Patrijarh srpski Porfirije služio je Svetu liturgiju i obavio čin velikog osvećenja hrama, a nastojateljicu manastira, monahinju Zlatu, odlikovao činom igumanije.
Mlada svetinja pod Avalom danas je dobila svoj veliki praznik. U Manastiru Presvete Bogorodice Trojeručice, u zaseoku Drobnjaci kod Ripnja, patrijarh srpski Porfirije služio je Svetu liturgiju i obavio čin velikog osvećenja manastirskog hrama, jedne od najlepših crkava brvnara u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi.
Poseban trenutak usledio je nakon liturgije. Posle zamvone molitve, patrijarh Porfirije odlikovao je nastojateljicu manastira, monahinju Zlatu, činom igumanije.
Patrijarhu su sasluživali vikarni episkop jeno-poljski Nikon, protojerej-stavrofor Jovo Lakić, protojereji Goran Mišanović i Marjan Petkovski, jerej Aleksandar Praščević, protođakoni Dragan Radić i Radomir Vrućinić i đakon Vasilije Perić.
Presveta Bogorodica kao majčinska zaštita
Govoreći o osvećenju hrama, patrijarh Porfirije istakao je da je molitva susret sa blagodaću Božjom i da se hram upravo zbog toga ne može posmatrati samo kao građevina. On je mesto na kojem se čovek sabira pred Bogom.
- Braćo i sestre, sabrali smo se na molitvu, a molitva je uvek i prisustvo blagodati Božje. Dakle, sabrali smo se na mestu na kojem Bog obitava i gde je prisutna Njegova blagodat. I evo, dobismo i neizmerni, nesagledivi i nadumni blagoslov da osvetimo ovaj sveti hram koji je posvećen Presvetoj Bogorodici, Majci Božjoj, Presvetoj Bogorodici Trojeručici - rekao je Patrijarh.
Foto: SPC
Manastir Bogorodice Trojeručice pod Avalom
Govoreći o imenu svetinje i ikoni kojoj je ona posvećena, Patrijarh Porfirije posebno je ukazao na simboliku Trojeručice.
- Presveta Bogorodica je Šira od nebesa i Časnija od heruvima i Slavnija od serafima, i Utešiteljica je, i Milosrdna je, i Mlekopitateljnica je, i Trojeručica. Ali Ona i kao Trojeručica ima onoliko ruku koliko ima onih koji se njoj obraćaju. Jer svako ko molitvom svojom ispruži ruke duše i ruke srca, Presveta Bogorodica za njega ima toplu, meku, majčinsku ruku koja miluje, koja štiti, koja privodi Sinu Njenom i Bogu našem, koja uvodi u Carstvo Božje one koji se mole i one koji se kaju.
Hram kao mesto sabiranja
Patrijarh Porfirije poželeo je da novoposvećeni hram bude mesto u kojem će se sestrinstvo okupljati na molitvu, ali i svetinja otvorena za sve koji u nju dolaze sa verom i smirenjem.
- Osvetili smo ovaj hram u ovoj svetoj obitelji da hram bude košnica, da hram bude mesto sabiranja, najpre igumanije sa svojim sestrama, da se ovde sabiraju i uznose molitvu Gospodu kako za njih tako i za svakoga koji dođe sa smirenjem u ovu svetu obitelj, ali i šire od toga, za svu našu braću i sestre, pravoslavne Srbe gde god da žive, i naravno, i još šire na kraju, za čitav svet, da se mole za mir, mir Božji, mir Hristov, da on dođe u srca njihova, ali i u srca svih ljudi, kako bi Gospod bio Sve u svemu, jer On jeste Početak i Kraj - naglasio je poglavar Srpske pravoslavne crkve.
Posle zamvone molitve usledio je čin koji je za manastirsko sestrinstvo imao poseban značaj. Patrijarh Porfirije odlikovao je nastojateljicu manastira Presvete Bogorodice Trojeručice, monahinju Zlatu, činom igumanije.
Time je njen dugogodišnji trud u životu manastira dobio i zvanično crkveno priznanje. Mati Zlata sa svojim sestrinstvom godinama čuva molitveni poredak svetinje i brine o vernicima koji dolaze u manastir.
Manastir Presvete Bogorodice Trojeručice mlada je svetinja, ali je već postala deo molitvenog života vernog naroda. Podignut je trudom blagočestivih ljudi u slavu i čast Čudotvorne ikone Presvete Bogorodice Trojeručice. Njen verni prepis čuva se u manastirskom hramu.
Temelje hrama 2015. godine osveštao je tadašnji vikar patrijarha srpskog, episkop toplički Arsenije, danas mitropolit niški.
Danas, više od decenije kasnije, hram je velikim osvećenjem dobio novu potvrdu svog mesta u životu ove monaške zajednice. Pod Avalom tako nastavlja da raste svetinja u kojoj se svakodnevno čuva molitveni poredak i u kojoj vernici mogu da pronađu mir i duhovno okrepljenje.
Patrijarh srpski Porfirije služio je Svetu liturgiju i obavio čin velikog osvećenja hrama, a nastojateljicu manastira, monahinju Zlatu, odlikovao činom igumanije.
Od osušenih ostataka nastaju puding sa jabukama i suvim grožđem, carski drobljenac i mirisne prezle za knedle, baš po receptima koji su čuvali svaku koricu.
Nakon blagosiljanja slavskih darova, protosinđel Hariton čestitao je mitropolitu imendan i poželeo mu da još mnogo godina u zdravlju i miru služi Gospodu i Crkvi.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve podsetio je na snagu njenog „da“ Bogu, istakavši da nam Majka Božja svojim primerom otkriva kako se prihvatanjem Njegove volje dolazi do istinske slobode i spasenja.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Hristovoj svetlosti na gori Tavor i podsetio vernike da vera nije samo svedočanstvo o prošlom događaju, već poziv da dopustimo Božjoj ljubavi da preobražava, izbavlja i isceljuje naš život.
Nakon blagosiljanja slavskih darova, protosinđel Hariton čestitao je mitropolitu imendan i poželeo mu da još mnogo godina u zdravlju i miru služi Gospodu i Crkvi.
Sakralni objekat koji je u 19. veku bio jedno od važnih mesta opismenjavanja vozućkog kraja ponovo će dobiti svoju ulogu u okviru svetinje, zahvaljujući zajedništvu Crkve i vernog naroda.
Obnova skita Svetog Vasilija na hilandarskom pristaništu i više od decenije pomoći manastiru Hilandaru bili su među najvažnijim razlozima za odlikovanje Marka Ivića Ordenom Svetog Save.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Evtiha po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Čudo Svetog arhangela Mihaila u Kolosima. Katolička crkva obeležava 23. nedelju kroz godinu, dok je u jevrejskom kalendaru 24. elul, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.
Posle pada mnogi dugo nose teret krivice i teško prihvataju da im je oprošteno. Svetitelj iz Egine podseća na razliku između iskrenog pokajanja i samokažnjavanja i nudi poruku koja donosi drugačiji pogled na milost.
Carigradski patrijarh poručio da očekuje obnovu punog jedinstva pravoslavnih i rimokatolika, pozivajući se na poredak prvog milenijuma, dok se otvara pitanje granica njegove crkvene nadležnosti.