SME LI DA SE PRIČESTI ČOVEK KOJI JE SAV CRN OD GREHA: Odgovor Svetog Serafima Sarovskog iznenadiće mnoge
Kada čovek misli da je predaleko od Boga, ove reči ruskog svetitelja vraćaju nadu.
U sekundi posle greha, prema starcu Nikonu Voborjevu, odlučuje se unutrašnji ishod, a jedna kratka molitva menja tok onoga što sledi.
Često se dešava da čovek, čim postane svestan greha, ne krene odmah ka pokajanju, već ga odlaže. Umesto da se obrati Bogu, javlja se stid koji ne donosi olakšanje, već povlačenje u sebe. Greh tada ne prestaje, već se nastavlja kroz ćutanje i unutrašnje opravdavanje. U takvom trenutku, kada čovek stoji između pada i povratka, otvara se prostor za pouku igumana Nikona Voborjeva, koja jasno pokazuje izlaz.
- Čak i kad padneš u greh, odmah po učinjenom grehu treba vapijati Gospodu, i ne stideti se, unizi se misleno pred Bogom, govoreći: Gospode, evo vidiš šta ja radim, pomiluj me, pomozi mi, oslobodi me od vlasti đavola - govorio je iguman Nikon.
U ovoj kratkoj, ali snažnoj rečenici sadržan je jednostavan put povratka: ne odlagati i ne čekati da prođe vreme, već se odmah obratiti Bogu. Rešenje nije u skrivanju greha, već u njegovom priznavanju pred Bogom. Tada se prekida krug pada, u trenutku kada čovek prestane da se oslanja na sebe i iskreno zatraži milost.

Poslanica Svetog apostola Pavla Rimljanima, začalo 92 (6,11-17)
11. Tako i vi smatrajte sebe da ste mrtvi grehu, a živi Bogu u Hristu Isusu, Gospodu našem. 12. Da ne caruje, dakle, greh u vašemu smrtnom telu, da ga slušate u pohotama njegovim; 13. niti dajite udove svoje grehu za oružje nepravde; nego predajte sebe Bogu, kao oživljeni iz mrtvih, i udove svoje Bogu za oružje pravde. 14. Jer greh neće vama ovladati, pošto niste pod zakonom nego pod blagodaću.
15. Šta dakle? Hoćemo li grešiti kad nismo pod zakonom nego pod blagodaću? Nikako! 16. Ne znate li da kome dajete sebe za sluge u poslušnost, sluge ste onoga koga slušate: ili greha za smrt, ili poslušnosti za pravednost. 17. Ali Bogu hvala što beste sluge grehu pa poslušaste od srca pravilo nauke kojoj se predadoste;
Prva Poslanica Svetog apostola Pavla Solunjanima, začalo 270 (4,13-17)
13. Nećemo pak, braćo, da vam bude nepoznato šta je sa onima koji su usnuli, da ne biste tugovali kao oni koji nemaju nade. 14. Jer ako verujemo da Isus umre i vaskrse, tako će i Bog one koji su usnuli u Isusu dovesti s Njim. 15. Jer vam ovo kazujemo rečju Gospodnjom da mi koji budemo živi o dolasku Gospodnjem, nećemo preteći one koji su usnuli.
16. Jer će sam Gospod sa zapovešću, glasom arhanđela i sa trubom Božijom, sići s neba, i prvo će mrtvi u Hristu vaskrsnuti; 17. a potom mi živi koji ostanemo bićemo zajedno s njima uzneseni na oblacima u sretanje Gospodu u vazduhu, i tako ćemo svagda s Gospodom biti.
Jevanđelje po Mateju, začalo 26. (8,14-23)
14. I došavši Isus u dom Petrov, vide taštu njegovu gde leži i groznica je trese. 15. I dotače se ruke njene, i pusti je vatra, i ustade i služaše mu. 16. A kada bi veče, dovedoše k njemu besomučnih mnogo, i izagna duhove rečju, i sve bolesnike isceli, 17. da se ispuni što je kazao Isaija prorok govoreći: „On nemoći naše uze i bolesti ponese.” 18. A kada vide Isus mnogo naroda oko sebe, zapovedi da pređu na onu stranu. 19. I pristupivši jedan književnik reče mu: „Učitelju, ići ću za tobom kud god pođeš.”
