BARENE PAPRIKE PUNJENE KROMPIROM OSVAJAJU JEDNOSTAVNOŠĆU I UKUSOM: Recept iz Manastira Ostrog koji mnogi prepisuju
Ovo staro posno jelo često se tokom leta priprema za ostrošku bratiju, a od svega nekoliko sastojaka nastaje obrok koji se dugo pamti.
Recept monahinje Atanasije Rašić iz knjige "Ko posti, dušu gosti" spaja krompir, šargarepu, celer i karfiol sa mirisnim sosom od paradajza i belog luka u jednostavno, zasitno jelo koje se lako priprema i dugo pamti.
U pravoslavnoj tradiciji post nije samo uzdržanje od određene hrane već i prilika da se kroz skromna, pažljivo pripremljena jela neguju zahvalnost, umerenost i briga o telu. Zato manastirska kuhinja vekovima pokazuje da za ukusan i zasitan obrok nisu potrebni složeni sastojci, već dobra mera, strpljenje i poštovanje prema darovima koje priroda pruža.
Recept monahinje Atanasije Rašić iz knjige "Ko posti, dušu gosti" upravo sledi tu misao: krompir, šargarepa, celer i karfiol, obogaćeni mirisnim sosom od paradajza i belog luka, pretvaraju se u zdrav, hranljiv i ukusan posni ručak koji će zadovoljiti celu porodicu.
1/2 kg krompira

Krompir oljuštiti, šargarepu očistiti i iseći po dužini, koren celera očistiti i iseći na četiri dela, a karfiol oprati. Sve povrće obariti u vodi tako da bude tek prekriveno. Kada omekša, dodati začin, zatim ocediti vodu od kuvanja, a povrće složiti u činiju za posluženje.
Brašno razmutiti u soku od paradajza, pa uz neprestano mešanje postepeno dolivati vrelu vodu u kojoj se kuvalo povrće, dok se ne dobije željena gustina sosa. Skloniti sa vatre, posoliti po ukusu i dodati sitno iseckan beli luk. Gotovim sosom preliti složeno povrće.
Ovo staro posno jelo često se tokom leta priprema za ostrošku bratiju, a od svega nekoliko sastojaka nastaje obrok koji se dugo pamti.
Iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ otkrivamo jednostavno posno jelo koje u sebi nosi toplinu manastirske kuhinje i miris domaće, pažljivo pripremljene hrane.
Neobičan specijalitet iz starih monaških rukopisa pokazuje da su manastirske kuhinje nekada bile mesta u kojima su nastajali iznenađujuće zanimljivi ukusi.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Ukupan fond stipendija iznosi 40.000.000,00 dinara.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
Recept koji su stari Srbi iz Like poneli sa sobom u Vojvodinu, a jednostavne namirnice pretvorili u obilan ručak iz rerne.
Bez kapi ulja i komplikovanih sastojaka, uz crni luk i nekoliko začina, dobija se topao ručak prikladan za dane posta.
Krompir, crni luk i jaja uz malo masti daju jelo koje je nekada bilo jednostavno rešenje za gladne pastire i ukućane.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Mleveno meso, kiseli kupus i suva rebra slažu se red po red, a zatim se sve polako krčka dok se ukusi ne sjedine.
Priprema je jednostavnija nego što izgleda, a ova elegantna poslastica može da bude pravi ukras trpeze za mrsnu slavu.
Hrskave spolja, nežne iznutra i pune bogatog krema, ove starinske poslastice vraćaju ukus mrsnih slava kakve pamtimo.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Prikupljena sredstva je iguman Vatopeda arhimandrit Jefrem ostavio na samovlasno raspolaganje patrijarhu Porfiriju.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.