UPALITI VEŠ-MAŠINU NA CRVENO SLOVO ILI NE? Sveštenik Predrag Popović odgovorio na pitanje koje godinama deli vernike
Odakle potiče strah da će se dogoditi nešto loše ako se radi na praznik i šta je zapravo najvažnije tog dana prema učenju Crkve.
Najpre je bio rimski vojnik zadužen da čuva hrišćanskog zatvorenika, a upravo taj susret doveo ga je do vere zbog koje će kasnije pred carem odbiti da se odrekne Hrista.
Srpska pravoslavna crkva 26. avgusta proslavlja Svetog mučenika Ipolita, rimskog vojnika koji je poverovao u Hrista nakon što je video čudesna isceljenja svetog Lavrentija. Njegov život pokazuje koliko duboka može biti promena čoveka kada veru koju je prihvatio odluči da potvrdi i sopstvenim životom.
Ipolit je bio vojenačalnik i nadzornik tamnica u Rimu. Rođen je i vaspitan kao neznabožac, a njegov život promenio se kada mu je bilo povereno da posebno čuva svetog Lavrentija, rimskog arhiđakona koji je zbog vere u Hrista bio zatvoren.
Ipolit je izbliza video ono što se događalo oko Svetog Lavrentija. Video je kako je Lavrentije povratio vid slepom Lukiliju i kako je iscelio mnoge druge bolesnike. Ta svedočanstva bila su dovoljna da u njemu sazri vera u Hrista.
Kada ga je sveti Lavrentije krstio, Ipolit je, prema predanju, imao nebesko viđenje. Rekao je da je video nevine duše u velikoj radosti. Posle toga više nije skrivao svoju novu veru. Doveo je Lavrentija u svoj dom, gde je on krstio sve Ipolitove ukućane. Bilo ih je 19, zajedno sa starom dadiljom Konkordijom.
Ubrzo je došao trenutak u kojem je Ipolit morao da pokaže da njegovo prihvatanje hrišćanstva nije bilo samo prolazno uverenje, već čvrsta odluka.
Kada je sveti Lavrentije pogubljen, Ipolit je noću uzeo njegovo telo, zavio ga u plaštanicu i časno sahranio. Međutim, za to je saznao car Dekije. Samo tri dana nakon Lavrentijeve smrti, Ipolit je uhvaćen i izveden pred cara.
Od njega je traženo da se odrekne vere u Hrista. Ipolit to nije prihvatio. Zbog toga su ga najpre tukli kamenjem po ustima, a zatim naredili da ga svuku i šibaju.
Ni tada se nije odrekao svoje vere. Kada je ostao nag pred carem, rekao je: "Nisi me razdenuo, nego si počeo da me odevaš!" Dok su ga mučili, Ipolit je ponavljao samo: "Hrišćanin sam!"
Njegovo svedočenje postalo je još teže kada je car saznao da su i svi članovi njegovog domaćinstva hrišćani. Naredio je da ih dovedu pred njega.
Prva je postradala stara Konkordija. Pred smrću je jasno rekla da više želi da sa svojim gospodarom umre u veri Hristovoj nego da živi u nečastivosti. Nakon nje ubijeno je i ostalih 18 članova domaćinstva, i to pred Ipolitovim očima.
Na kraju je došao red i na njega. Vezali su ga za divljeg konja i vukli po zemlji sve dok mučenik nije predao dušu Bogu.
Praznik Svetog mučenika Ipolita podseća na čoveka koji je Hrista najpre upoznao kroz ono što je video u životu svetog Lavrentija, a zatim i sam postao spreman da zbog vere podnese stradanje. Njegovo žitije posebno govori o tome da prihvatanje hrišćanstva nije samo izgovaranje vere, već spremnost da se ona sačuva i kada zbog nje dođu iskušenja.
Ipolit je tu veru prihvatio kao rimski vojnik, ali je život završio kao mučenik Hristov. Njegove poslednje reči, „Hrišćanin sam“, ostale su kao najkraće i najjasnije svedočanstvo njegovog opredeljenja.
BONUS VIDEO
Odakle potiče strah da će se dogoditi nešto loše ako se radi na praznik i šta je zapravo najvažnije tog dana prema učenju Crkve.
Poslao je izaslanike da pronađu pravu veru, a onda promenio sudbinu čitavog ruskog naroda.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 8. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Od Ilindana do Uspenja Presvete Bogorodice, vernici će tokom ovog meseca proslaviti neke od najpoštovanijih svetitelja, a posebnu pažnju obratiće na to da slavska trpeza bude pripremljena u skladu sa crkvenim pravilima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelista Jovana Bogoslova po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova Alfejevog. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana Henrija Njumana i Svetog Dionisija sa drugovima, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnu Efrosiniju po starom, a po novom kalendaru i Svetu Pelagiju. Katolička crkva obeležava Šimuna starca i Svetog Dimitrija Solunskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Tomu. Katolička crkva obeležava Svetog Bruna, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Čak 49 vojnika, videvši Kalistratovu postojanost, prihvatilo je hrišćansku veru.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelista Jovana Bogoslova po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova Alfejevog. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana Henrija Njumana i Svetog Dionisija sa drugovima, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Njemu je Isus Hristos poverio brigu o Presvetoj Bogorodici.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnu Efrosiniju po starom, a po novom kalendaru i Svetu Pelagiju. Katolička crkva obeležava Šimuna starca i Svetog Dimitrija Solunskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Čak 49 vojnika, videvši Kalistratovu postojanost, prihvatilo je hrišćansku veru.
U našoj krvi su nebrojeni preci, sa njima je i deo nas otišao Bogu, govorio je starac Visarion.
Ko zaboravi sopstveni put, lako može zaboraviti i šta ga je oblikovalo.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
U besedi za petak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovu molitvu i otkriva šta ona govori o božanskoj ljubavi, jedinstvu Svete Trojice i očišćenju srca od greha.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelista Jovana Bogoslova po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova Alfejevog. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana Henrija Njumana i Svetog Dionisija sa drugovima, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Ruski svetitelj objašnjavao je kako neprestana potraga za razonodom može da prikrije unutrašnju prazninu i potisne brigu o bližnjima, molitvu i duhovni život.