Loptice od kuvanog krompira, praziluka i brašna najpre se kuvaju, zatim uvaljaju u prezle i peršun, pa zapeku do zlatne korice, a uz domaći kuvani paradajz postaju jednostavan i zasitan obrok.
Lagan, skroman i pripremljen od namirnica koje gotovo svako domaćinstvo ima, ovaj manastirski obrok na vodi pokazuje da trpeza tokom posta ne mora da bude ni jednolična ni bezukusna. U manastirskoj kuhinji često se od sasvim jednostavnih sastojaka pripremaju jela koja iznenade punoćom ukusa i načinom pripreme.
Od kuvanog krompira, malo brašna i praziluka, bez kapi ulja, nastaju neobične kuglice koje se najpre kuvaju, a potom uvaljaju u prezle i seckani peršun i zapeku u rerni dok ne dobiju zlatnu, hrskavu koricu. Poslužene uz domaći kuvani paradajz, ove jednostavne kuglice predstavljaju ukusan i zasitan obrok za dane kada se posti na vodi.
Sastojci
500 g krompira
1 manji praziluk
2–3 kašike brašna
1 kašičica soli
2–3 kašike prezli
1–2 kašike sitno seckanog svežeg peršuna
voda za kuvanje
domaći kuvani paradajz za posluživanje
AI Gemini
Kuglice od krompira i praziluka, posni recpet na vodi
Priprema
Krompir skuvajte u slanoj vodi dok potpuno ne omekša. Ocedite ga, ostavite nekoliko minuta da se prohladi, a zatim ga dobro izgnječite tako da ne ostanu krupne grudvice.
Praziluk očistite, sitno iseckajte i stavite u šerpu sa nekoliko kašika vode. Dinstajte na laganoj temperaturi, uz povremeno dolivanje vode, dok ne omekša i postane staklast.
Pomešajte izgnječeni krompir i praziluk, pa dodajte brašno i malo soli. Sve dobro sjedinite dok ne dobijete kompaktnu smesu koja može da se oblikuje rukama. Ako je smesa premekana, dodajte još malo brašna, ali nemojte preterivati kako kuglice ne bi postale tvrde.
Vlažnim rukama oblikujte male kuglice. U široj šerpi zagrejte posoljenu vodu do laganog ključanja, pa pažljivo spuštajte kuglice. Kuvajte ih nekoliko minuta, dok ne isplivaju na površinu. Izvadite ih šupljikavom kašikom i ostavite da se dobro ocede.
Pomešajte prezle sa sitno seckanim peršunom, pa u toj mešavini pažljivo uvaljajte kuvane kuglice. Poređajte ih na pleh obložen papirom za pečenje i pecite u prethodno zagrejanoj rerni na oko 220 °C, dok ne dobiju zlatnu, hrskavu koricu.
Pečene kuglice poslužite dok su tople, prelivene ili uz domaći kuvani paradajz. Paradajz možete prethodno kratko prokuvati sa malo soli kako bi ostao jednostavan i u duhu posne trpeze na vodi.
Savet
Za posebno hrskavu koricu, kuglice pre pečenja dobro ocedite. Ako na njima ostane mnogo vode, prezle će omekšati umesto da se lepo zapeku.
Priprema se od nekoliko skromnih namirnica, a zahvaljujući pečenju u rerni dobija blagu koricu i punoću ukusa koja podseća na trpezu pravoslavnih manastira.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za nedelju 14. sedmice po Duhovima donosi snažnu poruku o krotosti, milosti i istini koja ne mora da bude izgovorena glasno da bi promenila čoveka.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Evtiha po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Čudo Svetog arhangela Mihaila u Kolosima. Katolička crkva obeležava 23. nedelju kroz godinu, dok je u jevrejskom kalendaru 24. elul, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.
Posle pada mnogi dugo nose teret krivice i teško prihvataju da im je oprošteno. Svetitelj iz Egine podseća na razliku između iskrenog pokajanja i samokažnjavanja i nudi poruku koja donosi drugačiji pogled na milost.
Sakralni objekat koji je u 19. veku bio jedno od važnih mesta opismenjavanja vozućkog kraja ponovo će dobiti svoju ulogu u okviru svetinje, zahvaljujući zajedništvu Crkve i vernog naroda.
Probajte boraniju po receptu iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije Rašić, pročitajte Drugu pokajnu molitvu Majci Božjoj i duhovno se nadahnite poukom Svetog Luke Krimskog.
Kukuruzno brašno, mleko i sitan sir dovoljni su za pripremu jednostavnog jela koje se spremalo kada je crkveni tipik dozvoljavao mrsnu hranu, a neobično ime dobilo je po načinu na koji se brašno ponaša dok se kuva.
Sušene pečurke i nekoliko običnih namirnica, uz posebnu tehniku pripreme, daju jelu bogat ukus, a jedan detalj iz ruske manastirske kuhinje pravi najveću razliku.
Obnova skita Svetog Vasilija na hilandarskom pristaništu i više od decenije pomoći manastiru Hilandaru bili su među najvažnijim razlozima za odlikovanje Marka Ivića Ordenom Svetog Save.
Kukuruzno brašno, mleko i sitan sir dovoljni su za pripremu jednostavnog jela koje se spremalo kada je crkveni tipik dozvoljavao mrsnu hranu, a neobično ime dobilo je po načinu na koji se brašno ponaša dok se kuva.