CRKVENI KALENDAR ZA SEPTEMBAR 2026.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 9. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Za Srpsku pravoslavnu crkvu, 14. septembar po novom kalendaru (1. septembar po starom),nije samo još jedan datum u kalendaru. Toga dana počinje nova crkvena godina, a vernici se na bogosluženjima mole za blagoslov vremena koje je pred njima. Ovaj praznik poznat je kao Načalo indikta i u sebi čuva tragove drevnog načina računanja vremena, ali i duboku hrišćansku poruku o vremenu kao Božjem daru.
Dok građanska godina počinje u januaru, Crkva svoj novi godišnji krug započinje u septembru. Tada se u hramovima upućuju molitve Bogu za blagoslov godine koja dolazi, za rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha, mir i dobro svih ljudi.
Prvi vaseljenski sabor odredio je da crkvena godina počinje 1/14. septembra. Sveta Crkva ovaj dan molitveno praznuje kao Načalo indikta, praznik koji povezuje drevnu istoriju računanja vremena sa hrišćanskim shvatanjem godine kao dara Božjeg.
Reč „indikt“ potiče od latinske reči indictio, kojom je označavan ukaz ili odredba na osnovu koje su u Rimskom carstvu određivane poreske obaveze stanovništva. Ovakav način računanja vremena bio je vezan za petnaestogodišnje periode.
Od vremena rimskog cara Adrijana, koji je vladao od 117. do 138. godine, svakih petnaest godina vršena je procena imovine, a zatim su posebnim ukazom određivane poreske obaveze koje je svaki stanovnik imao prema rimskoj državi.
Prikupljena sredstva od poreza, između ostalog, služila su za izdržavanje rimskih vojnika, čija je služba trajala petnaest godina.
Vremenom je reč „indikt“ dobila šire značenje. Počela je da se koristi kao jedinica za računanje vremena, određivanje istorijskih događaja i datiranje pojedinih dokumenata.
Od 312. godine njome je označavan i početak nove godine, koji je tada obeležavan 23. septembra, na dan jesenje ravnodnevice, kada je proslavljan i rođendan rimskog imperatora Oktavijana Avgusta. Od 462. godine početak godine obeležavan je 1. septembra, pa se početak novog godišnjeg ciklusa podudario sa početkom meseca.
Načalo indikta kao crkveni praznik ima veoma staru tradiciju. Pominje se u Vasilijevom minologiju iz 10. veka, gde je zabeleženo da je Gospod Isus Hristos hrišćanima darovao ovaj sveti praznik i da mu, revnosno ga proslavljajući, blagodarimo.
Ovo svedočanstvo govori o drevnosti proslavljanja Načala indikta. Pojedini liturgičari pretpostavljaju da je običaj proslavljanja ovog praznika ustanovljen još u 4. ili 5. veku. Ipak, najstarija relevantna svedočanstva o njegovom bogoslužbenom proslavljanju potiču iz 8. veka, iz spisa Svetog Teodora Studita.
Tako je praznik koji je nastao na temeljima drevnog načina računanja vremena vremenom dobio svoje posebno mesto u životu Crkve. Njegova poruka nije vezana samo za početak novog godišnjeg ciklusa, već i za odnos čoveka prema vremenu koje mu je dato.
Služba Načala indikta posebno otkriva smisao ovog praznika. Početak nove crkvene godine nije samo promena datuma, već trenutak kada se Crkva zahvaljuje Bogu za sve što je prošlo i moli za blagoslov onoga što tek dolazi.
U bogoslužbenim pesmama vernici mole Gospoda da blagoslovi „venac novog leta blagosti Njegove“. Od Boga, koji je stvorio „dane i noći, vreme i godine“, traži se da osveti i blagoslovi novi godišnji krug.
Moli se i za plodnost zemlje i „blagorastvorenje vazduha“, ali i za mir, zdravlje i zaštitu ljudi. U tim molitvama jasno se vidi da Pravoslavna crkva vreme ne posmatra samo kao niz dana koji prolaze. Svaka nova godina predstavlja i novi dar, novu priliku i novo vreme koje čovek treba da ispuni dobrim.
Zato je Načalo indikta ujedno i praznik zahvalnosti. U službi praznika vernici zahvaljuju Gospodu za dobra koja im je već podario, ali istovremeno mole da ih kroz godinu koja dolazi prati Njegov blagoslov.
