Na praznik Prenosa moštiju Svetog kneza Lazara okupili su se mitropoliti, sveštenstvo, monahinje, monasi i gosti iz više eparhija, a jubilej je obeležen svetom liturgijom, predstavljanjem životopisa znamenitih igumanija i dragocenog zapisa srpskog crkvenog pojanja.
Na praznik Prenosa moštiju Svetog kneza Lazara, Manastir Ravanica bio je mesto velikog duhovnog sabranja, molitve i sećanja na generacije monahinja koje su kroz gotovo čitav vek čuvale ovu svetinju. U zadužbini Svetog kneza Lazara, podignutoj 1375. godine, svečano je obeležena 95. godišnjica monaške zajednice ravaničkog sestrinstva.
Svetu liturgiju služili su mitropoliti braničevski Ignatije, vranjski Pahomije i timočki Ilarion, uz sasluživanje brojnih sveštenika i sveštenomonaha. Ravanička crkva i manastirska porta bile su ispunjene stotinama monahinja, monaha i gostiju koji su u ovu svetinju pristigli iz više eparhija Srpske Pravoslavne Crkve.
Ovo sabranje bilo je prilika da se obeleži važan jubilej, ali i da se podseti na mesto koje Ravanica zauzima u duhovnoj istoriji srpskog naroda. U ovoj svetinji, koja je vekovima povezana sa Svetim knezom Lazarom, monaški život i danas se odvija kroz molitvu, poslušanje, trud i čuvanje nasleđa prethodnih pokolenja.
Ravanica i monaško nasleđe Svetog kneza Lazara
Posle svete liturgije, u porti manastira održan je prvi deo promocije izdanja Manastira Ravanice posvećenih znamenitim igumanijama ove svetinje.
Prigodnom uvodnom rečju i blagoslovom obratio se mitropolit braničevski dr Ignatije. On je istakao da su monahinje u Ravanici u stalnom podvigu, jer svojim trudom i revnovanjem u molitvi čuvaju i unapređuju manastir, ali i neguju crkveno pojanje.
Upravo se u tome ogleda jedan od važnih zadataka ravaničkog sestrinstva. Život u svetinji podrazumeva svakodnevnu brigu o manastiru, ali i čuvanje predanja koje su prethodne generacije ostavile svojim naslednicama.
Na promociji su predstavljene knjige „Životopis shi-igumanije Jefimije“ i „Život i dela shi-igumanije Gavrile“. O njima je govorio protojerej-stavrofor dr Miloš Vesin, nazvavši obe igumanije srpskim heroinama i duhovnim stubovima. Tom prilikom prisetio se i svojih susreta sa njima i njihovog prijateljstva.
Njihovi životopisi predstavljeni su kao svedočanstva o životu dve značajne monahinje, ali i kao deo šire istorije Ravanice i njenog sestrinstva.
Duhovno nasleđe igumanije Jefimije stiglo i do Amerike
Posebnu pažnju privuklo je izlaganje na temu „Od Ravanice do Amerike: duhovno nasleđe igumanije Jefimije“, o kojoj je nadahnuto govorio prezviter Turdo Kvals iz Kanzas Sitija.
Priča o igumaniji Jefimiji tako je sagledana i izvan granica same Ravanice. Duhovno nasleđe koje nastaje u srpskim manastirima može da pronađe put do ljudi i zajednica koje se nalaze daleko od mesta u kojem je nastalo, čuvajući vezu sa verom, molitvom i crkvenim predanjem.
Istorija monaškog života u Ravanici predstavljena je kroz temu „Monaštvo manastira Ravanice kroz istoriju“, o kojoj je govorio prof. dr Oliver Tomić sa Akademije za umetnost i dizajn u Beogradu.
O mestu monaštva u savremenom svetu govorio je i arhimandrit Sava, iguman manastira Visoki Dečani, na temu „Doslednost u monaškom činu pred izazovima savremenog sveta“.
Monaštvo se i danas suočava sa izazovima savremenog društva, ali njegov osnovni poziv ostaje isti: molitva, poslušanje i podvig. Upravo je o potrebi za doslednošću govorio arhimandrit Sava, ukazujući na značaj monaškog života u vremenu koje pred čoveka postavlja brojne izazove.
