U manastiru u kojem je Gojko Stojčević dobio monaško ime Pavle, na Krstovdan su se okupili vernici, umetnici i poštovaoci njegovog života i dela.
Manastir Blagoveštenje u Ovčarsko-kablarskoj klisuri danas je bio mesto okupljanja vernika i poštovalaca patrijarha Pavla. U ovoj svetinji počeli su "Dani patrijarha Pavla", manifestacija posvećena uspomeni na blaženopočivšeg poglavara Srpske pravoslavne crkve.
Prvi dan manifestacije obeležen je na Krstovdan, kada je održana svečanost povodom drvorezbarske kolonije "Krst patrijarha Pavla". Umetnici su svoje radove posvetili patrijarhu Pavlu, a njihovi drveni krstovi izloženi su nakon Svete liturgije na prostoru između manastirske crkve i terase patrijarha Pavla.
- Te darove, te krstove, uznosimo u čast patrijarha Pavla - rekao je za Rinu profesor Drago Milošević, idejni tvorac manifestacije "Dani patrijarha Pavla".
Milošević je pozvao poštovaoce patrijarha Pavla da se okupe u manastiru Blagoveštenje i da se zajedno prisete njegovog života i vere kojom je, kako je istakao, nastojao da živi Jevanđelje.
Ovaj manastir zauzima posebno mesto u životu patrijarha Pavla. Upravo u Blagoveštenju se zamonašio, pa je ova svetinja u Ovčarsko-kablarskoj klisuri ostala jedno od važnih mesta njegovog duhovnog puta.
Zato je i početak ovogodišnje manifestacije u Blagoveštenju imao posebnu vezu sa njegovim životom. Na Krstovdan su se u istoj svetinji susreli molitva, drvorezbarska umetnost i sećanje na čoveka koji je decenijama bio jedan od najprepoznatljivijih duhovnih autoriteta Srpske pravoslavne crkve.
Izložba krstova bila je otvorena za posetioce nakon Svete liturgije, a "Dani patrijarha Pavla" nastavljeni su programima posvećenim njegovom životu i delu.
Na Krstovdan u manastiru Blagoveštenje kablarsko biće održana svečanost 11. drvorezbarske kolonije "Krst patrijarha Pavla", uz izložbu ručno izrađenih krstova i dodelu nagrada učesnicima.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
U besedi za sredu 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava kako loša pomisao prerasta u greh, a loš primer može da odvede i druge na stranputicu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Pokrov Presvete Bogorodice po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Prepodobnu mati Paraskevu. Katolička crkva spominje Svetog Kalista Prvog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
Ispod poda svetinje u Jerusalimu pronađeni su ostaci drevnog kamenoloma, uklesani grobovi i tragovi vrta, a svetogorski starac podseća na dublji smisao svetog znamenja koje je kroz vekove ostalo središte hrišćanske vere.
U središtu je jerarh koji uzdiže Krst, ali pažnju privlače i dve carske ličnosti i dvojica đakona. Stručni izvori objašnjavaju šta predstavljaju i kako je nastala ova upečatljiva kompozicija.
Od večernjeg bdenija do praznične liturgije, čina Vozdviženja i celivanja Časnog krsta, ovo su najvažniji trenuci bogosluženja koje bi parohijani trebalo da poznaju.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve zahvalio je Australiji što je mnogim Srbima pružila novi dom, a domaćini su istakli doprinos srpske zajednice i značaj njegovih poruka mira, dijaloga i međusobnog razumevanja.
Podignuta 1969. godine prilozima srpskih doseljenika, svetinja bi uskoro mogla da dobije priznanje, kao potvrdu značaja nasleđa koje Srbi čuvaju daleko od otadžbine.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.