Praznik rođenja poslanika Muhameda obeležava se uz mevludske spjevove, salavate, ilahije i kaside, a ovogodišnja okupljanja dolaze nakon dogovora o obnovi jedinstva Islamske zajednice posle gotovo dve decenije podele.
Muslimani 25. avgusta 2026. godine obeležavaju Mevlud, odnosno 12. dana meseca rebiul-evel 1448. godine po Hidžri, dan koji se u islamskoj tradiciji vezuje za rođenje poslanika Muhameda. Za muslimane je to prilika da se podsete života, učenja i poruka Muhameda, ali i da kroz molitvu, učenje i zajedničko okupljanje izraze ljubav i poštovanje prema Poslaniku.
Sama reč mevlud potiče od arapske reči mawlid, koja označava mesto ili vreme rođenja. Vremenom je dobila šire značenje i počela da označava i sam dan rođenja Muhameda, pesnički spjev posvećen njegovom životu, kao i svečanost na kojoj se takav spjev uči. Ovakvo značenje reči i razvoj običaja potvrđuje i tekst objavljen na zvaničnom portalu Mešihata Islamske zajednice u Srbiji.
Zašto je Mevlud važan muslimanima
Suština Mevluda nije samo u obeležavanju jednog datuma. Mevludske svečanosti imaju za cilj da vernike podsete na Poslanikov život i njegove poruke o veri, milosti, dobročinstvu, odgovornosti i odnosu prema drugim ljudima.
U mevludskim spjevovima opisuju se njegovo rođenje i detinjstvo, ali i važni događaji iz njegovog života, među kojima su Mi'radž, prva Objava i Hidžra. Na taj način se kroz stihove i kazivanja vernicima približavaju život Muhameda i poruke koje je ostavio muslimanskoj zajednici. Zvanični tekst Mešihata o istoriji Mevluda navodi upravo rođenje, Mi'radž, prvu Objavu i Hidžru kao važne sadržaje mevludskih spjevova.
Važno je, međutim, napraviti razliku između samog rođenja Poslanika i kasnije razvijenog običaja njegovog javnog obeležavanja. Kako navodi zvanični portal Mešihata Islamske zajednice u Srbiji u tekstu posvećenom istoriji Mevluda, Muhamed za života nije obeležavao svoj rođendan, niti su to činili njegovi ashabi. Javno obeležavanje Mevluda razvijalo se kasnije u različitim delovima islamskog sveta i vremenom dobilo različite lokalne oblike.
Wikipedia/Boki
Džamija
Od učenja mevluda do ilahija, kasida i šerbeta
U Srbiji, posebno među muslimanima Sandžaka, Mevlud je duboko povezan sa lokalnom verskom i kulturnom tradicijom.
Jedan od najprepoznatljivijih delova svečanosti jeste učenje ili recitovanje mevludskog spjeva. Na ovim prostorima posebno je značajan spjev hafiza Saliha Gaševića. Mešihat navodi da je njegov mevlud na bosanskom jeziku štampan u Skoplju 1878. godine i da je upravo njegovo širenje doprinelo tome da učenje mevluda postane raširena praksa među muslimanima Bosne i Sandžaka. Prema istom izvoru, Gašević je na bosanski jezik preveo i prepjevao mevludski spjev Sulejmana Čelebije.
Svečanosti mogu biti obogaćene učenjem Kur'ana, salavatima, ilahijama i kasidama, kao i prigodnim predavanjima o životu i učenju Muhameda. Mešihat navodi da su se mevludske svečanosti vremenom obogaćivale različitim sadržajima, uključujući ilahije i kaside.
Posebno mesto u tradiciji zauzima i šerbe. Zvanična istorija Mevluda koju je objavio Mešihat beleži da se u pojedinim sandžačkim krajevima, naročito u Polimlju, na mevludskim okupljanjima vernicima deli slatko šerbe, dok se deci daju slatkiši i pokloni.
To je deo šireg običaja da versko okupljanje bude praćeno gostoprimstvom, deljenjem hrane i slatkiša i zajedničkim druženjem.
