ZAŠTO MUSLIMANI ZA ALAHA KORISTE 99 RAZLIČITIH IMENA: Ovo je spisak koji milioni vernika znaju napamet
Svaki pojam predstavlja jednu osobinu, od milosti do apsolutne moći, stvarajući jedinstven sistem razumevanja Boga u islamskoj tradiciji.
Prvi dan meseca muharema donosi priliku vernicima za molitvu, razmišljanje i duhovnu obnovu, uz poruke o strpljenju, žrtvi i poverenju u Boga koje ovaj značajan datum nosi kroz generacije.
Muslimani danas, 16. juna 2026. godine, obeležavaju početak nove hidžretske godine 1448. Prvi dan meseca muharema označava početak islamske lunarne godine i podseća vernike na jedan od najvažnijih događaja u istoriji islama, Hidžru, odnosno preseljenje poslanika Muhameda iz Meke u Medinu.
Početak hidžretske godine nije vreme velikih proslava, već dan koji muslimani provode u molitvi, sećanju i razmišljanju o porukama koje nosi Hidžra. Vernici ovaj dan koriste kao priliku da preispitaju svoja dela, učvrste svoju veru i podsete se vrednosti koje se povezuju sa ovim događajem, kao što su istrajnost, žrtva i poverenje u Boga.
Hidžra se dogodila 622. godine, kada je poslanik Muhamed sa svojim sledbenicima napustio Meku i preselio se u Medinu. Ovaj događaj predstavlja prekretnicu u istoriji islama, jer je tada muslimanska zajednica dobila mogućnost da slobodno razvija svoj verski, društveni i zajednički život.
Za muslimane Hidžra nije samo istorijski događaj koji govori o preseljenju iz jednog grada u drugi. Ona predstavlja simbol promene, istrajnosti i spremnosti čoveka da zbog vere podnese teškoće i započne novi put. Sećanje na Hidžru podseća vernike da svaki pravi preobražaj počinje unutrašnjom odlukom i spremnošću da se istraje u dobru.
Islamski kalendar, poznat kao hidžretski kalendar, zasniva se na kretanju Meseca. Godina ima dvanaest meseci i traje približno 354 ili 355 dana, zbog čega se islamski praznici svake godine pomeraju u odnosu na datume gregorijanskog kalendara.
Za početak islamskog računanja vremena nije uzeto rođenje poslanika Muhameda, već Hidžra. Odluku da se upravo ovaj događaj uzme kao početak kalendara doneo je drugi islamski halifa Omer ibn el-Hattab. Tako je 622. godina postala prva godina islamske ere.
Izbor Hidžre za početak kalendara imao je duboko značenje. Ona je označila trenutak kada je muslimanska zajednica izašla iz perioda progona i nesigurnosti i započela novu etapu svog razvoja u Medini.
Mesec muharrem, kojim počinje nova hidžretska godina, zauzima posebno mesto u islamskoj tradiciji. On je jedan od četiri sveta meseca u islamu, a njegovo ime nosi značenje nečega što je sveto i čemu se ukazuje posebno poštovanje.
Tokom muharrema muslimani posebno obraćaju pažnju na molitvu, dobra dela i negovanje mira. Ovaj mesec ih podseća na važnost duhovne discipline i odgovornosti prema Bogu i drugim ljudima.
Poseban značaj ima deseti dan muharrema, poznat kao Ašura. Taj dan ima važno mesto u islamskoj tradiciji i povezuje se sa različitim događajima iz verske istorije. Mnogi muslimani ga obeležavaju postom, molitvom i sećanjem na poruke vere, strpljenja i istrajnosti.
Ašura će u 1448. hidžretskoj godini biti obeležena krajem juna 2026. godine, a tačan datum može se razlikovati u zavisnosti od načina na koji pojedine islamske zajednice određuju početak meseca.
