PATRIJARH PORFIRIJE POSLAO SNAŽNU PORUKU IZ ZUCA: Svako od nas nosi u sebi ikonu Božju
Poglavar Srpske pravoslavne crkve služio liturgiju u hramu Nerukotvorenog Obraza Gospodnjeg i pozvao vernike da u svakom čoveku prepoznaju lik Božji.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Na praznik Vozdviženja Časnog Krsta, verni narod okupio se u Hramu Svetog Save na Vračaru, gde je svetu Liturgiju služio patrijarh srpski Porfirije. U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio je o Časnom Krstu kao putokazu koji čoveka vraća Hristu, dok je patrijarh Porfirije na kraju Liturgije pozvao vernike da Krst u svom životu ne vezuju za osvetu, već za ljubav, žrtvu i zajednicu.
Poglavaru Srpske pravoslavne crkve sasluživali su vikarni episkopi novobrdski Ilarion i moravički Tihon, kao i brojno sveštenstvo.
Posle čitanja jevanđeljskog začala besedio je vladika Ilarion. Govoreći o Svetosavskom hramu, podsetio je na Časni Krst koji je uzdignut na njegovoj kupoli i koji se vidi iz različitih delova grada.
- Blagosloven je Bog koji nas je doveo i danas na ovo mesto sveto, na mesto osvećeno Časnim Krstom koji je visoko uzdignut na kupoli ovog hrama da se vidi sa svih strana sveta, da označi svetinju i da nama svima bude putokaz koji nam govori da uvek imamo gde da se vratimo, da dođemo u hram Božji i da se vratimo živome Gospodu Hristu - rekao je episkop Ilarion.
Vladika je potom govorio o tome kako je Hristos svojim stradanjem promenio značenje Krsta. Ono što je predstavljalo užas i stradanje postalo je znamenje pobede, a prokletstvo je postalo blagoslov.
- Gospod Hristos je svojom božanskom silom, božanskom moći, svojim dodirom od Krsta, simbola užasa i stradanja, učinio znamenje pobede, a od prokletstva učinio blagoslov. Od nas zavisi da li ćemo svojim životnim izborom pred sobom da vidimo prokletstvo ili blagoslov, a to nam je Gospod Isus Hristos omogućio. On nam je omogućio da izoštrimo vid, da vidimo lepotu Božju i da vidim dolazeće Carstvo Njegovo, Carstvo Božje - poručio je episkop Ilarion.

U nastavku besede vladika Ilarion podsetio je na pronalazak Časnog Krsta u Jerusalimu, kada ga je Sveta pravedna Jelena pronašla, a patrijarh Makarije uzdigao pred narodom. Govoreći o značenju tog događaja, istakao je da Krst hrišćaninu pokazuje put ka slobodi Carstva nebeskog i pomaže mu da se ne izgubi u borbama koje ne vode ka spasenju.
- Neka bi nam Bog dao, braćo i sestre, da svakoga dana vidimo pred sobom Vozdviženje Časnog Krsta kao u onaj veliki dan kada je u srušenom, poniženom gradu Jerusalimu vaskrslo znamenje Krsta, kada Ga je Sveta pravedna Jelena pronašla i kada Ga je patrijarh Makarije uzdigao tako da Ga svi vide kao znamenje pobede, kao znamenje koje nas uvodi u slobodu Carstva nebeskog i koje nas izvodi iz vrtloga ovog sveta i svih borbi koje ne vode ka spasenju - rekao je episkop Ilarion.
Vladika Ilarion je zatim govorio o odnosu hrišćanina prema ljudima sa kojima je u sukobu ili neslaganju. Umesto novih podela, poručio je, potrebno je pružiti ruku i tražiti put ka pomirenju.
- Noseći Krst Gospodnji budimo izmiritelji i mirotvorci koji će pružati svoje ruke i na jednu i na drugu stranu ne bi li smo braću, po ugledu na našeg Gospoda Hrista, privodili u zajednicu, a ne može se doći do zajednice, ne može se doći do zagrljaja ako prethodno ne raširimo krstoliko ruke - zaključio je episkop Ilarion.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Na kraju svete Liturgije, patrijarh srpski Porfirije čestitao je brojnim vernicima sabranim u Hramu Svetog Save pričešće i praznik. U svojoj očinskoj pouci posebno je govorio o tome kakav odnos prema Krstu hrišćanin treba da ima u svakodnevnom životu.
