Ruski dugovnik podseća da put ka duhovnoj čistoti nije samo u onome što čovek čini za sebe, već i u načinu na koji se odnosi prema onima koji su pogrešili, njihovim slabostima i padovima.
Tuđu grešku često primetimo brže nego sopstvenu slabost. Osuda nam lako izmakne, dok su za oproštaj, saosećanje i molitvu za onoga koji je pogrešio potrebni trud i unutrašnja snaga. Iguman Nikon Vorobjev upravo u takvom odnosu prema bližnjem vidi jednu od najtežih, ali i najvrednijih vrsta milostinje.
- Milostinja očišćuje od mnogih grehova. Reč nije samo o materijalnoj milostinji; mnogo je vrednija duhovna milostinja. Ona se sastoji u tome da čovek, umesto osuđivanja bližnjih, žali bližnje, oprašta im njihove grehove i nedostatke i moli Boga da im oprosti - govorio je iguman Nikon Vorobjev.
Ove reči milostinju ne vezuju samo za ono što čovek daje iz svog imetka, već i za ono čega se odriče u sebi. Umesto osude tuđe slabosti, čovek može da izabere saosećanje, oproštaj i molitvu.
U pravoslavnom hrišćanstvu takav odnos ne znači opravdavanje greha, već borbu protiv sopstvene sklonosti da sebe postavimo iznad drugoga. Tuđa greška ne prestaje da bude greška, ali čovek koji je pogrešio ostaje naš bližnji.
Zato milostinja nije samo ono što pružamo rukom. Ponekad je najveći dar upravo odluka da ne osudimo drugoga i da se za njega pomolimo Bogu.
Čitanje Jevanđelja za petak 13. sedmice po Duhovima
Foto: SPC
Jevanđelje
Večernja
Prva knjiga Mojsijeva (28,10-17)
10. A Jakov otide od Virsaveje idući u Haran. 11. I dođe na jedno mesto, i ondje zanoći, jer sunce beše zašlo; i uze kamen na onom mestu, i metnu ga sebi pod glavu, i zaspa na onom mestu. 12. I usni, a to lestve stajahu na zemlji a vrhom ticahu u nebo, i gle, anđeli Božji po njima se penjahu i slažahu; 13. i gle, na vrhu stajaše Gospod, i reče: „Ja sam Gospod Bog Avrama oca tvog i Bog Isakov; tu zemlju na kojoj spavaš tebi ću dati i semenu tvom;
14. i semena će tvoga biti kao praha na zemlji, te ćeš se raširiti na zapad i na istok i na sever i na jug, i svi narodi na zemlji blagosloviće se u tebi i u semenu tvom. 15. I evo, ja sam s tobom, i čuvaću te kuda god pođeš, i dovešću te natrag u ovu zemlju, jer te neću ostaviti dokle god ne učinim što ti rekoh. 16. A kad se Jakov probudi od sna, reče: „Zacelo je Gospod na ovom mestu; a ja ne znah.“ 17. I uplaši se, i reče: „Kako je strašno mesto ovo! Ovde je doista kuća Božja, i ovo su vrata nebeska.
Jez. 43,27-44,4
Priče Solomonove (9,1-11)
1. Premudrost sazida sebi kuću, i otesa sedam stupova; 2. pokla stoku svoju, rastvori vino svoje, i postavi sto svoj. 3. Posla devojke svoje, te zove svrh visina gradskih: 4. „Ko je lud, neka se uvrati ovamo.” I bezumnima veli: 5. „Hodite, jedite heba mog, i pijte vina koje sam rastvorila. 6. Ostavite ludost i bićete živi, i idite putem razuma.” 7. Ko uči potsmevača, prima sramotu; i ko kori bezbožnika, prima rug. 8. Ne karaj potsmevača da ne omrzne na te; karaj mudra, i ljubiće te. 9. Kaži mudrome, i biće još mudriji; pouči pravednoga, i znaće više. 10. Početak je mudrosti strah Gospodnji, i znanje je svetih stvari razum. 11. Jer će se mnom umnožiti dani tvoji i dodaće ti se godine životu.
39. A Marija ustavši onih dana otide hitno u gorski kraj, u grad Judin. 40. I uđe u dom Zaharijin, i pozdravi Jelisavetu. 41. A kad Jelisaveta ču pozdrav Marijin, zaigra dete u utrobi njenoj, i Jelisaveta se ispuni Duha Svetoga, 42. i povika uzvišenim glasom i reče: „Blagoslovena si ti među ženama, i blagosloven je plod utrobe tvoje! 43. I otkud meni ovo da dođe mati Gospoda moga meni? 44. Jer gle, kada glas pozdrava tvoga dođe u uši moje, zaigra dete od radosti u utrobi mojoj. 45. I blago onoj koja verova, da će se izvršiti što joj je kazao Gospod.” 46. I reče Marija: „Veliča duša moja Gospoda; 47. i obradova se duh moj Bogu, Spasu mome, 48. što pogleda na smernost sluškinje svoje; jer gle, od sada će me zvati blaženom svi naraštaji; 49. što mi učini veličinu Silni, i sveto ime Njegovo.