Početak nove hidžretske godine za muslimane predstavlja priliku da zastanu i razmisle o svom životu, postupcima i odnosu prema Bogu i ljudima.
Hidžra podseća vernike da se prava promena ne odnosi samo na spoljne okolnosti, već pre svega na čovekovu unutrašnju odluku da bude bolji, istrajniji i bliži veri.
Sećanje na put poslanika Muhameda iz Meke u Medinu i danas nosi poruku nade i ohrabrenja. Ono govori o snazi vere, strpljenju u teškoćama i mogućnosti novog početka.
Muslimani širom sveta danas obeležavaju početak 1448. hidžretske godine molitvom, učenjem i željama za mirom, zdravljem, slogom i Božjom milošću. Za vernike ovaj dan nije samo promena datuma, već podsetnik na vrednosti koje treba čuvati tokom cele godine.
Svaki pojam predstavlja jednu osobinu, od milosti do apsolutne moći, stvarajući jedinstven sistem razumevanja Boga u islamskoj tradiciji.
Najveće muslimansko hodočašće ove godine odvija se uz ratne tenzije, upozorenja zapadnih vlada i pojačane bezbednosne mere u Saudijskoj Arabiji.
Dok sukobi i nestabilnost i dalje potresaju region, milioni vernika pristižu u Meku, gde je večeras zvanično počeo hadž i gde se odvija jedno od najvećih okupljanja na planeti.
Jedan od najvažnijih praznika u islamu donosi dane molitve, darivanja i porodičnog okupljanja, a posebnu pažnju privlače tradicionalne čestitke i običaji koji se vekovima prenose među muslimanima.
One igraju važnu ulogu u životu svakog muslimana.
Praznik rođenja poslanika Muhameda obeležava se uz mevludske spjevove, salavate, ilahije i kaside, a ovogodišnja okupljanja dolaze nakon dogovora o obnovi jedinstva Islamske zajednice posle gotovo dve decenije podele.
Pojam koji se često vezuje za sukobe i nasilje vekovima izaziva rasprave, ali islamska tradicija o njemu govori mnogo složenije nego što se često prikazuje.
Ispisivanje ustaških simbola na muslimanskom mezarju u Livnu osudili su Međureligijsko veće BiH i Muftijstvo mostarsko, dok policija traga za počiniocima i istražuje okolnosti incidenta.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Imam iz Bujanovca, koji gotovo tri decenije predvodi romsku muslimansku zajednicu, biće zadužen za vernike u Srbiji i dijaspori.
Četvorogodišnja saradnja sa čuvenim londonskim klubom Fabric izazvala je oštre kritike, dok iz hrama poručuju da žele da privuku novu publiku i istorijski prostor približe onima koji ga inače ne posećuju.
Iz dva verska objekta prijavljene krađe novca, dok se za počiniocem krađe u Uroševcu još traga.
Nad njegovim svetih moštiju, prema predanju, dogodila su se mnoga iscelenja bolesnih.
Dobro delo gubi svoj pravi smisao kada čovek počne da ga čini zbog sebe.
Sveti oci su uvek naglašavali da, ma kakvo dete da je, ne treba ga posmatrati kao problem koji treba "slomiti“, već kao ličnost koju treba oblikovati.
Duša poseduje svojevrsni duhovni mehanizam upravljanja telom, a kao primer za to je fantomski bol, tvrdi otac Danil.
Jedni na groblje odlaze baš tog dana i naručuju parastos, dok drugi smatraju da za tim nema potrebe. Sveštenik objašnjava šta je u ovakvoj situaciji najvažnije.
Patrijarh srpski razgovarao je sa predsednikom slovenačke vlade o položaju Crkve, slobodi veroispovesti i odnosima države i verskih zajednica, na dan kada je obeleženo 90 godina od osnivanja crkve Svetih Kirila i Metodija.
U svetosavskoj tradiciji i istoriji SPC, ekshumacija ima i poseban značaj kada je reč o obretenju moštiju svetitelja.