20. Reče mu Isus: „Lisice imaju jame i ptice nebeske gnezda, a Sin Čovečiji nema gde glavu zakloniti.” 21. A drugi od učenika njegovih reče mu: „Gospode, dopusti mi najpre da odem i ukopam oca svoga.” 22. A Isus mu reče: „Hajde za mnom, a ostavi neka mrtvi ukopavaju svoje mrtve.”23. I kad uđe u lađu, za njim uđoše učenici njegovi.
Kada čovek misli da je predaleko od Boga, ove reči ruskog svetitelja vraćaju nadu.
Umesto odgovora, ljutnje i potrebe da dokažemo ko je u pravu, veliki ruski duhovnik upućuje na molitvu za onoga koji nas je povredio, otkrivajući put kojim se čuva mir srca i umnožava hrišćanska ljubav.
Reči svetogorskog starca nude neočekivan odgovor na jedno od najtežih pitanja vere i života: zašto patnja uopšte postoji i šta se u njoj može otkriti.
Njegove reči o grehu, pokajanju i unutrašnjem miru podsećaju vernike da se uzrok mnogih životnih borbi ne traži samo spolja, već i u stanju sopstvenog srca.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Gosti su naglasili da su želeli da rad koji im predstoji započnu posetama Gračanici i Visokim Dečanima, saopštila je Eparhija raško-prizrenska.
Otac Goran Panjkov objasnio je da takvo tumačenje nema nikakvo uporište u crkvenom učenju.
Gledajući kako nevini ljudi stradaju, Nestor nije mogao da ostane ravnodušan.
Patrijarh se, zajedno sa prisutnima, pomolio za boljitak naroda, kako bi svi bili u milosti Božijoj. Tom prilikom on je pozvao vernike da se pomole za dušu preminulog protojereja-stavrofora Vojislava Bilbije.
Molitva nije rezervisana samo za trenutke velike nevolje, bolesti ili straha, već predstavlja važan deo svakodnevnog života hrišćanina.
Sveti velikomučenik Dimitrije ostao je upamćen kao zaštitnik Soluna, ali i kao svetitelj kome se vernici obraćaju u trenucima straha, bolesti i životnih iskušenja.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Crkva poziva vernike da budu pažljivi u rečima, blagi u sudovima i istrajni u molitvi, jer se samo kroz smirenje i ljubav čuva zajedništvo među ljudima.
Molitva nije rezervisana samo za trenutke velike nevolje, bolesti ili straha, već predstavlja važan deo svakodnevnog života hrišćanina.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Božija dobrota i oproštaj ne znače da čovek neće snositi posledice svojih postupaka.
Otac Goran Panjkov objasnio je da takvo tumačenje nema nikakvo uporište u crkvenom učenju.
Molitva nije rezervisana samo za trenutke velike nevolje, bolesti ili straha, već predstavlja važan deo svakodnevnog života hrišćanina.
Sveti velikomučenik Dimitrije ostao je upamćen kao zaštitnik Soluna, ali i kao svetitelj kome se vernici obraćaju u trenucima straha, bolesti i životnih iskušenja.
Hrišćanin je pozvan da svoju savest oblikuje prema Jevanđelju, čak i onda kada ga to udaljava od stavova i načina života koji preovlađuju u njegovom okruženju.
Gosti su naglasili da su želeli da rad koji im predstoji započnu posetama Gračanici i Visokim Dečanima, saopštila je Eparhija raško-prizrenska.
Gledajući kako nevini ljudi stradaju, Nestor nije mogao da ostane ravnodušan.
Patrijarh se, zajedno sa prisutnima, pomolio za boljitak naroda, kako bi svi bili u milosti Božijoj. Tom prilikom on je pozvao vernike da se pomole za dušu preminulog protojereja-stavrofora Vojislava Bilbije.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.
Svako žrtvoprinošenje je pagansko i nema uporišta u Svetoj nam Crkvi, istakao je otac Milan.