Loptice od kuvanog krompira, praziluka i brašna najpre se kuvaju, zatim uvaljaju u prezle i peršun, pa zapeku do zlatne korice, a uz domaći kuvani paradajz postaju jednostavan i zasitan obrok.
Lagan, skroman i pripremljen od namirnica koje gotovo svako domaćinstvo ima, ovaj manastirski obrok na vodi pokazuje da trpeza tokom posta ne mora da bude ni jednolična ni bezukusna. U manastirskoj kuhinji često se od sasvim jednostavnih sastojaka pripremaju jela koja iznenade punoćom ukusa i načinom pripreme.
Od kuvanog krompira, malo brašna i praziluka, bez kapi ulja, nastaju neobične kuglice koje se najpre kuvaju, a potom uvaljaju u prezle i seckani peršun i zapeku u rerni dok ne dobiju zlatnu, hrskavu koricu. Poslužene uz domaći kuvani paradajz, ove jednostavne kuglice predstavljaju ukusan i zasitan obrok za dane kada se posti na vodi.
Sastojci
500 g krompira
1 manji praziluk
2–3 kašike brašna
1 kašičica soli
2–3 kašike prezli
1–2 kašike sitno seckanog svežeg peršuna
voda za kuvanje
domaći kuvani paradajz za posluživanje
AI Gemini
Kuglice od krompira i praziluka, posni recpet na vodi
Priprema
Krompir skuvajte u slanoj vodi dok potpuno ne omekša. Ocedite ga, ostavite nekoliko minuta da se prohladi, a zatim ga dobro izgnječite tako da ne ostanu krupne grudvice.
Praziluk očistite, sitno iseckajte i stavite u šerpu sa nekoliko kašika vode. Dinstajte na laganoj temperaturi, uz povremeno dolivanje vode, dok ne omekša i postane staklast.
Pomešajte izgnječeni krompir i praziluk, pa dodajte brašno i malo soli. Sve dobro sjedinite dok ne dobijete kompaktnu smesu koja može da se oblikuje rukama. Ako je smesa premekana, dodajte još malo brašna, ali nemojte preterivati kako kuglice ne bi postale tvrde.
Vlažnim rukama oblikujte male kuglice. U široj šerpi zagrejte posoljenu vodu do laganog ključanja, pa pažljivo spuštajte kuglice. Kuvajte ih nekoliko minuta, dok ne isplivaju na površinu. Izvadite ih šupljikavom kašikom i ostavite da se dobro ocede.
Pomešajte prezle sa sitno seckanim peršunom, pa u toj mešavini pažljivo uvaljajte kuvane kuglice. Poređajte ih na pleh obložen papirom za pečenje i pecite u prethodno zagrejanoj rerni na oko 220 °C, dok ne dobiju zlatnu, hrskavu koricu.
Pečene kuglice poslužite dok su tople, prelivene ili uz domaći kuvani paradajz. Paradajz možete prethodno kratko prokuvati sa malo soli kako bi ostao jednostavan i u duhu posne trpeze na vodi.
Savet
Za posebno hrskavu koricu, kuglice pre pečenja dobro ocedite. Ako na njima ostane mnogo vode, prezle će omekšati umesto da se lepo zapeku.
Priprema se od nekoliko skromnih namirnica, a zahvaljujući pečenju u rerni dobija blagu koricu i punoću ukusa koja podseća na trpezu pravoslavnih manastira.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.