56. I ostade Marija sa njom oko tri meseca, i vrati se domu svome.
Liturgija
Poslanica Svetog apostola Pavla Filipljanima, začalo 240 (2,5-11)
5. Zato neka je u vama ista misao koja je i u Hristu Isusu, 6. koji budući u obličju Božijem, nije smatrao za otimanje to što je jednak sa Bogom, 7. nego je sebe ponizio uzevši obličje sluge, postao istovetan ljudima, i izgledom se nađe kao čovek; 8. unizio je sebe i bio poslušan do smrti, i to do smrti na krstu, 9. zato i Njega Bog visoko uzdiže, i darova mu Ime koje je iznad svakoga imena. 10. Da se u Ime Isusovo pokloni svako koleno što je na nebesima i na zemlji i pod zemljom; 11. i, da svaki jezik prizna da je Isus Hristos Gospod na slavu Boga Oca.
Jevanđelje po Luki, začalo 54,58 (10,38-42; 11,27-28)
38. A kad putovahu i on uđe u jedno selo, a žena neka, po imenu Marta, primi ga u kuću svoju. 39. I u nje beše sestra po imenu Marija, koja sede kod nogu Isusovih i slušaše besedu njegovu. 40. A Marta se zauzela da ga što bolje usluži, i pristupivši mu reče: „Gospode, zar ti ne mariš što me sestra moja ostavi samu da služim? Reci joj, dakle, da mi pomogne.” 41. A Isus odgovarajući reče joj: „Marta, Marta, brineš se i uznemiravaš za mnogo, 42. a samo je jedno potrebno. Ali je Marija dobar deo izabrala koji joj se neće oduzeti.”
27. A dok on to govoraše, podiže glas jedna žena iz naroda i reče mu: „Blažena utroba koja te je nosila, i dojke koje si sisao!” 28. A on reče: „Vaistinu, blaženi su oni koji slušaju reč Božiju i drže je.”
Nepravda, uvreda i omalovažavanje mogu u čoveku pokrenuti potrebu da se brani i uzvrati, ali jedna pouka velikog ruskog duhovnika otvara sasvim drugačije pitanje: šta se u takvom trenutku događa sa našim srcem?
Veliki svetitelj našeg vremena govorio je o nečemu što se često događa u odnosima među ljudima, a što mnogi prepoznaju tek kada već nastanu ljutnja, zameranje i potreba da se drugome uzvrati.
Ruski dugovnik podseća da put ka duhovnoj čistoti nije samo u onome što čovek čini za sebe, već i u načinu na koji se odnosi prema onima koji su pogrešili, njihovim slabostima i padovima.
Vernici su na Preobraženje krenuli iz Kamenca-Podoljskog, noseći krstove i ikone i moleći se za zdravlje, mir i pomoć u životnim iskušenjima, a tradicija ovog podviga povezuje se sa čudom iz 1832. godine.
Keliot iz kelije Svetog Jovana Krstitelja na Svetoj Gori zadobio je teške povrede u udesu kod Trikale, a njegova smrt zavila je u tugu bratstvo Ivirona i monašku zajednicu Meteora.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je parastos u beogradskoj crkvi Svetog Marka i govorio o teškim decenijama u kojima je Crkva bila izložena snažnim pritiscima, kao i o veri, smirenju, trpljenju.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Hrišćanski asketa, teolog i svetitelj upozorava: svaki siromah koji pokuca na naša vrata nosi poruku s neba. Onaj ko kaže „Bog će dati“ i zatvori srce, možda je odbio Božiju milost koja mu je došla u liku brata u nevolji.
Pouka optinskog starca o fariseju i mitaru pokazuje zašto je svest o sopstvenoj grešnosti dragocenija od uverenja da smo bolji od drugih i zbog čega bez nade u Božiju milost nema pravog puta ka spasenju.
Sveti starac govorio je bez uvijanja o onima koji zanemaruju svoje zdravlje, ali i o pogrešnom shvatanju vere zbog kojeg čovek odbacuje pomoć koja mu je pružena.
Vernici su na Preobraženje krenuli iz Kamenca-Podoljskog, noseći krstove i ikone i moleći se za zdravlje, mir i pomoć u životnim iskušenjima, a tradicija ovog podviga povezuje se sa čudom iz 1832. godine.
Keliot iz kelije Svetog Jovana Krstitelja na Svetoj Gori zadobio je teške povrede u udesu kod Trikale, a njegova smrt zavila je u tugu bratstvo Ivirona i monašku zajednicu Meteora.
Mihail Meleh tvrdi da se pravoslavne svetinje iznose iz Ukrajine radi preprodaje, dok pojedini stručnjaci sumnjaju da bi mogle služiti i za plaćanje zapadnog oružja.
Vernici su na Preobraženje krenuli iz Kamenca-Podoljskog, noseći krstove i ikone i moleći se za zdravlje, mir i pomoć u životnim iskušenjima, a tradicija ovog podviga povezuje se sa čudom iz 1832. godine.
Izbalansirana kombinacija povrća, oraha, meda i mirisnih začina daje ovom posnom jelu posebnu punoću i čini ga savršenim izborom kada želite da trpeza tokom posta bude drugačija i maštovitija.
Reditelj otkrio da su oba dela već snimljena u Italiji, a priča će biti nelinearna i obuhvatiće motive pakla, Šeola, pada anđela i porekla Satane. Premijera prvog dela zakazana je za Spasovdan 2027.
Mihail Meleh tvrdi da se pravoslavne svetinje iznose iz Ukrajine radi preprodaje, dok pojedini stručnjaci sumnjaju da bi mogle služiti i za plaćanje zapadnog oružja.