Dok su vernici u tišini prilazili Časnom pojasu i ostavljali priloge, malo ko je slutio da će ti darovi postati pomoć porodicama na Kosovu i Metohiji koje žive u neizvesnosti, ali čuvaju veru i ognjišta.
Prava vera se najjasnije prepoznaje onda kada čovek pruži pomoć onome kome je potrebna, posebno ako je upućena onima koji žive u strahu, nemaštini i neizvesnosti. Upravo takvu poruku nosi Pojas Presvete Bogorodice, jedna od najvećih svetinja pravoslavnog sveta, pred kojom su desetine hiljada vernika u Beogradu stajale u tišini, sa suzama, molitvama i nadom u srcu.
Tišina pred svetinjom i odluka koja je usledila
Dok su prilazili svetinji da joj se poklone i celivaju, mnogi su ostavljali priloge, ne razmišljajući o njihovoj vrednosti, već o blagoslovu koji nose. Sada je saopšteno da će taj novac biti upućen tamo gde je srpskom narodu najpotrebnije - porodicama na Kosovu i Metohiji.
Arhimandrit Jefrem, iguman Velikog i Svetog manastira Vatoped na Svetoj Gori, saopštio je prilikom privremenog odlaska iz Beograda da vatopedsko bratstvo sav novac koji verni narod priloži tokom poklonjenja Časnom pojasu Presvete Bogomajke Marije stavlja na raspolaganje Njegovoj Svetosti patrijarhu srpskom g. Porfiriju.
Među vernicima ova vest nije dočekana samo kao odluka o pomoći. Mnogi su u njoj videli snažnu duhovnu vezu između Svete Gore, srpskog naroda i Kosova i Metohije - mesta koje za pravoslavne Srbe nije samo deo zemlje, već prostor dubokog duhovnog pamćenja, stradanja i opstanka.
Vera koja se pretvara u delo
Patrijarh srpski Porfirije zahvalio je starcu Jefremu i bratiji manastira Vatoped na bratskoj ljubavi prema Srpskoj Patrijaršiji i saopštio da će prilozi biti namenjeni srpskim porodicama na Kosovu i Metohiji, ali i drugim čovekoljubivim delima.
U vremenu kada mnogi sve češće sumnjaju u solidarnost među ljudima, ova odluka dobila je posebnu težinu. Jer svaki prilog ostavljen pred svetinjom postaće pomoć porodicama koje često žive daleko od očiju javnosti, u enklavama i svakodnevnoj neizvesnosti, ali čvrsto vezane za svoju veru, crkvu i ognjišta.
ST/Dragan Kadić
Vernici celivaju Pojas Presvete Bogorodice u Hramu Svetog Save
Za mnoge vernike upravo se u tome vidi prava snaga pravoslavlja - da molitva ne ostane samo izgovorena reč, već da postane delo. Da kandilo koje gori pred ikonom istovremeno donese svetlost i nečijem domu. Da poklonjenje svetinji ne bude samo lična uteha, nego i način da se pomogne drugome.
Dolazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice u Srbiju već je ostavio dubok trag među narodom. Redovi vernika, tišina u hramovima i ljudi koji su satima čekali da celivaju svetinju pokazali su koliko je potreba za duhovnom utehom velika. Odluka da se prilozi usmere ka srpskom narodu na Kosovu i Metohiji toj poseti dala je još dublji smisao - da vera bude povezana sa brigom za bližnjeg.
Tako će darovi ostavljeni pred svetinjom postati pomoć onima kojima je najpotrebnija - hrana, lekovi, školski pribor, ogrev i podrška porodicama koje opstaju na prostoru na kome se vekovima čuvaju najdublji koreni srpskog pravoslavlja.
Zato ova vest nije samo priča o novcu i prilozima. Ona govori o tome da među pravoslavnim narodom i dalje postoji ono najvažnije - osećaj da niko nije zaboravljen.
Među vernim narodom koji je primio blagoslov sa Svete Gore otvorilo se pitanje pravilnog ophođenja prema osveštanoj trakici, a sveštenici iznose pojašnjenje u skladu sa crkvenom praksom.
Dok su kolone vernog naroda ispred hrama na Vračaru sve duže, među vernicima se javlja pitanje da li će osveštani darovi biti dovoljni za sve koji čekaju poklonjenje.
Ruski dugovnik podseća da put ka duhovnoj čistoti nije samo u onome što čovek čini za sebe, već i u načinu na koji se odnosi prema onima koji su pogrešili, njihovim slabostima i padovima.
Vernici su na Preobraženje krenuli iz Kamenca-Podoljskog, noseći krstove i ikone i moleći se za zdravlje, mir i pomoć u životnim iskušenjima, a tradicija ovog podviga povezuje se sa čudom iz 1832. godine.
Keliot iz kelije Svetog Jovana Krstitelja na Svetoj Gori zadobio je teške povrede u udesu kod Trikale, a njegova smrt zavila je u tugu bratstvo Ivirona i monašku zajednicu Meteora.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je parastos u beogradskoj crkvi Svetog Marka i govorio o teškim decenijama u kojima je Crkva bila izložena snažnim pritiscima, kao i o veri, smirenju, trpljenju.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Arhimandrit Jefrem govori o duhovnoj radosti nakon boravka u Srbiji, zahvaljuje na prijemu i najavljuje konkretne stipendije za bogoslovske škole, uz poruku o značaju dolaska Pojasa Presvete Bogorodice.
Grčki portali ističu da je Hram Svetog Save na Vračaru postao mesto "neprekidnog hodočašća", u kojem se danima smenjuju kolone vernika iz Srbije, regiona i dijaspore.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da je od dolaska Pojasa Presvete Bogorodice kroz Hram Svetog Save prošlo čak 478.000 vernika, dok se redovi za poklonjenje i dalje ne smanjuju, a boravak svetinje u Beogradu traje do 6. juna.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je parastos u beogradskoj crkvi Svetog Marka i govorio o teškim decenijama u kojima je Crkva bila izložena snažnim pritiscima, kao i o veri, smirenju, trpljenju.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve posetiće 12. i 13. septembra glavni grad Slovenije, gde će u Hramu Svetih Kirila i Metodija služiti svetu liturgiju povodom značajnog jubileja ovog svetog mesta.
Episkop novobrdski Ilarion istakao da telesna snaga i sportski uspeh treba da budu praćeni duhovnim uzrastanjem, negovanjem vrlina i živim odnosom sa Bogom.
Vernici su na Preobraženje krenuli iz Kamenca-Podoljskog, noseći krstove i ikone i moleći se za zdravlje, mir i pomoć u životnim iskušenjima, a tradicija ovog podviga povezuje se sa čudom iz 1832. godine.
Izbalansirana kombinacija povrća, oraha, meda i mirisnih začina daje ovom posnom jelu posebnu punoću i čini ga savršenim izborom kada želite da trpeza tokom posta bude drugačija i maštovitija.
Reditelj otkrio da su oba dela već snimljena u Italiji, a priča će biti nelinearna i obuhvatiće motive pakla, Šeola, pada anđela i porekla Satane. Premijera prvog dela zakazana je za Spasovdan 2027.
Mihail Meleh tvrdi da se pravoslavne svetinje iznose iz Ukrajine radi preprodaje, dok pojedini stručnjaci sumnjaju da bi mogle služiti i za plaćanje zapadnog oružja.