Patrijarh je naglasio da Krst ne treba povezivati sa osvetom. Njegova sila je, kako je rekao, sila ljubavi Božje, ali i čovekovog odgovora na tu ljubav. Krst je istovremeno znamenje žrtve i darivanja.
- Neka da Bog da Krst Hristov, koji je znamenje i sila Gospodnja, bude znamenje i sila ljubavi u našim životima, nikada sila osvete, nego sila ljubavi Božje, ali i našeg uzdarja na ljubav Božju, jer je Krst i znamenje žrtve i darivanja - rekao je patrijarh Porfirije.
KO JE KO NA IKONI VOZDVIŽENJA ČASNOG KRSTA: Pogledajte pažljivo, svaka figura ima svoje mesto i posebno značenje
Patrijarh je svoju poruku završio molitvom da Krst Gospodnji bude izvor dobra i ljubavi, ali i put ka zajedništvu sa Bogom i među ljudima.
- Neka Krst Gospodnji bude sila i znamenje pobede, pobede dobra, pobede vrline, pobede ljubavi, pobede zajednice sa Bogom i pobede jedinstva i zajednice među nama - poručio je patrijarh srpski Porfirije.
Poruke iz Svetosavskog hrama na praznik Vozdviženja Časnog Krsta bile su usmerene na ono što Krst znači za život hrišćanina: prihvatanje žrtve, ljubav prema Bogu i bližnjem i spremnost da se, umesto novih podela, napravi korak prema drugome. U rečima patrijarha Porfirija posebno se izdvaja poziv da sila Krsta bude sila ljubavi, a ne osvete.
BONUS VIDEO
Poglavar Srpske pravoslavne crkve služio liturgiju u hramu Nerukotvorenog Obraza Gospodnjeg i pozvao vernike da u svakom čoveku prepoznaju lik Božji.
Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice patrijarh srpski služio je liturgiju u Sabornoj crkvi u Beogradu, a tokom bogosluženja u svešteni čin đakona rukopoložen je Filip Vuletaš.
Ovaj praznik čuva sećanje na pronalazak svetinje na Golgoti, njeno odnošenje u Persiju i povratak u Jerusalim, uz priču o caru Irakliju koji je Krst poneo bosonog.
Od večernjeg bdenija do praznične liturgije, čina Vozdviženja i celivanja Časnog krsta, ovo su najvažniji trenuci bogosluženja koje bi parohijani trebalo da poznaju.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Episkop šabački besedio je o snazi zajedništva koje je povezalo žitelje 12 sela u izgradnji hrama Uspenja Presvete Bogorodice i poručio da njihovo delo treba da bude primer i današnjim generacijama.
Poglavar SPC govorio je o veri koja povezuje generacije i čuva duhovne korene naroda, upozorio na razdor i mržnju, a Bojanu Pajiću uručeno je visoko crkveno odlikovanje za doprinos srpskom kulturnom nasleđu.
Vladika mileševski sa sveštenstvom obišao je završne radove na objektu, a prethodno je u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla služio svetu liturgiju.
Poglavar SPC govorio je o miru koji počinje u čovekovom srcu, snazi molitve i praštanja, ali i o iskušenjima koja prete da podele zajednicu.
U obraćanju vernicima u australijskoj prestonici, poglavar SPC istakao značaj svetosavskog nasleđa, zajedništva u Hristu i pomirenja među Srbima.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve zahvalio je Australiji što je mnogim Srbima pružila novi dom, a domaćini su istakli doprinos srpske zajednice i značaj njegovih poruka mira, dijaloga i međusobnog razumevanja.
Podignuta 1969. godine prilozima srpskih doseljenika, svetinja bi uskoro mogla da dobije priznanje, kao potvrdu značaja nasleđa koje Srbi čuvaju daleko od otadžbine.
Obeležamo praznik posvećen čudesnom javljanju Majke Božje u carigradskoj crkvi Vlaherni.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Pravoslavna vera poziva čoveka da se ne predaje očajanju i strahu zbog porodične prošlosti, već da svoj život usmerava prema Bogu.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
U obraćanju vernicima u australijskoj prestonici, poglavar SPC istakao značaj svetosavskog nasleđa, zajedništva u Hristu i pomirenja među Srbima.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.