POSLE POJASA, JOŠ JEDNA VELIKA SVETINJA SA SVETE GORE STIŽE U BEOGRAD: Vernici će moći da se poklone delu Časnog krsta koji je knez Lazar darovao Vatopedu
Patrijarh Porfirije i iguman Jefrem saopštili su radosnu vest tokom razgovora koji su hiljade vernika pratile uživo.
Deo Časnog krsta Gospodnjeg, koji je Sveti knez Lazar darovao manastiru Vatopedu na Svetoj Gori, uskoro će stići u Beograd. Radosnu vest saopštili su patrijarh srpski Porfirije i arhimandrit Jefrem, iguman ovog svetogorskog manastira, tokom razgovora koji su hiljade vernika pratile u direktnom prenosu na internet platformama Srpske pravoslavne crkve.
Vest o dolasku velike svetinje u srpsku prestonicu podsetila je na vekovne duhovne veze srpskog naroda sa Svetom Gorom. Te veze posebno dolaze do izražaja u istoriji manastira Vatopeda, koji čuva dragoceno nasleđe i svedočanstva o veri i darovima srpskih vladara.
Svetinja koja povezuje Svetu Goru i srpski narod
Časni krst zauzima posebno mesto u pravoslavnoj veri jer podseća na stradanje Isusa Hrista, Njegovu žrtvu za spasenje sveta i pobedu života nad smrću. Zbog toga se delovi Časnog krsta koji se čuvaju u hrišćanskim svetinjama poštuju kao velike duhovne dragocenosti i blagoslov za vernike.
Deo Časnog krsta koji je Sveti knez Lazar darovao Manastiru Vatoped svedoči o bliskim vezama srpskih vladara sa svetogorskim monaštvom. Darivanje svetinja i pomaganje manastira nisu bili samo izraz vladarske darežljivosti već i svedočanstvo duboke vere koja je prožimala život srednjovekovne Srbije.
Zato dolazak ove svetinje u Beograd ima poseban značaj za pravoslavne vernike. On podseća na nasleđe predaka, vekovno poštovanje Časnog krsta i duhovne veze koje povezuju srpski narod sa Svetom Gorom.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije i iguman Jefrem o vezama sa Svetom Gorom
Tokom razgovora patrijarha Porfirija i arhimandrita Jefrema bilo je reči o duhovnim, istorijskim i savremenim vezama srpskog naroda sa Svetom Gorom. Posebna pažnja posvećena je manastiru Vatopedu i značaju svetinje, Pojasa Presvete Bogorodice.
U razgovoru je učestvovao i mitropolit niški Arsenije, a gledaoci su imali priliku da patrijarhu Porfiriju i igumanu Jefremu postave pitanja i čuju njihova razmišljanja o svetogorskom monaštvu, pravoslavnom predanju i mestu svetinja u životu Crkve.
Direktan prenos organizovala je Informativna služba Srpske pravoslavne crkve iz Svetosavskog kulturnog i medijskog centra u Zemunu. Razgovor je emitovan na crkvenim nalozima na društvenim mrežama, među kojima su Facebook stranice „Patrijarh srpski Porfirije” i „RTV Slovo ljubve”, Instagram nalozi „Patrijarh Porfirije”, „infospc.rs” i „RTV Slovo ljubve”, kao i YouTube i TikTok kanali „RTV Slovo ljubve”.
Časni krst kao svedočanstvo Hristove žrtve
U pravoslavlju poštovanje svetinja upućuje vernike na Hrista i podseća ih na događaje iz istorije spasenja, kao i na podvige svetitelja koji su svojim životom svedočili veru. Časni krst ima naročit značaj jer podseća na Hristovo stradanje, ali i na nadu u Vaskrsenje.
Najava dolaska dela Časnog krsta Gospodnjeg u Beograd zato je radosna vest za pravoslavne vernike. Svetinja koju je Sveti knez Lazar darovao manastiru Vatopedu svedoči o nasleđu koje traje vekovima i o vezama srpskog naroda sa Svetom Gorom, koje se čuvaju i danas.
Datum dolaska svetinje u Beograd, kao ni pojedinosti o mestu i vremenu kada će vernici moći da joj se poklone, još nisu navedeni u dostupnim informacijama.
Dok su vernici u tišini prilazili Časnom pojasu i ostavljali priloge, malo ko je slutio da će ti darovi postati pomoć porodicama na Kosovu i Metohiji koje žive u neizvesnosti, ali čuvaju veru i ognjišta.
Od predanja o isceljenjima do istorijskih veza sa Svetim Savom i knezom Lazarom, šef Kabineta patrijarha Porfirija otkriva zbog čega je dolazak Časnog pojasa postao jedan od najznačajnijih duhovnih događaja poslednjih godina.
Arhimandrit Jefrem govori o duhovnoj radosti nakon boravka u Srbiji, zahvaljuje na prijemu i najavljuje konkretne stipendije za bogoslovske škole, uz poruku o značaju dolaska Pojasa Presvete Bogorodice.
U razgovoru za grčku Pemptousa TV, mitropolit bački Irinej govorio je o velikom odzivu vernika u Beogradu, posledicama komunističkog nasleđa i misiji Crkve u duhovnoj obnovi čoveka.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.