U Ravanici se čuva i predanje srpskog crkvenog pojanja
Svečanost je nastavljena drugim delom promocije, tokom kojeg su predstavljeni notni zbornik i audio-izdanje „Srpsko narodno crkveno pojanje: praznične pesme u pojanju sestrinstva manastira Ravanice“.
O ovom značajnom izdanju govorile su doc. dr Marina Marković sa Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu i dr Nataša Marjanović iz Muzikološkog instituta SANU, dok je u programu učestvovao i dirigent hadži Jakov Milutinović.
Predstavljanje zbornika i audio-izdanja pokazalo je još jedan važan deo života ravaničkog sestrinstva. Pojanje u pravoslavnom bogosluženju nije samo muzički izraz, već sastavni deo molitvenog života Crkve. Zbog toga zapisivanje i čuvanje prazničnih pesama koje pevaju monahinje Ravanice predstavlja i način da se jedno dragoceno crkveno i kulturno nasleđe sačuva za buduće naraštaje.
Jubilej 95 godina postojanja ravaničkog sestrinstva okupio je u svetinji Svetog kneza Lazara monahinje, monahe, sveštenstvo, predavače i goste iz više eparhija. Bio je to dan posvećen molitvi, sećanju na znamenite igumanije Ravanice i podsećanju na značaj monaškog života i crkvenog predanja.
U svetinji koju je Sveti knez Lazar podigao kao svoju zadužbinu, a koja je vekovima ostala mesto molitve i sećanja, 95 godina života ravaničkog sestrinstva svedoči o kontinuitetu monaškog podviga. Ravanica i danas živi kroz svoje istorijsko nasleđe, ali i kroz monahinje koje svojim svakodnevnim trudom čuvaju svetinju i predanje koje im je povereno.
Na liturgiji u Hramu Svetog Save patrijarh srpski podsetio je na priču o nemilosrdnom sluzi i upozorio da ne možemo iskreno tražiti Božju milost ako je sami ne pokazujemo prema drugima.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Hristovoj svetlosti na gori Tavor i podsetio vernike da vera nije samo svedočanstvo o prošlom događaju, već poziv da dopustimo Božjoj ljubavi da preobražava, izbavlja i isceljuje naš život.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Miholjske zadušnice i Svetog mučenika Kalistrata po starom kalendaru, dok po novom proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju. Katolička crkva obeležava Svetog Franju Bordžiju, Jevreji obeležavaju Šabat Berešit, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Svetogorski starac podseća da pravoslavni duhovni život ne podrazumeva bekstvo od iskušenja, već istrajnost u borbi protiv greha, pokajanje i neprestano okretanje Bogu.
Prijave se podnose isključivo elektronski, uz obaveznu dokumentaciju i preporuku parohijskog sveštenika, a rezultati konkursa biće objavljeni krajem novembra 2026. godine.
U svetinji u Ilajnu, gde su ga dočekali monasi i brojni vernici, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Božjem promislu, duhovnim korenima Srba u Australiji i svetinjama koje čuvaju veru daleko od otadžbine.
Mitropolit Siluan poručio je da dolazak poglavara Crkve okuplja duhovnu decu rasutu hiljadama kilometara od matice, dok su folkloraši u narodnim nošnjama uveličali svečani doček.
Liturgijskom sabranju u Himelstiru prisustvovali su brojni sveštenici, monaštvo i verni narod, kao i princ naslednik Filip Karađorđević sa princezom Danicom, dok je ktitor obnove Drago Vuković odlikovan Ordenom Svetog Save drugog stepena.
U svetinji u Ilajnu, gde su ga dočekali monasi i brojni vernici, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Božjem promislu, duhovnim korenima Srba u Australiji i svetinjama koje čuvaju veru daleko od otadžbine.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
U svetinji u Ilajnu, gde su ga dočekali monasi i brojni vernici, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Božjem promislu, duhovnim korenima Srba u Australiji i svetinjama koje čuvaju veru daleko od otadžbine.