VLADIKA JOVAN UPOZORIO VERNIKE: I danas se pojavljuju lažni učitelji
Na liturgiji u hramu Svetog Dimitrija mitropolit šumadijski govorio o veri koja čoveku pokazuje put, ali i upozorio na lažna učenja koja pokušavaju da pomute pravoslavlje.
Na liturgiji nadomak Lazarevca, mitropolit šumadijski besedio je o tome kako pronaći mir.
U dvanaestu nedelju po Duhovima, kada Srpska pravoslavna crkva proslavlja Svetog mučenika i arhiđakona Lavrentija, mitropolit šumadijski Jovan služio je svetu liturgiju u hramu Svete Petke u mestu Petka, nadomak Lazarevca, u Arhijerejskom namesništvu kolubarsko-posavskom.
U besedi nakon liturgije mitropolit Jovan govorio je o čovekovoj potrebi da se osloni na sopstvenu, umesto na Božju pravdu, o brigama koje sam sebi nameće i o putu koji vodi ka Carstvu nebeskom.
Kako je rekao, čovek zbog svoje slabosti često želi da bude po njegovom, a ne po Božjoj volji. Takav čovek, upozorio je vladika, ostaje nemiran i nespokojan.
- Čovek, po svoj slabosti, želi da se ispunjava njegova pravda, a ne Božja. Takav čovek je nespokojan i nemiran. Kada tražimo Carstvo nebesko, onda smo samo na njega usmereni - rekao je mitropolit Jovan.
Čovek može da živi usred svakodnevnih obaveza, a da ipak ne zaboravi ono čemu hrišćanin treba da teži. Mitropolit Jovan je zato podsetio da hrišćanin hoda zemljom, ali da svoje misli treba da usmerava ka Carstvu nebeskom.
- Hrišćanin treba da hoda zemljom, a da stalno misli na Carstvo nebesko - poručio je.
Put u Carstvo nebesko, međutim, ne svodi se samo na želju. Jevanđelje govori kako čovek treba da živi i šta je potrebno da bi svoje misli, reči i postupke usmerio ka Bogu.
- U Carstvo nebesko se ne može ući bilo kako. Kakva su pravila za ulazak u Carstvo nebesko, opisano je takođe u Jevanđelju. Čovek usmeren ka Carstvu nebeskom usmerio je svoje misli, dušu, biće i svoje reči ka tom Carstvu. On sve obuzdava zarad ulaska u Božje carstvo - rekao je mitropolit.
Govoreći o svakodnevnim brigama, mitropolit Jovan upozorio je da čovek često opterećuje sebe stvarima koje mu nisu neophodne. Takav teret ga sputava, dok ga oslobađanje od suvišnih briga čini slobodnijim na duhovnom putu.
- Čovek koji traži Carstvo je sebe rasteretio ovozemaljskih briga. Mi se opterećujemo mnogim bespotrebnim brigama, bez briga postajemo laki za let ka Carstvu nebeskom - rekao je.
Vladika je objasnio da Hristove reči o ostavljanju svega ne znače samo odricanje, već i oslobađanje od tereta koji čovek ne mora sam da nosi.
- Kada nam Gospod kaže da ostavimo sve, On nas savetuje da se rasteretimo. Ako imamo nevolje i muke, dajmo Gospodu da ih On ponese. Gospod je spreman da sve naše ponese, samo ako Ga na pravi način zamolimo - poručio je mitropolit Jovan.
Da bi čovek mogao da se promeni, najpre mora da bude iskren prema sebi. Mitropolit Jovan je poručio da treba da priznamo sopstvene slabosti, odsustvo smirenja, gordost, sujetu i egoizam.
- Ako priznamo da smo slabi, da nismo smireni, da smo gordi, sujetni, egoistični, Gospod želi da nas rastereti - rekao je.
Na kraju besede mitropolit šumadijski govorio je o Božjoj milosti i oproštaju. Njegova poruka bila je da nema greha od kojeg čovek ne može da se očisti ako se iskreno obrati Bogu.
