VLADIKA JOVAN UPOZORIO VERNIKE: I danas se pojavljuju lažni učitelji
Na liturgiji u hramu Svetog Dimitrija mitropolit šumadijski govorio o veri koja čoveku pokazuje put, ali i upozorio na lažna učenja koja pokušavaju da pomute pravoslavlje.
Na liturgiji nadomak Lazarevca, mitropolit šumadijski besedio je o tome kako pronaći mir.
U dvanaestu nedelju po Duhovima, kada Srpska pravoslavna crkva proslavlja Svetog mučenika i arhiđakona Lavrentija, mitropolit šumadijski Jovan služio je svetu liturgiju u hramu Svete Petke u mestu Petka, nadomak Lazarevca, u Arhijerejskom namesništvu kolubarsko-posavskom.
U besedi nakon liturgije mitropolit Jovan govorio je o čovekovoj potrebi da se osloni na sopstvenu, umesto na Božju pravdu, o brigama koje sam sebi nameće i o putu koji vodi ka Carstvu nebeskom.
Kako je rekao, čovek zbog svoje slabosti često želi da bude po njegovom, a ne po Božjoj volji. Takav čovek, upozorio je vladika, ostaje nemiran i nespokojan.
- Čovek, po svoj slabosti, želi da se ispunjava njegova pravda, a ne Božja. Takav čovek je nespokojan i nemiran. Kada tražimo Carstvo nebesko, onda smo samo na njega usmereni - rekao je mitropolit Jovan.
Čovek može da živi usred svakodnevnih obaveza, a da ipak ne zaboravi ono čemu hrišćanin treba da teži. Mitropolit Jovan je zato podsetio da hrišćanin hoda zemljom, ali da svoje misli treba da usmerava ka Carstvu nebeskom.
- Hrišćanin treba da hoda zemljom, a da stalno misli na Carstvo nebesko - poručio je.
Put u Carstvo nebesko, međutim, ne svodi se samo na želju. Jevanđelje govori kako čovek treba da živi i šta je potrebno da bi svoje misli, reči i postupke usmerio ka Bogu.
- U Carstvo nebesko se ne može ući bilo kako. Kakva su pravila za ulazak u Carstvo nebesko, opisano je takođe u Jevanđelju. Čovek usmeren ka Carstvu nebeskom usmerio je svoje misli, dušu, biće i svoje reči ka tom Carstvu. On sve obuzdava zarad ulaska u Božje carstvo - rekao je mitropolit.
Govoreći o svakodnevnim brigama, mitropolit Jovan upozorio je da čovek često opterećuje sebe stvarima koje mu nisu neophodne. Takav teret ga sputava, dok ga oslobađanje od suvišnih briga čini slobodnijim na duhovnom putu.
- Čovek koji traži Carstvo je sebe rasteretio ovozemaljskih briga. Mi se opterećujemo mnogim bespotrebnim brigama, bez briga postajemo laki za let ka Carstvu nebeskom - rekao je.
Vladika je objasnio da Hristove reči o ostavljanju svega ne znače samo odricanje, već i oslobađanje od tereta koji čovek ne mora sam da nosi.
- Kada nam Gospod kaže da ostavimo sve, On nas savetuje da se rasteretimo. Ako imamo nevolje i muke, dajmo Gospodu da ih On ponese. Gospod je spreman da sve naše ponese, samo ako Ga na pravi način zamolimo - poručio je mitropolit Jovan.
Da bi čovek mogao da se promeni, najpre mora da bude iskren prema sebi. Mitropolit Jovan je poručio da treba da priznamo sopstvene slabosti, odsustvo smirenja, gordost, sujetu i egoizam.
- Ako priznamo da smo slabi, da nismo smireni, da smo gordi, sujetni, egoistični, Gospod želi da nas rastereti - rekao je.
Na kraju besede mitropolit šumadijski govorio je o Božjoj milosti i oproštaju. Njegova poruka bila je da nema greha od kojeg čovek ne može da se očisti ako se iskreno obrati Bogu.
- Gospod može svaki naš greh da ubeli da bude belji od snega - poručio je mitropolit Jovan.
Beseda mitropolita šumadijskog u hramu Svete Petke bila je poziv vernicima da ne dozvole da ih svakodnevne brige potpuno obuzmu. Čovek treba da hoda zemljom, ali da ne zaboravi Carstvo nebesko, da prizna svoju slabost i da svoje nevolje ne nosi sam, već da ih sa verom poveri Gospodu.
