SME LI DA SE PRIČESTI ČOVEK KOJI JE SAV CRN OD GREHA: Odgovor Svetog Serafima Sarovskog iznenadiće mnoge
Kada čovek misli da je predaleko od Boga, ove reči ruskog svetitelja vraćaju nadu.
U sekundi posle greha, prema starcu Nikonu Voborjevu, odlučuje se unutrašnji ishod, a jedna kratka molitva menja tok onoga što sledi.
Često se dešava da čovek, čim postane svestan greha, ne krene odmah ka pokajanju, već ga odlaže. Umesto da se obrati Bogu, javlja se stid koji ne donosi olakšanje, već povlačenje u sebe. Greh tada ne prestaje, već se nastavlja kroz ćutanje i unutrašnje opravdavanje. U takvom trenutku, kada čovek stoji između pada i povratka, otvara se prostor za pouku igumana Nikona Voborjeva, koja jasno pokazuje izlaz.
- Čak i kad padneš u greh, odmah po učinjenom grehu treba vapijati Gospodu, i ne stideti se, unizi se misleno pred Bogom, govoreći: Gospode, evo vidiš šta ja radim, pomiluj me, pomozi mi, oslobodi me od vlasti đavola - govorio je iguman Nikon.
U ovoj kratkoj, ali snažnoj rečenici sadržan je jednostavan put povratka: ne odlagati i ne čekati da prođe vreme, već se odmah obratiti Bogu. Rešenje nije u skrivanju greha, već u njegovom priznavanju pred Bogom. Tada se prekida krug pada, u trenutku kada čovek prestane da se oslanja na sebe i iskreno zatraži milost.

Poslanica Svetog apostola Pavla Rimljanima, začalo 92 (6,11-17)
11. Tako i vi smatrajte sebe da ste mrtvi grehu, a živi Bogu u Hristu Isusu, Gospodu našem. 12. Da ne caruje, dakle, greh u vašemu smrtnom telu, da ga slušate u pohotama njegovim; 13. niti dajite udove svoje grehu za oružje nepravde; nego predajte sebe Bogu, kao oživljeni iz mrtvih, i udove svoje Bogu za oružje pravde. 14. Jer greh neće vama ovladati, pošto niste pod zakonom nego pod blagodaću.
15. Šta dakle? Hoćemo li grešiti kad nismo pod zakonom nego pod blagodaću? Nikako! 16. Ne znate li da kome dajete sebe za sluge u poslušnost, sluge ste onoga koga slušate: ili greha za smrt, ili poslušnosti za pravednost. 17. Ali Bogu hvala što beste sluge grehu pa poslušaste od srca pravilo nauke kojoj se predadoste;
Prva Poslanica Svetog apostola Pavla Solunjanima, začalo 270 (4,13-17)
13. Nećemo pak, braćo, da vam bude nepoznato šta je sa onima koji su usnuli, da ne biste tugovali kao oni koji nemaju nade. 14. Jer ako verujemo da Isus umre i vaskrse, tako će i Bog one koji su usnuli u Isusu dovesti s Njim. 15. Jer vam ovo kazujemo rečju Gospodnjom da mi koji budemo živi o dolasku Gospodnjem, nećemo preteći one koji su usnuli.
16. Jer će sam Gospod sa zapovešću, glasom arhanđela i sa trubom Božijom, sići s neba, i prvo će mrtvi u Hristu vaskrsnuti; 17. a potom mi živi koji ostanemo bićemo zajedno s njima uzneseni na oblacima u sretanje Gospodu u vazduhu, i tako ćemo svagda s Gospodom biti.
Jevanđelje po Mateju, začalo 26. (8,14-23)
14. I došavši Isus u dom Petrov, vide taštu njegovu gde leži i groznica je trese. 15. I dotače se ruke njene, i pusti je vatra, i ustade i služaše mu. 16. A kada bi veče, dovedoše k njemu besomučnih mnogo, i izagna duhove rečju, i sve bolesnike isceli, 17. da se ispuni što je kazao Isaija prorok govoreći: „On nemoći naše uze i bolesti ponese.” 18. A kada vide Isus mnogo naroda oko sebe, zapovedi da pređu na onu stranu. 19. I pristupivši jedan književnik reče mu: „Učitelju, ići ću za tobom kud god pođeš.”
20. Reče mu Isus: „Lisice imaju jame i ptice nebeske gnezda, a Sin Čovečiji nema gde glavu zakloniti.” 21. A drugi od učenika njegovih reče mu: „Gospode, dopusti mi najpre da odem i ukopam oca svoga.” 22. A Isus mu reče: „Hajde za mnom, a ostavi neka mrtvi ukopavaju svoje mrtve.”23. I kad uđe u lađu, za njim uđoše učenici njegovi.
Kada čovek misli da je predaleko od Boga, ove reči ruskog svetitelja vraćaju nadu.
Umesto odgovora, ljutnje i potrebe da dokažemo ko je u pravu, veliki ruski duhovnik upućuje na molitvu za onoga koji nas je povredio, otkrivajući put kojim se čuva mir srca i umnožava hrišćanska ljubav.
Reči svetogorskog starca nude neočekivan odgovor na jedno od najtežih pitanja vere i života: zašto patnja uopšte postoji i šta se u njoj može otkriti.
Njegove reči o grehu, pokajanju i unutrašnjem miru podsećaju vernike da se uzrok mnogih životnih borbi ne traži samo spolja, već i u stanju sopstvenog srca.
Ravnodušnost nije zaštita duše, upozorava svetitelj, već put ka osudi i gubitku večnog života.
Pouka ruskog svetitelja pokazuje da se promena ne dešava naglo, već u trenutku kada čovek prestane da opravdava slabost i počne da joj se suprotstavlja malim, ali doslednim unutrašnjim otporom.
Svetitelj objašnjava zašto se čovek i nakon izgovorenog praštanja vraća u vrtlog samoprekora i kako se iz tog začaranog kruga izlazi ka miru koji ne traži novo suđenje sebi.
Ruski svetitelj je objasnio kako mala slabost čoveka može koštati spasenja.
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Društvene mreže, pa i neki sajtovi, puni su „pravila“ koja se predstavljaju kao pravoslavna tradicija. Otkud toliko zabrana, zašto ih ljudi prihvataju kao istinu i šta zapravo poručuje Crkva o postu, praznicima i hrani?
Nešad Durmić iz susednog sela podržao je podizanje pravoslavne crkve brvnare u Priboju, a njegov gest postao je primer dobrosusedstva, poštovanja i pomoći koja prevazilazi verske razlike.
Čovek mora da zapamti da mu niko ništa ne duguje, a ni on nikome ništa ne duguje osim ljubavi, napomenuo je sveštenik.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
Gospod i pre nego što ga zamolimo sve čuje i sve zna, opominjao je starac Ilija.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Posetioci će 27. i 28. juna moći besplatno da vide najstariju sačuvanu srpsku ćiriličnu rukopisnu knjigu, dragoceni spomenik duhovnosti, pismenosti i umetnosti koji se retko izlaže javnosti.