- Gospod može svaki naš greh da ubeli da bude belji od snega - poručio je mitropolit Jovan.
Beseda mitropolita šumadijskog u hramu Svete Petke bila je poziv vernicima da ne dozvole da ih svakodnevne brige potpuno obuzmu. Čovek treba da hoda zemljom, ali da ne zaboravi Carstvo nebesko, da prizna svoju slabost i da svoje nevolje ne nosi sam, već da ih sa verom poveri Gospodu.
BONUS VIDEO
Na liturgiji u hramu Svetog Dimitrija mitropolit šumadijski govorio o veri koja čoveku pokazuje put, ali i upozorio na lažna učenja koja pokušavaju da pomute pravoslavlje. U crkvi Svete Petke, pred mnoštvom vernika, mitropolit šumadijski govorio o veri kao ličnom susretu sa Bogom i upozorio da bez istine nema ni mira ni izlaza iz očaja. U hramu u Bresnici, pred mnoštvom vernika, otvorena su pitanja koja se retko izgovaraju naglas – šta u čoveku zaista živi, šta odumire i po čemu će ga, na kraju, Bog prepoznati Mitropolit šumadijski u Hramu Svetog Nikolaja upozorio je da čovek bez vere, ljubavi i odgovornosti lako izgubi i sebe i druge, poručivši da Bog čoveka ne menja silom, već ljubavlju.
Teret bespotrebnih briga
Početak je u priznanju sopstvene slabosti
VLADIKA JOVAN UPOZORIO VERNIKE: I danas se pojavljuju lažni učitelji
ŠTA JE VERA? Vladika Jovan u Lapovu dao odgovor koji tera svakog čoveka da zastane i preispita sebe
“POSTOJE DVE SMRTI I DVA VASKRSENJA!”: Na liturgiji u Kragujevcu, vladika Jovan objasnio da sve zavisi od toga kakvim životom živimo
“OGROMNA JE RAZLIKA IZMEĐU ŽIVETI I ŽIVOTINJARITI”: Na liturgiji u Mirosaljcima vladike Jovana posla o važnu poruku o čoveku i nečoveku
Vladika mileševski sa sveštenstvom obišao je završne radove na objektu, a prethodno je u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla služio svetu liturgiju.
Svečanost je okupila sveštenstvo i vernike, a posle bogosluženja uručena su visoka crkvena odlikovanja i priznanja zaslužnim parohijanima.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.
Episkop niški podsetio je na apostolske korene ovog zvanja, njegove zadatke uz oltar i odgovornost prema episkopu i vernom narodu.
Vernici će se setiti svojih preminulih, a uz odlazak u hram i na groblje vezani su brojni običaji.
Na praznik Svetog kralja Vladislava, na ktitorskoj slavi u Mileševi okupili su se arhijereji, sveštenstvo, monaštvo, vernici i brojni ugledni gosti.
Mitropolit Siluan poručio je da dolazak poglavara Crkve okuplja duhovnu decu rasutu hiljadama kilometara od matice, dok su folkloraši u narodnim nošnjama uveličali svečani doček.
Tokom višednevne posete predviđene su svete liturgije, osvećenja hramova i susreti sa vernicima u Melburnu, Kanberi i Sidneju.
Njemu je Isus Hristos poverio brigu o Presvetoj Bogorodici.
Ko zaboravi sopstveni put, lako može zaboraviti i šta ga je oblikovalo.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Useljenje u novi životni prostor u kojem su ostale ikone prethodnih vlasnika može da otvori brojna pitanja, posebno ako se zna da su u njemu ranije živeli ljudi lošeg morala.
U besedi za četvrtak 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovo svedočanstvo o zajedničkom bogatstvu Oca i Sina i podseća da Božji darovi prevazilaze sve što ljudski um može da zamisli.
Pouka velikog svetitelja usmerava pažnju na slobodu izbora, ličnu odgovornost i mogućnost povratka Gospodu čak i posle pada.