Mevlud se ne održava samo u džamijama
Ovaj običaj u Sandžaku nije vezan isključivo za 12. rebiul-evel, koji ove godine pada 25. avgusta. Prema zvanično objavljenom tekstu Mešihata, mevludi se organizuju i kao porodična i kućna okupljanja povodom važnih događaja, poput sklapanja braka, rođenja deteta, sunećenja ili useljenja u novi dom. Mevlud se može organizovati i u drugim prilikama tokom godine.
Zbog toga Mevlud istovremeno ima versku, porodičnu i društvenu dimenziju. Džamija je mesto zajedničke molitve i učenja, dok kućni mevlud okuplja porodicu, rodbinu i prijatelje.
Magnific/azerbaijan_stockers
Šerbe
Kako će Mevlud biti obeležen u Srbiji 2026. godine?
Mešihat Islamske zajednice u Srbiji do 25. avgusta nije objavio zvaničnu najavu jedne centralne mevludske svečanosti. To, međutim, ne znači da se praznik neće obeležavati.
Ovogodišnji Mevlud dolazi u posebno značajnom trenutku za muslimane u Srbiji. Vernici ga dočekuju nakon istorijskog dogovora kojim je započeto obnavljanje jedinstva Islamske zajednice, posle gotovo dve decenije institucionalne podele. Povelja o jedinstvu potpisana je 14. avgusta u Novom Pazaru, a njome je predviđeno da imami, džemati i zaposleni u ustanovama koji su do tada delovali izvan sistema Islamske zajednice u Srbiji pristupe jedinstvenoj Islamskoj zajednici. U Povelji se izričito navodi cilj okončanja dvodecenijske podeljenosti i obnove jedinstva.
Već nekoliko dana kasnije počelo je praktično objedinjavanje rada na terenu. U Sjenici je 17. avgusta održan prvi zajednički sastanak svih imama tamošnjeg medžlisa nakon 19 godina, a na sastanku je posebno istaknut značaj jedinstva, međusobnog poverenja i zajedničkog delovanja.
Mevlud tako i ove godine ostaje praznik sećanja na rođenje Poslanika, ali i vreme kada se vernici okupljaju, slušaju kazivanja o njegovom životu, uče i pevaju u njegovu čast, dele radost sa drugima i obnavljaju osećaj pripadnosti zajednici.
Prvi dan meseca muharema donosi priliku vernicima za molitvu, razmišljanje i duhovnu obnovu, uz poruke o strpljenju, žrtvi i poverenju u Boga koje ovaj značajan datum nosi kroz generacije.
U islamskoj tradiciji Isus Hristos poznat je kao Isa, alejhi selam, jedan od najvećih Božijih poslanika, a Kuran govori o njegovom čudesnom rođenju, majci Merjemi i posebnoj ulozi koju će imati pred kraj vremena.
Ispisivanje ustaških simbola na muslimanskom mezarju u Livnu osudili su Međureligijsko veće BiH i Muftijstvo mostarsko, dok policija traga za počiniocima i istražuje okolnosti incidenta.
Pojam koji se često vezuje za sukobe i nasilje vekovima izaziva rasprave, ali islamska tradicija o njemu govori mnogo složenije nego što se često prikazuje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Miholjske zadušnice i Svetog mučenika Kalistrata po starom kalendaru, dok po novom proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju. Katolička crkva obeležava Svetog Franju Bordžiju, Jevreji obeležavaju Šabat Berešit, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Svetogorski starac podseća da pravoslavni duhovni život ne podrazumeva bekstvo od iskušenja, već istrajnost u borbi protiv greha, pokajanje i neprestano okretanje Bogu.
Prijave se podnose isključivo elektronski, uz obaveznu dokumentaciju i preporuku parohijskog sveštenika, a rezultati konkursa biće objavljeni krajem novembra 2026. godine.
Jedni na groblje odlaze baš tog dana i naručuju parastos, dok drugi smatraju da za tim nema potrebe. Sveštenik objašnjava šta je u ovakvoj situaciji najvažnije.
Ispod površine akumulacije ponovo su se pojavili ostaci starog Karakurta, sela koje je potopljeno, a čiji verski objekti svedoče o zajedničkom životu muslimana i hrišćana.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
U svetinji u Ilajnu, gde su ga dočekali monasi i brojni vernici, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Božjem promislu, duhovnim korenima Srba u Australiji i svetinjama koje čuvaju veru daleko od otadžbine.