CRKVENI KALENDAR ZA SEPTEMBAR 2026.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 9. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Presveta Bogorodica mu se, prema predanju, javila i utešila ga, a nakon stradanja njegovo telo ostalo je nepovređeno u vatri.
Sveti velikomučenik Nikita, koga Srpska pravoslavna crkva proslavlja 28. septembra, postradao je zbog vere u Hrista u vreme progona hrišćana u Gotskoj zemlji. Bio je Got po poreklu i učenik episkopa Teofila Gotskog, koji je učestvovao na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji.
Kada je gotski knez Atanarik počeo da progoni hrišćane, Sveti Nikita otvoreno je ustao protiv takvog postupanja. Pred knezom je govorio o bezboštvu i nečovečnosti progona, zbog čega je i sam uhvaćen i podvrgnut teškom mučenju.
Ni tokom stradanja Sveti Nikita nije prestajao da se moli. Prema predanju, što su muke bile teže, on je sve odlučnije ispovedao veru u Hrista i zahvaljivao Bogu. Njegove misli bile su usmerene prema Bogu, a uz sebe je nosio i ikonu Presvete Bogorodice sa Hristom.
Prema crkvenom predanju, Presveta Bogorodica javila se Svetom Nikiti i utešila ga, zbog čega je njenu ikonu nosio ispod odeće, na grudima. Na ikoni je Hristos prikazan kao Mladenac koji u rukama drži krst.
Na kraju je knez naredio da Sveti Nikita bude bačen u oganj. Velikomučenik Nikita je postradao 372. godine, ali je njegovo telo, prema predanju, ostalo nepovređeno u vatri. Njegov prijatelj Marian potom je preneo telo iz Gotske zemlje u Kilikiju, u grad Mopsuest. Tamo je podigao crkvu posvećenu Svetom Nikiti i u nju položio njegove mošti, koje su proslavljene kao čudotvorne.
Život Svetog Nikite ostao je vezan za vreme kada su hrišćani u Gotskoj zemlji bili izloženi progonima. Njegovo stradanje 372. godine Crkva pamti kao svedočanstvo vere koje nije napustio ni pred najtežim mukama.
BONUS VIDEO
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 9. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Njegove mošti pronađene su dva veka nakon stradanja, a predanje svedoči o isceljenjima koja su se dogodila pred njima.
Bio je rimski oficir, a potom je postao episkop i propovedao Jevanđelje među neznabošcima, uprkos progonima i stradanjima.
Ovaj praznik čuva sećanje na pronalazak svetinje na Golgoti, njeno odnošenje u Persiju i povratak u Jerusalim, uz priču o caru Irakliju koji je Krst poneo bosonog.
Jeromonah Nazarije Basilaja poručuje da Crkva ne sme da zaboravi stradanje monaštva i pozvao je na molitvu da se progon i nasilje nad hrišćanima više nikada ne ponove.
Njeno stradanje počelo je nakon što je zajedno sa još 48 hrišćana odbila da učestvuje u prinošenju žrtava idolima.
Iako zvona najčešće povezujemo sa pozivom na bogosluženje, ona se oglašavaju i kada parohiju treba obavestiti o nečijem upokojenju, a način zvonjave tada nosi poruku koju su vernici nekada veoma dobro umeli da prepoznaju.
Savet ruskog svetitelja posebno dobija na težini onda kada molitve ne donose odgovor koji očekujemo, a pred čovekom ostane samo da sačuva poverenje u Boga i zahvalnost čak i usred iskušenja.
Njeno stradanje počelo je nakon što je zajedno sa još 48 hrišćana odbila da učestvuje u prinošenju žrtava idolima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Nikitu po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Haritona Ispovednika. Katolička crkva obeležava Svetog Vjenceslava i Svetog Lovrenca Ruiza. Jevreji obeležavaju treći dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vozdviženje časnog Krsta, Krstovdan, po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti mučenik Kalistrat i 49 mučenika sa njim. Katolička crkva obeležava Svetog Vinka Paulskog, dok Jevreji danas praznuju drugi dan Sukota, a muslimani nemaju neki veliki praznik.
Od večernjeg bdenija do praznične liturgije, čina Vozdviženja i celivanja Časnog krsta, ovo su najvažniji trenuci bogosluženja koje bi parohijani trebalo da poznaju.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Veliki svetitelj našeg vremena objašnjava zašto put ljubavi smatra kraćim i bezbednijim, čak i kada se čovek suočava sa sopstvenim slabostima i iskušenjima.
Presveta Bogorodica mu se, prema predanju, javila i utešila ga, a nakon stradanja njegovo telo ostalo je nepovređeno u vatri.
Vernica Natalija nasledila je ikonu "Smolenska Odigitrija", koja se u njenom domu čuva generacijama, ali se zbog troškova kod notara našla pred odlukom koja joj nije bila laka.