Loptice od kuvanog krompira, praziluka i brašna najpre se kuvaju, zatim uvaljaju u prezle i peršun, pa zapeku do zlatne korice, a uz domaći kuvani paradajz postaju jednostavan i zasitan obrok.
Lagan, skroman i pripremljen od namirnica koje gotovo svako domaćinstvo ima, ovaj manastirski obrok na vodi pokazuje da trpeza tokom posta ne mora da bude ni jednolična ni bezukusna. U manastirskoj kuhinji često se od sasvim jednostavnih sastojaka pripremaju jela koja iznenade punoćom ukusa i načinom pripreme.
Od kuvanog krompira, malo brašna i praziluka, bez kapi ulja, nastaju neobične kuglice koje se najpre kuvaju, a potom uvaljaju u prezle i seckani peršun i zapeku u rerni dok ne dobiju zlatnu, hrskavu koricu. Poslužene uz domaći kuvani paradajz, ove jednostavne kuglice predstavljaju ukusan i zasitan obrok za dane kada se posti na vodi.
Sastojci
500 g krompira
1 manji praziluk
2–3 kašike brašna
1 kašičica soli
2–3 kašike prezli
1–2 kašike sitno seckanog svežeg peršuna
voda za kuvanje
domaći kuvani paradajz za posluživanje
AI Gemini
Kuglice od krompira i praziluka, posni recpet na vodi
Priprema
Krompir skuvajte u slanoj vodi dok potpuno ne omekša. Ocedite ga, ostavite nekoliko minuta da se prohladi, a zatim ga dobro izgnječite tako da ne ostanu krupne grudvice.
Praziluk očistite, sitno iseckajte i stavite u šerpu sa nekoliko kašika vode. Dinstajte na laganoj temperaturi, uz povremeno dolivanje vode, dok ne omekša i postane staklast.
Pomešajte izgnječeni krompir i praziluk, pa dodajte brašno i malo soli. Sve dobro sjedinite dok ne dobijete kompaktnu smesu koja može da se oblikuje rukama. Ako je smesa premekana, dodajte još malo brašna, ali nemojte preterivati kako kuglice ne bi postale tvrde.
Vlažnim rukama oblikujte male kuglice. U široj šerpi zagrejte posoljenu vodu do laganog ključanja, pa pažljivo spuštajte kuglice. Kuvajte ih nekoliko minuta, dok ne isplivaju na površinu. Izvadite ih šupljikavom kašikom i ostavite da se dobro ocede.
Pomešajte prezle sa sitno seckanim peršunom, pa u toj mešavini pažljivo uvaljajte kuvane kuglice. Poređajte ih na pleh obložen papirom za pečenje i pecite u prethodno zagrejanoj rerni na oko 220 °C, dok ne dobiju zlatnu, hrskavu koricu.
Pečene kuglice poslužite dok su tople, prelivene ili uz domaći kuvani paradajz. Paradajz možete prethodno kratko prokuvati sa malo soli kako bi ostao jednostavan i u duhu posne trpeze na vodi.
Savet
Za posebno hrskavu koricu, kuglice pre pečenja dobro ocedite. Ako na njima ostane mnogo vode, prezle će omekšati umesto da se lepo zapeku.
Priprema se od nekoliko skromnih namirnica, a zahvaljujući pečenju u rerni dobija blagu koricu i punoću ukusa koja podseća na trpezu pravoslavnih manastira.
Majka se požalila svetogorskom starcu da joj sin više ne obraća pažnju, a njegov savet bio je neočekivan: da prestane da mu govori šta mora da uradi i da svoju brigu pokaže na drugi način.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
Kulinarski tim Artis centra rekonstruisao je jelo nadahnuto srednjovekovnom kuhinjom, a završni premaz od meda i crnog vina daje mesu rubinsku, hrskavu koricu.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.