRAVA MALA POSNA ČAROLIJA: Manastirski recept za hrskave kuglice bez kapi ulja
Probajte boraniju po receptu iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije Rašić, pročitajte Drugu pokajnu molitvu Majci Božjoj i duhovno se nadahnite poukom Svetog Luke Krimskog.
Zrna soje, luk, praziluk i začini daju ovom posnom jelu bogat ukus, a priprema bez ulja čini ga odličnim izborom za dane strogog posta.
Bez ulja, sa nekoliko jednostavnih namirnica i mnogo ljubavi, ovo posno jelo iz knjige "Ko posti dušu gosti" pokazuje kako se u skromnoj trpezi kriju bogat ukus, tradicija i duh pravoslavnih manastira.
Pripremljen po recepturi hilandarskih monaha, krompir pokazuje kako se od vode, paradajza i krompira dobija toplo, zasitno jelo koje nosi ukus monaške jednostavnosti i postne svakodnevice.
Zamrznuto voće, voda i prirodni zaslađivač dovoljni su za osvežavajući desert, a jedan tradicionalni sastojak daje mu neobično glatku teksturu.
Četiri jednostavne mere dovoljne su za prepoznatljivu teksturu i bogat ukus, uz maslinovo ulje, griz, orahe, suvo grožđe i mirisne začine.
Hrskave kore, orasi, kuvana pšenica i slatki sirup daju ovoj poslastici sasvim drugačiji karakter, a recept čuva zanimljiv trag tradicionalne kuhinje.
Zrna soje, luk, praziluk i začini daju ovom posnom jelu bogat ukus, a priprema bez ulja čini ga odličnim izborom za dane strogog posta.
Jedna neobična avantura naučila je Milicu da se ne plaši sujeverja, već da veruje Bogu i čini dobro.
Dok je trpeo stradanje, zahvaljivao je Bogu i ukoravao cara zbog njegovog neznaboštva.
Ono što ovu crkvu čini posebnom jeste veličanstveni drveni ikonostas iz 18. veka.
Bog nikad ljude ne ostavlje same, pogotovo u teškim iskušenjima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Fotija i Anikitu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prenos moštiju Svetog apostola Vartolomeja. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ljudevita, dok muslimani obeležavaju Mevlud, a Jevreji nemaju univerzalno priznat praznik.
Svetitelj je upozoravao da preterano hvaljenje dece podstiče egoizam, a roditeljima savetovao da ih odmalena uče zahvalnosti, odgovornosti i smirenju.
Pred carem Dioklecijanom nisu se odrekli vere, a posle tri godine provedene u tamnici bačeni su u užarenu peć zajedno sa drugim hrišćanima.