Njegove reči o grehu, pokajanju i unutrašnjem miru podsećaju vernike da se uzrok mnogih životnih borbi ne traži samo spolja, već i u stanju sopstvenog srca.
Čovek se suočava sa unutrašnjim nemirom, razdražljivošću i osećajem da mu je duša opterećena nevidljivim teretom. Mnogi uzroke traže samo u spoljašnjim okolnostima, umoru ili slabostima tela, dok se u pravoslavnom duhovnom iskustvu podseća da neke borbe počinju mnogo dublje, u čovekovom srcu. Jednu takvu duhovnu opomenu ostavio je starac Sava Pskovo-pečerski, ukazujući da rešenje ne treba tražiti samo u uklanjanju posledica, već i u preispitivanju sopstvenog života.
- Nervi!? To su samo grehovi. Prestani sa grehom i nikakve nervne bolesti te neće mučiti - govorio je starac Sava Pskovo-pečerski.
Njegove reči nisu poziv na zanemarivanje telesnih i psihičkih teškoća, već na duhovno preispitivanje čoveka koji je pozvan da pogleda u dubinu svoje duše. U pravoslavlju greh se ne posmatra samo kao prestup, već kao rana koja narušava unutrašnji mir i udaljava čoveka od blagodati Božije.
Starac Sava, jedan od poznatih duhovnika Pskovo-pečerskog manastira, svojim kratkim i snažnim poukama često je ukazivao na vezu između čovekovog unutrašnjeg stanja i njegovog odnosa prema Bogu. Njegove reči bile su jednostavne, ali su nosile poziv na pokajanje, smirenje i promenu života.
U jednoj rečenici starac Sava podseća na pitanje koje svaki čovek može da postavi sebi: da li nemir koji nosimo dolazi samo spolja ili je vreme da zavirimo u sopstvenu dušu? Jer, prema učenju Crkve, put ka miru često počinje iskrenim suočavanjem sa sobom.
Čitanje Jevanđelja za sredu 4. sedmice po Duhovima
Shutterstock/KaellaPictures
Jevanđelje
Poslanica Svetog apostola Pavla Rimljanima, začalo 105 (11,2-12)
2. Ne odbaci Bog narod svoj koji unapred pozna. Ili ne znate šta govori Pismo za Iliju kako se tuži Bogu na Izrailja govoreći: 3. „Gospode, proroke tvoje pobiše i žrtvenike tvoje raskopaše, i ja ostadoh jedini i traže život moj.” 4. A šta mu veli Božiji odgovor? - Ostavih sebi sedam hiljada ljudi, koji ne prikloniše kolena pred Vaalom.
5. Tako, dakle, i u sadašnje vreme postoji jedan ostatak po izboru blagodati. 6. Ako li je po blagodati, onda nije od dela, jer blagodat već ne bi bila blagodat; ako li je od dela, više nije blagodat, jer delo već ne bi bilo delo. 7. Šta. dakle? Ono što Izrailj traži ne postiže, a izabrani postigoše; ostali pak okoreše, 8. kao što je napisano: „Dade im Bog duh neosetljivosti, oči da ne vide i uši da ne čuju do dana današnjega." 9. I David govori: „Neka im bude trpeza njihova zamka i klopka i sablazan i odmazda;
10. neka potamne oči njihove da ne vide, i leđa njihova zauvek savij!” 11. Govorim, dakle: „Posrnuše li da otpadnu? Nikako! Nego je njihov pad spasenje neznabošcima, da bi se i oni podstakli na revnost. 12. A ako je pad njihov bogatstvo svetu i poraz njihov bogatstvo neznabošcima, koliko li je više punoća njihova?”
Jevanđelje po Mateju, začalo 42. (11,20-26)
20. Tada poče Isus koriti gradove u kojima su se dogodila mnoga čudesa njegova, što se ne pokajaše: 21. „Teško tebi, Horazine! Teško tebi, Vitsaido!" Jer da su u Tiru i Sidonu bila čudesa koja su se u vama dogodila, davno bi se u vreći i pepelu pokajali. 22. Ali vam kažem: Tiru i Sidonu lakše će biti u dan Suda nego vama. 23. I ti, Kapernaume, koji si se do neba podigao, do pakla ćeš sići; jer da su u Sodomu bila čudesa što su se u tebi dogodila, ostao bi do dana današnjega.
24. Ali vam kažem da će zemlji sodomskoj lakše biti u dan Suda nego tebi. 25. U to vreme odgovori Isus, i reče: „Hvalim te, Oče, Gospode neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i razumnih, a otkrio si bezazlenima. 26. Da, Oče, jer je tako bila blaga volja tvoja."
Pouka ruskog svetitelja pokazuje da se promena ne dešava naglo, već u trenutku kada čovek prestane da opravdava slabost i počne da joj se suprotstavlja malim, ali doslednim unutrašnjim otporom.
Umesto uobičajenog unutrašnjeg otpora, svetitelj opisuje neočekivan pristup i ukazuje da se izlaz ne nalazi u pojačanoj borbi, već u smirenju koje prekida napad i menja njegov pravac.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveti velikomučenik Dimitrije ostao je upamćen kao zaštitnik Soluna, ali i kao svetitelj kome se vernici obraćaju u trenucima straha, bolesti i životnih iskušenja.
Hrišćanin je pozvan da svoju savest oblikuje prema Jevanđelju, čak i onda kada ga to udaljava od stavova i načina života koji preovlađuju u njegovom okruženju.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Zašto oni koji su uvereni da su uvek u pravu često ne vide potrebu za pokajanjem i kako se gordost prikriva iza sopstvenih opravdanja pokazuje pouka ruskog pravoslavnog podvižnika.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveti velikomučenik Dimitrije ostao je upamćen kao zaštitnik Soluna, ali i kao svetitelj kome se vernici obraćaju u trenucima straha, bolesti i životnih iskušenja.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.