Wikimedia/Andrija12345678, AI Gemini, Eparhija mileševska
Arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i verni narod sabraće se u nemanjićkoj zadužbini na bdeniju, liturgiji i trpezi ljubavi
Pod svodovima jedne od najznačajnijih srpskih svetinja, drevnog Manastira Mileševa, ove jeseni ponovo će se sabrati verni narod u molitvi i prazničnoj radosti. Eparhija mileševska uputila je poziv svima koji žele da učestvuju u duhovnim svečanostima povodom trostruke radosti: ktitorske slave manastira, slave Eparhije mileševske i slave Radija Mileševe.
Ovogodišnje slavlje posvećeno je Svetom kralju Vladislavu, ktitoru Mileševe, čija je zadužbina kroz vekove ostala jedno od najprepoznatljivijih svedočanstava duhovnog i kulturnog nasleđa srpskog naroda.
Proslava Svetog kralja Vladislava u Mileševi tradicionalno okuplja arhijereje, sveštenstvo, monaštvo i verni narod. I prethodnih godina praznovanje je počinjalo večernjim bogosluženjem uoči samog praznika, a nastavljalo se Svetom arhijerejskom liturgijom, lomljenjem slavskog kolača i trpezom ljubavi. U pojedinim godinama slavlje je bilo upotpunjeno i svečanim akademijama i kulturno-umetničkim programima, pa se praznična radost iz manastirske porte širila i na čitavo prijepoljsko područje.
Takvo sabranje bilo je posebno vidljivo i prošle godine, kada su se u Mileševi, povodom slave Svetog kralja Vladislava, okupili arhijereji i sveštenoslužitelji iz više eparhija Srpske pravoslavne crkve, predstavnici institucija i brojni vernici.
I ovogodišnji program prati taj vekovni i liturgijski ritam praznovanja. U utorak, 6. oktobra, proslava će početi prazničnim bdenijem, koje je zakazano za 17 časova. U sredu, 7. oktobra, centralno praznično sabranje počinje u 9 časova, kada će biti služena Sveta arhijerejska liturgija, uz sasluženje više arhijereja Srpske pravoslavne crkve. Nakon liturgije uslediće tradicionalno rezanje slavskog kolača, trpeza ljubavi i prigodan kulturno-umetnički program.
Upravo kroz ovakva sabranja Mileševa iz godine u godinu potvrđuje da ktitorska slava nije samo sećanje na svog velikog ktitora, već i prilika da se verni narod okupi oko svetinje i molitve. Sveti kralj Vladislav, čije ime Mileševa nosi u svom prazničnom sećanju, ostavio je zadužbinu koja i danas sabira narod oko iste vere kojoj je bila prinošena od svog nastanka.
Iz Eparhije mileševske upućuju toplu dobrodošlicu svima koji žele da u prazničnim danima dođu u ovu svetinju, da se pomole Svetom kralju Vladislavu i zajedno podele radost prazničnog sabranja.
Iza poznatih simbola i opštepoznatih činjenica o manastirskom kompleksu u dolini reke Mileševke otvaraju se manje vidljive epizode koje ga otkrivaju u drugačijem svetlu.
Početak radova blagoslovio je mitropolit mileševski Atanasije, a novi gradski prostor podsetiće buduće generacije na patrijarha Varnavu Rosića, rođenog Pljevljaka koji je predvodio SPC u burnim istorijskim vremenima.
Na praznik Blage Marije mitropolit Atanasije osveštao je zemljište za budući hram i poručio da će ova svetinja biti svedočanstvo Hristove pobede nad smrću i mesto okupljanja budućih pokolenja.
Na praznik Prenosa moštiju Svetog kneza Lazara okupili su se mitropoliti, sveštenstvo, monahinje, monasi i gosti iz više eparhija, a jubilej je obeležen svetom liturgijom, predstavljanjem životopisa znamenitih igumanija i dragocenog zapisa srpskog crkvenog pojanja.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Tokom pokloničkog putovanja kroz Srbiju, ruski arhijerej sa sveštenstvom posetio je jednu od najznačajnijih svetinja Srpske pravoslavne crkve i poklonio se njenim svetinjama.
U Novom Selu kod Kupresa održan je sveeparhijski sabor posvećen svetim mučenicima Crkve, a mitropolit Joanikije podsetio je na podvig Svetog Petra Dabrobosanskog i njegovu odlučnost da sačuva veru, ćirilicu i duhovni identitet.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.