Krompir, šargarepa i luk pretvaraju se u zasitan obrok, a jednostavan način pripreme posebno odgovara danima posta na vodi.
U pravoslavnoj tradiciji post nije samo uzdržavanje od određene hrane, već vreme kada se čovek kroz jednostavnost, molitvu i uzdržanje podseća na ono što je suštinski važno. Zato je i monaška trpeza najčešće skromna, bez raskoši i suvišnih namirnica, ali istovremeno može biti raznovrsna i ukusna.
Među takvim jelima je i hilandarska čorba od krompira, jednostavan recept koji se priprema od krompira, šargarepe, luka i začina. Posebno je pogodna za dane posta na vodi, kada se ulje izostavlja, a povrće se priprema uz dodatak vode. Recept koji donosimo iz Manastira Hilandar deo je svetogorske tradicije pripremanja posnih jela, u kojoj se od skromnih sastojaka pravi hranljiv obrok primeren manastirskoj trpezi.
Sastojci
1 kg krompira
500 g šargarepe
2-3 glavice crnog luka
so
origano
peršun
Gemini
Hilandarska čorba od krompira
Priprema
Krompir i šargarepu oljuštite i isecite na kockice, a šargarepu na kolutiće. Luk prodinstajte na vrlo malo vode, dok ne omekša i postane staklast. Zatim dodajte krompir i šargarepu, nalijte toliko vode da povrće ogrezne, posolite, poklopite i ostavite da se krčka na tihoj vatri. Povremeno proverite da li ima dovoljno vode i, po potrebi, dolijte još malo.
Čorba je gotova kada povrće potpuno omekša, a smesa se blago zgusne i poprimi finu, ujednačenu teksturu. Po želji, pred kraj dodajte iseckan peršun i malo origana, pa kratko promešajte i sklonite sa ringle.
Recept monahinje Atanasije Rašić iz knjige "Ko posti, dušu gosti" spaja krompir, šargarepu, celer i karfiol sa mirisnim sosom od paradajza i belog luka u jednostavno, zasitno jelo koje se lako priprema i dugo pamti.
Pirinač, luk i peršun umotani u vinovo lišće čine jednostavno posno jelo iz manastirske tradicije, uz neobično jasan ukus koji dolazi iz potpune svedenosti sastojaka.
Priprema se od nekoliko skromnih namirnica, a zahvaljujući pečenju u rerni dobija blagu koricu i punoću ukusa koja podseća na trpezu pravoslavnih manastira.
Više od 20 strana hronike upućene patrijarhu Vartolomeju otkriva detalje događaja iza zatvorenih vrata uoči Sabora u Kijevu, sastanaka sa Petrom Porošenkom, sukoba oko Filaretove uloge i stalnog nadzora nad carigradskom delegacijom.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
Iako zvona najčešće povezujemo sa pozivom na bogosluženje, ona se oglašavaju i kada parohiju treba obavestiti o nečijem upokojenju, a način zvonjave tada nosi poruku koju su vernici nekada veoma dobro umeli da prepoznaju.
Savet ruskog svetitelja posebno dobija na težini onda kada molitve ne donose odgovor koji očekujemo, a pred čovekom ostane samo da sačuva poverenje u Boga i zahvalnost čak i usred iskušenja.
Čokoladni keks, nežni vanil-krem, mlečna čokolada i kikiriki spajaju se u poslasticu koja se priprema bez mnogo truda, baš kao nekada kada bi se nešto slatko na brzinu iznosilo pred porodicu i iznenadne goste.
Kremast, mirisan i bogat, ovaj namaz od nekoliko dostupnih sastojaka odlično se slaže sa vrućom projom, hlebom, ali i kao dodatak jutarnjem ili glavnom obroku.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Čokoladni keks, nežni vanil-krem, mlečna čokolada i kikiriki spajaju se u poslasticu koja se priprema bez mnogo truda, baš kao nekada kada bi se nešto slatko na brzinu iznosilo pred porodicu i iznenadne goste.
U besedi za ponedeljak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se zašto je bilo dovoljno svedočanstvo Sina, ali i šta ono govori o njegovom jedinstvu sa Ocem.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Nikitu po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Haritona Ispovednika. Katolička crkva obeležava Svetog Vjenceslava i Svetog Lovrenca Ruiza. Jevreji obeležavaju treći dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.