BONUS VIDEO
Na liturgiji u hramu Svetog Dimitrija mitropolit šumadijski govorio o veri koja čoveku pokazuje put, ali i upozorio na lažna učenja koja pokušavaju da pomute pravoslavlje. U crkvi Svete Petke, pred mnoštvom vernika, mitropolit šumadijski govorio o veri kao ličnom susretu sa Bogom i upozorio da bez istine nema ni mira ni izlaza iz očaja. U hramu u Bresnici, pred mnoštvom vernika, otvorena su pitanja koja se retko izgovaraju naglas – šta u čoveku zaista živi, šta odumire i po čemu će ga, na kraju, Bog prepoznati Mitropolit šumadijski u Hramu Svetog Nikolaja upozorio je da čovek bez vere, ljubavi i odgovornosti lako izgubi i sebe i druge, poručivši da Bog čoveka ne menja silom, već ljubavlju. Budi deo Religija.rs zajednice.
Teret bespotrebnih briga
Početak je u priznanju sopstvene slabosti
VLADIKA JOVAN UPOZORIO VERNIKE: I danas se pojavljuju lažni učitelji
ŠTA JE VERA? Vladika Jovan u Lapovu dao odgovor koji tera svakog čoveka da zastane i preispita sebe
“POSTOJE DVE SMRTI I DVA VASKRSENJA!”: Na liturgiji u Kragujevcu, vladika Jovan objasnio da sve zavisi od toga kakvim životom živimo
“OGROMNA JE RAZLIKA IZMEĐU ŽIVETI I ŽIVOTINJARITI”: Na liturgiji u Mirosaljcima vladike Jovana posla o važnu poruku o čoveku i nečoveku
Oni su pripadali sedamdesetorici apostola i svoj život posvetili širenju hrišćanske vere.
Susret je održan pošto je poslanstvo Srpske pravoslavne crkve, predvođeno patrijarhom Porfirijem, prethodnog dana učestvovalo u molitvenim svečanostima povodom 80. rođendana patrijarha Kirila.
U pravoslavnom učenju vera i dela ne posmatraju se kao odvojene stvari.
U pravoslavlju se kadi da bi se simbolički uznela molitva Bogu, prizvala blagodat Svetog duha i unelo duhovno osvećenje i mir u prostor i ljude.
Kada su zbog svoje vere izvedeni pred sud, Onisifor i Porfirije nisu pokazali strah, već su otvoreno ispovedili da je Hristos istiniti Bog i Tvorac neba i zemlje.
Manastir Tumane će u nedelju, 22. novembra, svečano proslaviti praznik Svetog Nektarija Eginskog, čija se čestica moštiju trajno čuva u ovoj svetinji.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Odgovor sveštenika otvara i važnije pitanje: kako da uspomena na preminule bude podsticaj za molitvu, a ne predmet sujeverja.
Snimak Čupića iz hrama objavili su "Studenti Raška".
Prva i najčešća greška odnosi se na trenutak Svete liturgije kada sveštenik poziva oglašene da priklone glave Gospodu.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Susret je održan pošto je poslanstvo Srpske pravoslavne crkve, predvođeno patrijarhom Porfirijem, prethodnog dana učestvovalo u molitvenim svečanostima povodom 80. rođendana patrijarha Kirila.
Snimak Čupića iz hrama objavili su "Studenti Raška".
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Oni su pripadali sedamdesetorici apostola i svoj život posvetili širenju hrišćanske vere.
Susret je održan pošto je poslanstvo Srpske pravoslavne crkve, predvođeno patrijarhom Porfirijem, prethodnog dana učestvovalo u molitvenim svečanostima povodom 80. rođendana patrijarha Kirila.
U pravoslavnom učenju vera i dela ne posmatraju se kao odvojene stvari.
U pravoslavlju se kadi da bi se simbolički uznela molitva Bogu, prizvala blagodat Svetog duha i unelo duhovno osvećenje i mir u prostor i ljude.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Pravoslavno hrišćanstvo podseća da hrana nije samo sredstvo za utoljavanje gladi, već i dar koji čovek treba da prima sa zahvalnošću i poštovanjem.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.