Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Avtonoma po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Prepodobna Eufrosina Aleksandrijska i Prepodobni Sergije Radonješki. Katolička crkva obeležava Svetog Kleofasa, dok Jevreji večeras dočekuju Sukot, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 25. septembar 2026. godine.
Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar, Srpska pravoslavna crkva: 12. septembar 2026. godine.
Katolički, gregorijanski kalendar: 25. septembar 2026. godine.
Judaizam, jevrejski kalendar: 14. tišri 5787. godine.
Islam, hidžretski kalendar: 14. rebiul-ahir 1448. godine po Hidžri.
Pravoslavlje
Crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, među kojima je i Srpska pravoslavna crkva, danas obeležavaju:
• Svetog sveštenomučenika Avtonoma
• Prepodobnog Danila sa Tasosa
• Svetog sveštenomučenika Julijana Galatijskog i 40 mučenika sa njim
• Svetog sveštenomučenika Teodora, episkopa Aleksandrijskog
• Svetog sveštenomučenika Kornuta, episkopa Nikomidijskog
• Odanije Rođenja Presvete Bogorodice
Petak je 17. sedmica po Duhovima. Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve, danas se posti na ulju.
Crkve koje koriste novi (revidirani julijanski) kalendar, među kojima je i Grčka pravoslavna crkva, danas obeležavaju:
• Prepodobnu Eufrosinu Aleksandrijsku
• Svetog Pafnutija i 546 mučenika sa njim
• Prepodobnog Sergija Radonješkog, čudotvorca
• Prepodobnu Eufrosinu Suzdaljsku
• Prenos moštiju Svetog Germana, arhiepiskopa Kazanjskog
• Svetog Arsenija Velikog, katolikosa Gruzije
• Svetog Finbara, ispovednika
Katoličanstvo
Katolička crkva 25. septembra obeležava Svetog Kleofasa. Imendan slave Kleofas i Sergije.
Judaizam
Jevreji danas obeležavaju 14. dan meseca tišrija 5787. godine. To je Erev Sukot, odnosno dan uoči praznika Sukot. Praznik počinje sa zalaskom Sunca 25. septembra i traje do večeri 2. oktobra 2026. godine.
Sukot je jedan od tri velika hodočasnička praznika judaizma. Tokom praznika posebno mesto imaju suka, privremena nastamba, i četiri biljne vrste koje se koriste u obredima.
Muslimani danas obeležavaju 14. dan meseca rebiul-ahira 1448. godine po Hidžri. Na ovaj datum nema velikog islamskog praznika. Pošto je petak, muslimani danas obavljaju džuma-namaz, posebnu zajedničku molitvu petkom. Džuma-namazu prethodi hutba, odnosno verska beseda.
Najpre je bio rimski vojnik zadužen da čuva hrišćanskog zatvorenika, a upravo taj susret doveo ga je do vere zbog koje će kasnije pred carem odbiti da se odrekne Hrista.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Mitropolit Siluan poručio je da dolazak poglavara Crkve okuplja duhovnu decu rasutu hiljadama kilometara od matice, dok su folkloraši u narodnim nošnjama uveličali svečani doček.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Tomu. Katolička crkva obeležava Svetog Bruna, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Tomu. Katolička crkva obeležava Svetog Bruna, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Liturgijskom sabranju u Himelstiru prisustvovali su brojni sveštenici, monaštvo i verni narod, kao i princ naslednik Filip Karađorđević sa princezom Danicom, dok je ktitor obnove Drago Vuković odlikovan Ordenom Svetog Save drugog stepena.