Četvorogodišnja saradnja sa čuvenim londonskim klubom Fabric izazvala je oštre kritike, dok iz hrama poručuju da žele da privuku novu publiku i istorijski prostor približe onima koji ga inače ne posećuju.
Katedrala Svetog Pavla u Londonu, jedna od najpoznatijih hrišćanskih crkava u Velikoj Britaniji i sedište Londonske biskupije Engleske crkve, sklopila je četvorogodišnje partnerstvo sa čuvenim londonskim klubom Fabric, koji će od 2026. do 2030. godine organizovati koncerte savremene muzike u njenom prostoru. Prvi događaj najavljen je za 29. oktobar, a iz katedrale poručuju da žele da privuku novu publiku i omoguće ljudima koji možda nikada ranije nisu posetili ovu crkvu da je upoznaju iz drugačije perspektive.
Iako nije reč o klasičnoj diskoteci niti će se koncerti održavati u kripti, odluka je izazvala brojne kritike. Fabric je jedan od najpoznatijih londonskih klubova elektronske i savremene muzike, pa se postavlja pitanje koliko je ovakav program primeren prostoru čija je osnovna svrha vekovima bila molitva i bogosluženje. Katedrala je i ranije bila domaćin savremenim muzičkim izvođačima, među kojima su bili Ri Eks i Peti Smit, ali novo partnerstvo predstavlja dugoročniji korak.
Crkva nije samo istorijska građevina
Hrišćanstvo nikada nije bilo protiv umetnosti. Naprotiv, upravo su crkve vekovima bile mesta na kojima su nastajala velika muzička, arhitektonska i likovna dela. Međutim, crkva nije samo prostor izuzetne akustike niti istorijska građevina koju je moguće koristiti za različite kulturne sadržaje. Ona je, pre svega, mesto molitve, bogosluženja i susreta čoveka sa Bogom.
Zato pitanje nije samo da li savremena muzika sme da se čuje u crkvi, već i šta se događa kada se crkveni prostor koristi za sadržaje koji nisu povezani sa njegovom osnovnom namenom. Obrazloženje da će koncerti privući ljude koji inače ne bi došli u katedralu ima svoju logiku. Ipak, ostaje pitanje da li će ti ljudi u njoj zaista otkriti hrišćansku poruku ili će je doživeti samo kao impresivnu scenografiju za muzički događaj.
Tu se otvara šira dilema: da li Crkva treba da prilagođava svoje prostore savremenoj kulturi kako bi joj se približila ili bi trebalo da sačuva njihovu svetost i posebnu namenu?
Muzika pod kupolom, a grobovi velikana u kripti
Dodatnu težinu priči daje činjenica da su u kripti Katedrale Svetog Pavla sahranjene neke od najznačajnijih ličnosti britanske istorije, među njima admiral Horatio Nelson i vojvoda od Wellingtona. Nelsonov grob nalazi se ispod centralne kupole, u glavnom prostoru katedrale u kojem će se održavati najavljeni koncerti.
Zbog toga su reagovali predstavnici Nelson Society. Peregrine Hood, predsednik društva i potomak Nelsonovog starijeg brata, kritikovao je odluku katedrale i ocenio da je takva upotreba prostora uvredljiva za sećanje na admirala. Hood je rekao da je reč o svojevrsnom „igranju na Nelsonovom grobu“.
Važno je, međutim, naglasiti da publika neće biti u kripti niti će se koncerti održavati među grobnicama. Kritika se odnosi na to što će se muzički program odvijati u glavnom prostoru katedrale, neposredno iznad mesta na kojem počivaju Nelson i druge istorijske ličnosti.
Zbog svega toga, ova odluka otvara mnogo šire pitanje od jednog koncerta. Reč je o granici između svetog prostora i sadržaja koji pripada svetu zabave. Katedrala Svetog Pavla želi da kroz muziku privuče novu publiku, što može biti prilika da ljudi ponovo otkriju prostor vere. Ali postoji i opasnost da katedrala postane samo još jedna prestižna londonska lokacija za događaje, dok njena duhovna dimenzija ostaje u drugom planu.
Na kraju ostaje pitanje koje nije važno samo za London: da li se čovek približava svetinji zato što je ona sveta ili svetinja mora da postane zabavna da bi čovek poželeo da joj priđe?
Performans ispred katedrale Svetog Pavla otvorio je oštru raspravu o granicama hrišćanske poruke, političkog aktivizma i dubokog sukoba levice i desnice u Britaniji.
Političar iz Liverpula, odrastao u katoličkoj porodici irskih korena, ušao je u istoriju zemlje u kojoj su premijersku funkciju vekovima uglavnom obavljali anglikanci.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Dok se snimci šire društvenim mrežama, predsednik Sabora Islamske zajednice Srbije objašnjava zašto je sporno glasanje izazvalo podele među vernicima i upozorava na posledice višegodišnjih nesuglasica.
Kanonsko pravo precizno uređuje prenos vlasti posle smrti ili ostavke pape, ali šta se događa kada poglavar Katoličke crkve privremeno nije u stanju da obavlja svoje dužnosti?
Istorijska svetinja vekovima je čuvala tragove vere i kulture Malopoljske, a sada je u velikom požaru nestala zajedno sa dragocenim istorijskim enterijerom.
Dok se snimci šire društvenim mrežama, predsednik Sabora Islamske zajednice Srbije objašnjava zašto je sporno glasanje izazvalo podele među vernicima i upozorava na posledice višegodišnjih nesuglasica.
Otac Lino Zateli trebalo je da napusti zajednicu kojoj je bio posvećen gotovo četvrt veka, dok su se vernici usprotivili njegovom premeštaju i prikupili nekoliko stotina potpisa kako bi ostao u parohiji.
Kratka rečenica kojom muslimani počinju mnoge svakodnevne aktivnosti nosi duboko duhovno značenje i podseća vernike na Božju milost, pomoć i blagoslov.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Od neprestane potrage za sigurnošću i zadovoljstvom do tišine, molitve i prihvatanja sopstvenog Krsta, put izlaska iz unutrašnjeg nemira počinje tamo gde savremeni čovek najmanje očekuje.
Viktorija Sinis je nekada verovala da joj takav način života donosi slobodu i finansijsku sigurnost, a onda je donela odluku koja joj je promenila život.
Ispod površine akumulacije ponovo su se pojavili ostaci starog Karakurta, sela koje je potopljeno, a čiji verski objekti svedoče o zajedničkom životu muslimana i hrišćana.
Hristovo učenje nije bilo i nije ni danas prilagođeno ljudskim željama, već je pozivalo i poziva na promenu iznutra, što savremenom čoveku nimalo ne odgovara.
Dok se snimci šire društvenim mrežama, predsednik Sabora Islamske zajednice Srbije objašnjava zašto je sporno glasanje izazvalo podele među vernicima i upozorava na posledice višegodišnjih nesuglasica.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.