NIKAD NE ZADRŽAVAJTE ONO ŠTO SLUČAJNO NAĐETE! Dobro pročitajte upozorenje Svetog Grigorija Palame!
Gledajući tuđe imanje, položaj, ugled ili bogatstvo, mnogi zaboravljaju da svako nosi svoj krst, svoje borbe i svoj put pred Bogom.
Dobro delo gubi svoj pravi smisao kada čovek počne da ga čini zbog sebe.
Milosrđe je jedna od temeljnih vrednosti hrišćanskog života i izraz ljubavi prema bližnjem.
U pravoslavlju, čovek je pozvan da pomaže drugome, da deli sa onim koji nema, da uteši onoga koji pati i da učini dobro bez očekivanja nagrade.
Milosrđe zato nije samo materijalna pomoć, već način na koji vernik pokazuje ljubav prema drugom čoveku.
Čovek može pomoći siromašnom, dati novac, nahraniti gladnog ili učiniti dobročinstvo, a da istovremeno u sebi očekuje zahvalnost i divljenje. Tada se u dobro delo upliću sujeta i gordost, pa ono što je trebalo da bude izraz ljubavi prema bližnjem, postaje način uzdizanja sopstvenog ega.
Zato pravoslavna duhovnost poziva na milosrđe koje nije praćeno potrebom za javnim priznanjem. Hrišćanin je pozvan da čini dobro i onda kada niko ne zna za njegovo delo, bez želje da sebe predstavi kao boljeg i pobožnijeg od drugih.
U Jevanđelju se upravo na takav odnos prema milosrđu ukazuje kroz poziv da se dobročinstvo ne čini radi ljudske pohvale. Čovek treba da čuva svoje srce od pomisli da je zbog učinjenog dobra postao vredniji od drugih.
Istinska dobrota podrazumeva i unutrašnju borbu sa sujetom. Što je delo veće, veća može biti i opasnost da čovek počne da se njime hvali. Zato je važno da i u činjenju dobra ostane smiren i da ono što čini usmeri prema Bogu, a ne prema sopstvenoj slavi.
O toj opasnosti govorio je i starac Porfirije, ukazujući da čovek koji dobra dela čini radi pokazivanja pred drugima, ostaje bez njihovog pravog duhovnog smisla:
"Kada nešto činimo da bismo se pokazali pred drugima, postajemo duhovno prazni. Šta god da činimo, činimo to nesebično, da bismo ugodili Bogu – bez egoizma, bez gordosti i bez sujete..."
Bonus video
Gledajući tuđe imanje, položaj, ugled ili bogatstvo, mnogi zaboravljaju da svako nosi svoj krst, svoje borbe i svoj put pred Bogom.
Bio je rok muzičar koji je tragao za smislom kroz različite filozofije i duhovne pravce, a danas je vladika Temistoklis i u Africi pomaže hiljadama ljudi gradeći škole, crkve i mesta nade za one kojima je pomoć najpotrebnija.
Najveća zabluda savremenog sveta jeste sigurnost u "novo sutra".
Sestre iz Manastira Svete Liidje obilaze srpske svetinje, a u Beogradu su se susrele sa Tamarom Vučić i podsetile na godine kada su njihove manastirske kapije bile otvorene za prognane i ratnu siročad.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Svetom arhijerejskom liturgijom, uz sasluženje arhijereja iz tri pomesne crkve, odata je počast duhovniku čija su ljubav prema narodu i apostolska revnost ostavili neizbrisiv trag.
General Aleksus G. Grinkevič i komandant KFOR-a Robert Vergori razgovarali su sa mitropolitom o bezbednosti srpskog naroda, očuvanju manastira Visoki Dečani i uslovima za trajni mir na Kosovu i Metohiji.
Bio je lekar, izučavao je grčku filozofiju, propovedao Hristovu reč i, prema crkvenom predanju, naslikao prve ikone Majke Božje.
Prva i najčešća greška odnosi se na trenutak Svete liturgije kada sveštenik poziva oglašene da priklone glave Gospodu.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Gotovo dve decenije čekalo se da bude određena lokacija za podizanje svetinje, za šta se posebno zalagao blaženopočivši mitropolit Amfilohije.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Pravoslavna duhovnost nas uči da je bližnji u nevolji zapravo živa ikona Božija - on je ispit naše vere koji se pojavljuje onda kada ga najmanje očekujemo.
Veče je, kako je naglešeno, prilika da se čovek udalji od svakodnevne žurbe i u miru razmotri događaje koji su obeležili protekli dan.
U pravoslavlju se pokajanje ne svodi na izgovorene reči niti na obećanje da se određeni greh više neće ponoviti.
U Jevanđelju se vernicima skreće pažnja na to da pred Bogom nije najvažnije koliko je čovek naučio i koliko godina ima, već kakvo mu je srce.
Prva i najčešća greška odnosi se na trenutak Svete liturgije kada sveštenik poziva oglašene da priklone glave Gospodu.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
Jerej Andrej Efanov objašnjava zašto vernici ne treba da strahuju zbog ugašene voštanice i šta je suština molitve u pravoslavlju.
Prva i najčešća greška odnosi se na trenutak Svete liturgije kada sveštenik poziva oglašene da priklone glave Gospodu.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Bliski saradnik patrijarha Irineja i Porfirija, ipođakon Vladimir Jelić ostavio je iza sebe suprugu i četvoro dece, a život posvetio Crkvi i porodici.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.