Posebno mesto u prazničnoj službi ima Jevanđelje o Hristovom odlasku u nazaretsku sinagogu. Tamo je Gospod pročitao reči proroka Isaije:
„Duh Gospodnji je na Meni, zato Me pomaza da blagovestim siromasima; posla Me da iscelim skrušene u srcu; da propovedam zarobljenima da će biti pušteni, i slepima da će progledati; da oslobodim potlačene i da propovedam prijatnu godinu Gospodnju.“
Ove reči daju posebnu dubinu prazniku. „Prijatna godina Gospodnja“ nije samo oznaka novog perioda koji počinje. Ona govori o vremenu Božje milosti, oslobođenja i isceljenja.
Zbog toga početak crkvene godine ima i snažnu duhovnu poruku. Pred vernicima nije samo novi niz meseci i datuma, već nova prilika za molitvu, pokajanje, praštanje, ljubav i činjenje dobra.
Crkvena nova godina označava početak godišnjeg bogoslužbenog kruga. Tokom njega smenjuju se praznici kojima Crkva iz godine u godinu čuva sećanje na najvažnije događaje iz istorije spasenja, kao i uspomenu na svetitelje koji su svojim životom svedočili veru.
Prvi praznik u tom novom krugu jeste Rođenje Presvete Bogorodice, Mala Gospojina, koji se proslavlja 21. septembra po novom kalendaru.
Od današnjeg Načala indikta pred vernicima se tako otvara novi put kroz crkvenu godinu. Jedan praznik vodi ka drugom, a svaki od njih donosi svoju poruku, molitvu i podsećanje na Hrista, Presvetu Bogorodicu i svetitelje.
Zato početak crkvene godine nije samo datum u kalendaru. Crkva ga dočekuje molitvom i zahvalnošću, podsećajući vernike da vreme koje im je dato nije nešto što se podrazumeva, već dar koji treba primiti sa zahvalnošću i ispuniti smislom.
Na dan Načala indikta zato se ne slavi samo početak novog vremenskog ciklusa. Crkva moli Boga da blagoslovi godinu pred nama, zemlju i vazduh, domove i porodice, svakodnevni život i rad, ali i da čoveku podari snagu da kroz novo vreme ide sa verom, nadom i zahvalnošću.
BONUS VIDEO
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 9. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Jedni su podizali i obnavljali svetinje, drugi se odricali visokih položaja i birali samoću, a jedan je zbog vere završio na vešalima, ostavljajući iza sebe priče koje i danas pamti Crkva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Crkvenu Novu godinu i Prepodobnog Simeona Stolpnika po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Vozdviženje časnog i životvornog Krsta. Katolička crkva obeležava praznik Uzvišenja Svetog Krsta, dok Jevreji danas obeležavaju post Gedalije, a muslimani nemaju veliki praznik.
Njihov spomen vezivao se za obnovljeni hram u Jasenovcu osamdesetih godina i kalendare Slobodne mitropolije u Novoj Gračanici, a zatim je odlukom Svetog arhijerejskog sabora iz 2010. godine ustanovljen za celu Srpsku pravoslavnu crkvu.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Jedan od najpoštovanijih pravoslavnih podvižnika, upozoravao je da će se presudna razlika između onih koji će prepoznati obmanu i onih koji će joj poverovati pokazati tamo gde je mnogi najmanje traže.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Brojni vernici okupili su se na molitvi, a u temelje je položena povelja koja će svedočiti o početku izgradnje nove crkve.
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Posle burnih reakcija na besedu "Ratko Mladić - tragični heroj", iguman Manastira Ribnica povukao se iz javnosti.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Patrijarh Porfirije i iguman Jefrem saopštili su radosnu vest tokom razgovora koji su hiljade vernika pratile uživo.
Brak u pravoslavnoj crkvi ima mnogo dublje značenje od samog ozvaničenja ljubavne veze.
Rimski vojnik prisustvovao je raspeću na Golgoti, a kada je posvedočio vaskrsenju, njegovi protivnici pokušali su da ga ućutkaju.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
Sveta Petka rođena je u Epivatu, gradu između Silinavrije i Carigrada, u imućnoj i pobožnoj porodici srpskog porekla.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Rimski vojnik prisustvovao je raspeću na Golgoti, a kada je posvedočio vaskrsenju, njegovi protivnici pokušali su da ga ućutkaju.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
U pravoslavlju se pokajanje ne svodi na izgovorene reči niti na obećanje da se određeni greh više neće ponoviti.