KRSTIO GA JE APOSTOL PETAR, A NJEGOVO KRŠTENJE BILO JE PRELOMNO ZA RANU CRKVU: Danas slavimo Svetog sveštenomučenika Kornilija čije mošti su čudotvorne
Bio je rimski oficir, a potom je postao episkop i propovedao Jevanđelje među neznabošcima, uprkos progonima i stradanjima.
Srpska pravoslavna crkva 26. septembra proslavlja Svetog sveštenomučenika Kornilija, rimskog oficira iz Kesarije Palestinske, koji je među prvim neznabošcima primio hrišćansku veru. Njegovo krštenje opisano je u Delima apostolskim i zauzima posebno mesto u priči o širenju Crkve među narodima.
Kornilije je bio Rimljanin i rimski oficir u Kesariji Palestinskoj. Prema svedočanstvu Svetog pisma, bio je pobožan čovek koji je pomagao siromašnima i molio se Bogu. Upravo zbog njegove vere i iskrenosti, prema svedočanstvu Dela apostolskih, Bog mu je poslao apostola Petra.
Apostol Petar je došao u Kornilijev dom i propovedao Hrista. Dok je slušao njegove reči, na Kornilija i okupljene sišao je Sveti Duh. Videvši da su i neznabošci primili dar Svetoga Duha, apostol Petar ih je krstio.
Kornilije je među prvim neznabošcima ušao u Crkvu
Kornilijevo krštenje bilo je važno za ranu Crkvu. U prvim godinama hrišćanstva među pojedinim hrišćanima postojalo je pitanje da li je Hristova Crkva namenjena samo Jevrejima ili je Jevanđelje namenjeno svim narodima.
Događaj iz Kornilijevog života pokazao je da se Hristova blagodat daje i neznabošcima koji prihvate veru. Kornilije je tako postao prvi neznabožac koji je primio krštenje i postao član Crkve Božje. Posle krštenja ostavio je svoj dotadašnji život i pošao za apostolom Petrom. Prema crkvenom predanju, apostol Petar ga je kasnije postavio za episkopa i poslao u grad Skipseosis da tamo propoveda Jevanđelje.
Propovedao Hrista uprkos progonima i stradanjima
Kornilije je u Skipseosisu propovedao hrišćansku veru i zbog toga pretrpeo mnoga poniženja i mučenja. I pored progona, nastavio je da govori o Hristu i da ljude privodi veri.
Prema predanju, Kornilije je u tom gradu srušio hram posvećen Apolonu. Nakon toga krstio je kneza Dimitrija i još 277 neznabožaca. Njegov život bio je ispunjen propovedanjem i stradanjem za veru. Kao episkop, brinuo je o hrišćanima i nastojao da Jevanđelje približi ljudima koji do tada nisu poznavali Hrista.
Pred smrt okupio hrišćane i pomolio se za njih
Prema crkvenom predanju, Kornilije je unapred saznao kada će doći vreme da napusti ovaj svet. Pred smrt je okupio hrišćane, dao im savet i pomolio se Bogu za njih.
Zatim se mirno upokojio u dubokoj starosti. Posle njegove smrti, njegov grob je vremenom bio zaboravljen i zapušten. Predanje kaže da se Sveti Kornilije kasnije javio episkopu Troadskom Siluanu i pokazao mu gde se nalazi njegov grob. Zatražio je da se na tom mestu podigne crkva.
Episkop Siluan je, uz pomoć bogatog građanina Evgenija, podigao crkvu nad grobom svetitelja. Prema crkvenom predanju, od moštiju Svetog Kornilija dogodila su se brojna čudesa. Sveti sveštenomučenik Kornilije ostao je upamćen kao jedan od prvih neznabožaca koji su primili krštenje i kao episkop koji je do kraja života propovedao Hrista i služio Crkvi.
Najpre je bio rimski vojnik zadužen da čuva hrišćanskog zatvorenika, a upravo taj susret doveo ga je do vere zbog koje će kasnije pred carem odbiti da se odrekne Hrista.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Avtonoma po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Prepodobna Eufrosina Aleksandrijska i Prepodobni Sergije Radonješki. Katolička crkva obeležava Svetog Kleofasa, dok Jevreji večeras dočekuju Sukot, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Mitropolit Siluan poručio je da dolazak poglavara Crkve okuplja duhovnu decu rasutu hiljadama kilometara od matice, dok su folkloraši u narodnim nošnjama uveličali svečani doček.
Od Hristovih reči o Pričešću do Tomine sumnje i pažljivo usmerene svetlosti, svaki prizor na čuvenom remek-delu ima svoje značenje, a perspektiva stvara utisak da se i posmatrač nalazi za trpezom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Tomu. Katolička crkva obeležava Svetog Bruna, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Liturgijskom sabranju u Himelstiru prisustvovali su brojni sveštenici, monaštvo i verni narod, kao i princ naslednik Filip Karađorđević sa princezom Danicom, dok je ktitor obnove Drago Vuković odlikovan Ordenom Svetog Save drugog stepena.