Sedam dana provode u posebno napravljenim kolibama, koriste četiri biljke u obredu, a na trpezi se pojavljuju med, sezonske namirnice i punjeni kupus.
Sukot je poznat kao "Praznik senica" i "Praznik koliba". Jedan je od tri velika hodočasnička praznika u judaizmu, uz Pesah i Šavuot. Godine 2026. Sukot počinje u petak, 25. septembra, sa zalaskom sunca, a završava se u petak, 2. oktobra, takođe sa zalaskom sunca. Po završetku Sukota počinju dva zasebna praznika, Šemini aceret i Simhat Tora.
Kako se obeležava Sukot?
Jedna od najvažnijih micvi tokom Sukota jeste boravak u suki, privremenoj kolibi u kojoj mnogi Jevreji tokom praznika jedu svoje obroke. Neki nastoje da u suki obavljaju i što više drugih svakodnevnih aktivnosti, uključujući i spavanje.
Prema rabinskoj tradiciji, suka predstavlja kolibe u kojima su Izraelci živeli tokom 40 godina lutanja pustinjom, nakon izlaska iz ropstva u Egiptu. Mnogi Jevreji imaju običaj da svake večeri tokom praznika u suku simbolično pozovu pretke.
Druga važna micva tokom Sukota jeste obred sa "četiri vrste" biljaka, navedenih u Knjizi Levitskoj 23:40. Jevrejska tradicija ove četiri vrste prepoznaje kao lulav (palminu granu), etrog (citrusno voće), hadasim (grančice mirte) i aravot (grančice vrbe). One se uzimaju u ruke i njima se maše svakog dana praznika.
U vreme postojanja Hrama, Sukot je bio povezan i sa obredom zahvatanja vode, svečanošću koja se odvijala uz veliko veselje. Neke jevrejske zajednice obeležavaju ovaj događaj i danas. Poslednji dan Sukota poznat je kao Hošana raba, odnosno "velika hošana". Tada se izgovaraju molitve za spasenje, uz procesiju tokom koje se više puta obilazi prostor za molitvu u sinagogi.
Koja se jela jedu tokom Sukota?
Budući da Sukot dolazi neposredno nakon Roš hašane i Jom kipura, mnogi Jevreji i dalje jedu med kao simbol želje za slatkom godinom koja je pred njima. Pošto praznik pada na početak jeseni i potiče iz tradicije poljoprivrednog praznika žetve, na trpezi se često nalaze sezonske namirnice koje simbolizuju plodnost zemlje i obilje njenih darova. Kao jedan od velikih jevrejskih praznika, Sukot je takođe prilika za tradicionalna praznična jela, poput goveđeg prsa i supe sa knedlama od macesa.
Datumi Sukota u narednim godinama
Foto: Magnific
Godine 2027. Sukot će početi u petak, 15. oktobra, a završiće se u petak, 22. oktobra.
Godine 2028. Sukot će početi u sredu, 4. oktobra, a završiće se u sredu, 11. oktobra.
Jedno od jela koje mnogi Jevreji posebno pripremaju za Sukot jeste punjeni kupus. Za ovaj običaj postoji nekoliko objašnjenja. Jedno od njih povezano je sa nemačkim jezikom: kupus se kaže kohl, a voda vasser. Tako je nastao običaj da se tokom Sukota jede kupus kuvan u vodi, kao simbol izraza kol mevasser, odnosno „glas glasnika“, koji neke zajednice izgovaraju tokom molitvenog obreda na Hošanu Rabu.
Prema drugom tumačenju, punjena jela pripremaju se kao simbol obilja koje donosi vreme žetve i brojnih blagoslova koji se vezuju za ovo doba godine.
Od biblijskih priča do savremenih platformi, šiduhim (provodadžija) pokazuje kako se vera, porodica i potraga za partnerom prepliću u sistemu u kojem se svaka veza vidi kao više od slučajnosti.
Od Jom kipura do ličnih zaveta i neobičnih običaja, u judaizmu post nije izuzetak, već složen sistem duhovnog života koji povezuje pokajanje, sećanje, zajednicu i ličnu odgovornost.
Na izraelskim poljima počinje žetva pšenice za „šmura macu“, koja se mesecima čuva pod strogim nadzorom i kroz svaki korak priprema za Pesah, uz pravila u kojima nema mesta ni za najmanju grešku.
Pored posta, vernici se uzdržavaju i od različitih oblika telesnog zadovoljstva i luksuza, među kojima su intimni odnosi, upotreba kozmetike i parfema, kao i nošenje kožne odeće.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Devetog dana meseca ava jevrejska zajednica seća se razaranja Prvog i Drugog hrama u Jerusalimu, progona i odaje poštu žrtvama najvećih tragedija svoje istorije.
Potomci Aronovih sinova vekovima čuvaju drevnu tradiciju, imaju posebne počasti u bogoslužbenom životu judaizma, ali i stroga pravila koja ih razlikuju od drugih vernika.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Četvorodnevno putovanje obuhvatiće Pariz, Sen Deni, Lurd i Mec, gde će pontifik učestvovati na međureligijskom susretu, obratiti se državnicima i služiti misu u Katedrali Svetog Stefana.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Avtonoma po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Prepodobna Eufrosina Aleksandrijska i Prepodobni Sergije Radonješki. Katolička crkva obeležava Svetog Kleofasa, dok Jevreji večeras dočekuju Sukot, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Veliki srpski duhovnik 20. veka govorio je o trenucima kada čovek više ne razume zašto mu se teškoće događaju i kako upravo tada može da sačuva poverenje u Gospoda.