CRKVENI KALENDAR ZA SEPTEMBAR 2026.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 9. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Presveta Bogorodica mu se, prema predanju, javila i utešila ga, a nakon stradanja njegovo telo ostalo je nepovređeno u vatri.
Sveti velikomučenik Nikita, koga Srpska pravoslavna crkva proslavlja 28. septembra, postradao je zbog vere u Hrista u vreme progona hrišćana u Gotskoj zemlji. Bio je Got po poreklu i učenik episkopa Teofila Gotskog, koji je učestvovao na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji.
Kada je gotski knez Atanarik počeo da progoni hrišćane, Sveti Nikita otvoreno je ustao protiv takvog postupanja. Pred knezom je govorio o bezboštvu i nečovečnosti progona, zbog čega je i sam uhvaćen i podvrgnut teškom mučenju.
Ni tokom stradanja Sveti Nikita nije prestajao da se moli. Prema predanju, što su muke bile teže, on je sve odlučnije ispovedao veru u Hrista i zahvaljivao Bogu. Njegove misli bile su usmerene prema Bogu, a uz sebe je nosio i ikonu Presvete Bogorodice sa Hristom.
Prema crkvenom predanju, Presveta Bogorodica javila se Svetom Nikiti i utešila ga, zbog čega je njenu ikonu nosio ispod odeće, na grudima. Na ikoni je Hristos prikazan kao Mladenac koji u rukama drži krst.
Na kraju je knez naredio da Sveti Nikita bude bačen u oganj. Velikomučenik Nikita je postradao 372. godine, ali je njegovo telo, prema predanju, ostalo nepovređeno u vatri. Njegov prijatelj Marian potom je preneo telo iz Gotske zemlje u Kilikiju, u grad Mopsuest. Tamo je podigao crkvu posvećenu Svetom Nikiti i u nju položio njegove mošti, koje su proslavljene kao čudotvorne.
Život Svetog Nikite ostao je vezan za vreme kada su hrišćani u Gotskoj zemlji bili izloženi progonima. Njegovo stradanje 372. godine Crkva pamti kao svedočanstvo vere koje nije napustio ni pred najtežim mukama.
BONUS VIDEO
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 9. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Njegove mošti pronađene su dva veka nakon stradanja, a predanje svedoči o isceljenjima koja su se dogodila pred njima.
Bio je rimski oficir, a potom je postao episkop i propovedao Jevanđelje među neznabošcima, uprkos progonima i stradanjima.
Ovaj praznik čuva sećanje na pronalazak svetinje na Golgoti, njeno odnošenje u Persiju i povratak u Jerusalim, uz priču o caru Irakliju koji je Krst poneo bosonog.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Prema crkvenom predanju, u viđenju mu je najavljeno stradanje, a on je prihvatio iskušenje i ostao veran Hristu do poslednjeg trenutka.
Jeromonah Nazarije Basilaja poručuje da Crkva ne sme da zaboravi stradanje monaštva i pozvao je na molitvu da se progon i nasilje nad hrišćanima više nikada ne ponove.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.